U fokusu

Genevieve Vaughan, utemeljiteljica modela ekonomije darivanja

Kapitalizam je čedo patrijarhata

Kad sam bila mala, htjela sam znati zašto su bogati ljudi bogati, a siromašni ljudi siromašni. Obično sam slušala odgovore da su bogati ljudi bogati zato jer su pametni i vrijedni, a siromašni zato jer su glupi i lijeni. Nitko mi nije rekao pravu istinu – da su siromašni ljudi siromašni zato jer su bogati ljudi bogati, tako Genevieve Vaughan započinje ab ovo priču o svome životu, a ta priča ima elemente bajke, šekspirijanske komedije, obiteljske drame i akademskog eseja. Nezavisna istraživačica, filozofkinja i lingvistkinja, Genevieve Vaughan se u svome višedesetljetnom radu na subvertiranju opresivnog kapitalističkog modela najviše bavila semiotikom i marksizmom.

Kapitalizam je čedo patrijarhata

Kad sam bila mala, htjela sam znati zašto su bogati ljudi bogati, a siromašni ljudi siromašni. Obično sam slušala odgovore da su bogati ljudi bogati zato jer su pametni i vrijedni, a siromašni zato jer su glupi i lijeni. Nitko mi nije rekao pravu istinu – da su siromašni ljudi siromašni zato jer su bogati ljudi bogati, tako Genevieve Vaughan započinje ab ovo priču o svome životu, a ta priča ima elemente bajke, šekspirijanske komedije, obiteljske drame i akademskog eseja.

Nezavisna istraživačica, filozofkinja i lingvistkinja, Genevieve Vaughan se u svome višedesetljetnom radu na subvertiranju opresivnog kapitalističkog modela najviše bavila semiotikom i marksizmom te principom davanja (namjesto razmjene) u jeziku, komunikaciji i socijalizaciji.

“Materinski” model

Iako je prevalila sedamdesetu, kao aktivistica koja zagovara promjenu kapitalističke diktature iz pozicije feminizma, Vaughan nije ni izbliza gotova s putovanjima, sudjelovanjem na konferencijama, edukacijom i prosvjedima. Jedan od takvih događaja nas je i spojio. Na međunarodnom seminaru “Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi” u Dubrovniku se koncem svibnja, u organizaciji Centra za ženske studije i Instituta za etnologiju i folkloristiku, govorilo o izazovima starih/novih ekonomskih nejednakosti te o retorici tobožnje “privremene krize” globalnog kapitalističkog sustava. Upravo je ta kriza učinila vidljivijom Genevieve Vaughan, osnivačicu institucije “Centre for gift economy” (Austin, Texas) i njezin alternativni model ekonomije darivanja, ekonomije brižnosti, solidarnosti, empatije i održivosti, model koji ona voli nazivati “materinskim”.

– Tekuća financijska kriza pokazuje duboku izopačenost kapitalističkog tržišta. Ako imaš novac, možeš kupiti ono što ti treba, a ako ga nemaš, gladovat ćeš i ti i tvoja djeca. Milijuni dolara se troše na krpanje rupa u postojećem sustavu, a da se pritom ne žele ozbiljno razmotriti radikalno drugačiji pristupi koji bi mogli biti trajno rješenje za čovječanstvo, kaže Genevieve Vaughan, uvjerena da je ugnjetavanje žena kroz povijest vrlo jasnom vezom povezano s iskvarenim sustavom tržišne razmjene. Pristup koji ona nudi je davanje a ne prodavanje, poklanjanje koje nije motivirano očekivanjem uzvraćanja poklona približne vrijednosti, darivanje kojim se žele zadovoljiti tuđe potrebe bez kompenzacije, davanje radi davanja, kako se zove i dokumentarni film o njezinom životu. U skladu s filozofijom darivanja, taj je film, “The Gift of Giving” dostupan svakome besplatno na Internetu, a besplatno se mogu preuzeti i njezine knjige, “The gift of Giving”, “Homo Donans” i “For-Giving”.

Davati zbog davanja

Za Genevieve Vaughan početak velike avanture, koja je do danas urodila izgrađenom čvrstom društvenom, mikroekonomskom mrežom – ili, bolje, neprekinutim lancem – darivanja, bila konferencija filozofa i lingvista u Bologni krajem šezdesetih, gdje su neki filozofi primjenjivali ekonomsku analizu razmjene dobara na analizu jezika i komunikacije.

– Shvatila sam da moramo davati, materijalno davati i tako zadovoljavati potrebe drugih, umjesto da sami sebe uveličavamo zgrtanjem novca, shvatila sam da kao nasljednica velikog bogatstva imam odgovornost pokušati izgraditi ekonomiju koja neće biti zasnovana na eksploataciji osoba i zemalja nego na njezi, na majčinskom njegovanju, onako kako su to radile neke domorodačke kulture u Americi, kaže Genevieve, još uvijek strastvena u nakani da svoju ideju gura dok je ima.

A gura je svim snagama; otkako je počela dijeliti svoj novac kreativnim grupama (uglavnom ženskim) koje subvertiraju patrijarhalni kapitalizam (jer za nju, kapitalizam ovakakv kakav je, čedo je patrijarhata), pokrenula je desetke, stotine mikroekonomskih inicijativa, pomogla rad stotina društveno odgovornih organizacija, educirala tisuće žena kroz program Stonehaven Ranch i Foundation for a Compassionate Society (Zaklada za suosjećajno društvo), prikupila tone humanitarne pomoći za izbjeglice na području bivše Jugoslavije devedesetih, borila se protiv nuklearhih testiranja i ulagala u istraživanje raka dojke.

– Tijekom svih ovih desetljeća, vidjela sam kako se jaz između bogatih i siromašnih povećava nevjerojatnom brzinom, vidjela sam kako se bogatstvo svijeta troši na naoružanje i hranjenje vojne paranoje. Više nije problem samo u tome što se transfer bogatstva jednosmjerno odvija od siromašnih prema bogatima, nego u tome što se taj transfer brani oružjem, i što se na to troše enormni resursi, kaže Genevieve, koja se strese kad netko spomene Busha i Afganistan, ali koja nema baš ni lijepe riječi za Obamu.

Genevieve Vaughan je dijeljenjem gotovo posve iscrpila svoje nasljedstvo, ali organizacije koje je osnovala pulsiraju životom i snagom promjene, što je razlog koji je čini zadovoljnom osobom, sretnijom i spokojnijom od bilo kojeg teksaškog naftaša.