U fokusu

16. rođendan

Rdeče zore – festival kojeg ne želite propustiti

Rdeče zore – festival kojeg ne želite propustiti

Ana Čigon

Međunarodni feministički i queer festival Rdeče zore, koji traje od 6. do 8. ožujka, ovu godinu slavi 16. rođendan.

Riječ je o feminističkoj i queer oazi koja se održava od 2000. godine uz potporu raznih kulturno  umjetničkih društva.  Događanja su raznovrsna i uključuju predavanja, predstave, izložbe, koncerte, nastupe i ostale oblike javnog izražavanja, uglavnom u prostorijama Metelkove (Ljubljana).

Festival je nastao se na simboličan datum, Osmi mart te se svake se godine otvara početkom ožujka. Prvotna ideja je bila u javnom prostoru omogućiti priliku za druženje i kreativno izražavanje, što je za posljedicu imalo osnaživanje i – pojačavanje vidljivosti položaja žena kako u umjetnosti, tako u aktivizmu i svakodnevnom životu. Predstavlja žensku kreativnost s bazom u kulturnom centru Metelkovo mesto, dok svoj međunarodni kontekst može zahvaliti suradnji s brojnim umjetnicima/icama i aktivistima/injama iz cijelog svijeta. Ubrzo je organizatorski tim udruživanjem uključio brojne druge organizacije, kao što su Galerija Alkatraz, KUD Anarhiv, Radio Študent, DZAČ, Zavod  CrossConversationCut, kamera REVOLTA, kino iNVISIBLE, Teater Gromki, MKC Koper, MIKK Murska Sobota, žonglerska skupina iz Menze pri koritu. Do danas je popis partnerskih organizacija proširen imenima poput Queer Beograd, Ladyfest Europe, Queer Zagreb, Pitchwise Fest Fondacija Cure, Labris Beograd, Autonomni ženski centar Beograd, Žene u crnom, Feminist collective Lebanon, Pride Istanbul i brojnim, brojnim drugima.

Kao jedan od najvažnijih ciljeva organizatori navode brisanje rodnih uloga i usredotočivanje na kreativnosti, dok je u širem kontekstu riječ  analiziranju podčinjenosti žena u patrijarhalnom društvu, kao i odbacivanju heteronormativne sudbine.

Festival je naziv preuzeo od romana Die rote Zora und ihre Bande izdanog 1941. godine, i ekranizaciji priče o snalažljivoj crvenokosoj djevojci Zori koja je imala svoju bandu. Zora je zajedno s drugom ratnom siročadi zauzela napušteni senjski ljetnikovac dokazujući kako bi on trebao pripadati onima koji/e ga trebaju. U romanu, između ostalog, Zora sa svojom anarhističkom družinom spašava 12-godišnjeg Branka iz zatvora u kojem je bio zbog krađe hrane. Dodatna važnost romana proizlazi iz činjenice da ga je napisao njemački književnik Kurt Kläber, a objavio pod pseudonimom Kurt Held. Budući da je za vrijeme Hitlerove diktature bio politički nepodoban (komunist), i s tim da ni zemlja koja mu je pružila azil (Švicarska) nije baš blagonaklono gledala na objavu romana ovakve tematike, diskurs dječjeg romana iskoristio je za opis klasnih borbi i postao zagovornik djece s ulice.

Mala crvenokosa Zora bila je inspiracija i urbano-gerilskoj i anarho-feminističkoj skupini Rote Zora, koja je vodila računa o pravima radnika i radnica, žena i mladih ljudi.  Naziv Rote Zora izabran je s obzirom da je postao sinonim djelovanja izvan privilegiranosti muškaraca, te borbe za slobodu, dostojanstvo i humanost.

Organiziranje festivala Rdeče zore slovenski aktivisti i aktivistkinje smatraju aktom političke i društvene higijene i odgovorom patrijarhalnoj i kapitalističkoj eksploataciji, zbog čega Sloveniju možemo izbaciti iz viceva, a Zore nagraditi sudjelovanjem.