Razgovor

Za zdraviji dijalog nekada je potrebno vremena

Trans osobe sve češće mogu pronaći podršku u zdravstvenom sustavu

Espi Tomičić i Diana Avdić (kolekTIRV): “Rezultat godina tog rada i educiranja novih stručnjaka je puno više stručnjaka koji su spremni pružiti adekvatnu skrb trans osobama, a interes je sve veći te smo neizmjerno ponosni na organizaciju simpozija s istim ciljem.”

Espi_Tomicic_i_Diana_Avdic

Espi Tomičić i Diana Avdić

U proteklih mjesec dana, sigurno ste primijetili plakate kampanje “Ja sam kao ti”, pogledali video spot ili poslušali/pogledali neko gostovanje predstavnica/ka KolekTIRV-a u medijima. Kampanjom “Ja sam kao ti” željeli su ukazati na sve ono što nam je kao ljudima zajedničko, ali i da postoje problemi koje ne dijelimo baš svi, a s kojima se trans i rodno raznolike osobe svakodnevno susreću. Smatraju da su neke od reakcija s kojima su suočeni bazirane na predrasudama i strahu, a upravo na osvještavanju toga je bazirana i ova kampanja. O stavovima javnosti, zdravstvenoj skrbi, reproduktivnim pravima, ali i rezultatima i uspješnosti kampanje razgovarale s predstavnicima KolekTIRV-a Espijem Tomičićem i Dianom Avdić.

Prije nego li ste krenule/i u kampanju „Ja sam kao ti“, agencija Ipsos provela je prvo istraživanje u našoj zemlji o stavovima javnosti o transrodnosti. Usprkos općem vjerovanju da je naše društvo duboko transfobno, istraživanje je pokazalo (između ostalog) da tek 11% ispitanih ima negativan dojam o transrodnim osobama. Istovremeno, 62% osoba misli da društvo ima negativan stav prema transrodnim i rodno raznolikim osobama. Po vašem mišljenju, zašto dolazi do tog nerazmjera?

Upravo radi javne sfere unutar koje se transrodnost prikazuje kroz senzacionalizam i najčešće se izvještava o zločinima iz mržnje, odnosno negativnim stavovima građana. Radi toga osobe misle da njihovi sugrađani ne prihvaćaju transrodne osobe jer se slika u javnosti tako prikazuje. Ono što je zanimljivo je da većina ispitanika prihvaća ili bi prihvatilo transrodnu osobu koju poznaje, a time smo se upravo vodili kroz stvaranje kampanje, supostojati u javnom prostoru i na plakatima s našim sugrađanima.

Za sam kraj kampanje, održan je stručni simpozij „Zaštita zdravlja transrodnih i rodno raznolikih osoba“. Kakva je situacija po pitanju trans zdravstvene skrbi u Hrvatskoj? Koje su najveće prepreke/izazovi/diskriminacija s kojima se susreću transrodne i rodno raznolike osobe (u zdravstvu)?

Najveći problem zdravstvenog sustava je neregulirana skrb, odnosno neregulirano pokrivanje troškova hormonske terapije, a operacije uopće nisu pokrivene osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Operacije se većinom niti ne izvode u Hrvatskoj, već osobe na genitalne zahvate moraju ići u inozemstvo, a HZZO odbija pokriti troškove tih operacija. Nažalost, zbog teže financijske situacije i visokih cijena, većina trans osoba kojima su operacije nužne, ne mogu ih obaviti.

Medicinski fakulteti u svom osnovnom kurikulumu nedovoljno prolaze temu transrodnosti, što rezultira neadekvatnim osnovnim znanjem o temi većina liječnika te stvara nepovoljnu atmosferu za primjerenu skrb trans osoba. Odnosno, trans osobe često neće ići na preglede ako u okolici ne pronađu stručnjaka koji se barem donekle razumije u temu. Manjak stručnjaka je dakle, drugi vrlo važan problem u skrbi te nam je iznimno drago da je naš simpozij dobio podršku Grada i Ministarstva zdravstva, a vjerujemo da će se problem manjka stručnjaka riješiti upravo sustavnom i redovitom edukacijom od strane relevantnih stručnjaka s Liste uz pomoć nas kao udruge.

Dodatno, o reproduktivnim pravima i mogućnostima transrodnih osoba se jako malo govori i zna. Gdje najviše primjećujete nedostatak znanja? O čemu mislite da je važno informirati i educirati, kako stručnjakinje/ke, tako i javnost?

Mislim da se prije svega mora izaći iz rodnih normativa reprodukcije, odnosno baviti se pitanjem zdravstvene mogućnosti zamrzavanja jajnih stanica ili pohranjivanja spreme, a ne time tko može ili treba biti u stanju trudnoće. Specifičnost reproduktivnih pitanja trans osoba je u tome što one najčešće moraju razmisliti o eventualnom budućem interesu za imanjem potomstva prije započinjanja hormonske terapije. Važno je sve buduće stručnjake educirati o važnosti zajedničkog prolaženja ove teme s trans osobom prilikom skrbi vezane za početak medicinske tranzicije. Također je važno educirati sve institucije odgovorne za pohranu spolnih stanica o nužnosti ove skrbi za trans osobe. Nažalost, ne saznajemo dovoljno o tome koliko su često trans osobe pokušale pohraniti spolne stanice te u tome nisu uspjele zbog nedostatnosti sustava.

Koje biste rezultate kampanje izdvojile/i kao najvažnije? Koliko su vaše prijašnje kampanje i edukacije pridonijele poboljšanju stavova prema trans osobama? Ima li promjena?

Svakako ima, radimo na vidljivosti, imenovanju i poboljšanju, odnosno, čuvanju stečenih prava preko deset godina. Mi govorimo o godinama kad nije postojao Pravilnik koji transrodnim osobama uopće omogućava pristupanje zdravstvenoj skrbi. Transrodne osobe nisu bila vidljiva zajednica na ovom području i provele smo više kampanja koje približavaju građanima i građankama transrodnost. Osim njima, upravo je ta vidljivost donijela da se osobe mogu prepoznati u našim iskustvima i shvatiti da nisu sami na svijetu, a to je najvažnije, imati neku zajednicu kojoj se možemo obratiti i započeti proces samoprihvaćanja i tranzicije.

Provodimo redovno edukacije za zdravstvene radnike i radnike u području mentalnog zdravlja te za studente. Rezultat godina tog rada i educiranja novih stručnjaka je puno više stručnjaka koji su spremni pružiti adekvatnu skrb trans osobama, a interes je sve veći te smo neizmjerno ponosni na organizaciju simpozija s istim ciljem. Trans osobe sve češće mogu pronaći podršku u zdravstvenom sustavu, što bi i trebala biti osnovna postavka brige o zdravlju svakog čovjeka.

Espi Tomičić s bakom (Foto: Domagoj Kunić)

Na samom početku kampanje naznačili ste da želite dijalog s Ministarstvom zdravstva, ministrom Berošem i HZZO-om. Je li kampanja rezultirala koracima ka tom dijalogu?

Sam simpozij kojim smo zatvorili kampanju je upravo usmjeren na edukaciju medicinskog osoblja pa smo time otvorili širok dijalog s medicinskom strukom. Pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva nad simpozijem ukazuje na važnost Liste stručnjaka i udruge kolekTIRV u educiranju novih stručnjaka te se radujemo budućim edukacijama ovog tipa koje planiramo redovno organizirati i očekujemo da će postati dio sustavne edukacije. Sve su to pozitivni koraci prema optimalnom dijalogu, koji će, vjerujemo, rezultirati konkretnijim pomacima. Simpozij ukazuje na važnost uključivanja trans osoba i Liste stručnjaka u donošenje odluka o skrbi i vjerujemo da to Ministarstvo ne može ne uzeti u obzir prilikom idućeg postupanja. Za zdraviji dijalog nekada je potrebno vremena, a u međuvremenu gradimo mrežu u struci koja će sama po sebi kreirati kvalitetniju skrb.

Kroz inicijativu „Pitaj me, reći ću ti“ pozvale/i ste sve zainteresirane da vam upute pitanja na koja ćete odgovarati u četiri cjeline: pravna, zdravstvena, društvena, i osobna. Na vašim mrežama ste objavili video odgovore na pitanja. Koja su vam pitanja bila najčešće upućena? Koji su budući aktivistički koraci kolekTIRVa?

Najčešća pitanja dolaze od same zajednice ili njima bliskih osoba, najviše se radi o opisivanju osobnih iskustava i pitanja su usmjerena ka procesu same tranzicije, ali i prihvaćanju od strane društva. Ona druga najčešća su od zainteresirane javnosti koja ne poznaje transrodne osobe, a zanima ih iskustvo iz prve ruke. Nismo se susrele s negativnim pitanjima, odnosno stavom, zaista se radilo o osobama koje ili treba ohrabriti i ponuditi im vlastito iskustvo i podršku ili o zainteresiranoj javnosti koju zanima kontekst bivanja transrodnom osobom u Hrvatskoj.

Budući aktivistički koraci su svakako daljnja edukacija osoba unutar institucija s kojima se sve transrodne osobe kroz živo susreću, peer podrška, eventi za zajednicu, ali i zagovaranje stečenih prava i javno dostupne zdravstvene zaštite kao i poboljšanje istih. Osim toga, kroz različite projekte pokušavamo svoje djelovanje proširiti i na umjetničko polje djelovanja kako bi temu transrodnosti približili kroz druge prakse, odnosno educirali kroz umjetničke prakse.