Sa stavom

07.09.2018. 08:00:30 - Payal Parekh (theecologist.org)

borba za svijet koji na prvo mjesto stavlja ljude, a ne profit

Grassroots 'klimatski aktivizam' budi nadu za stvaranje boljeg društva

(Foto: Pixabay)

Nakon ovogodišnjih toplinskih valova te prije međunarodne akcije "Rise for Climate" koja se održava 08. rujna, Payal Parekh ističe što joj to daje nadu za bolje sutra:

Ovo ljeto svjedočili/e smo razarajućim čimbenicima klimatskih promjena: od rekordnih temperatura izmjerenih u Pakistanu i Indiji koje su odnijele preko 4000 života do poplavama na Filipinima zbog kojih je više od 50.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom. I to nije sve. Sve više i više zemalja doživljava posljedice klimatskih promjena. I to negativnih. U Japanu i Južnoj Koreji ove su godine toplinski udari usmrtili 200 osoba, do je u Europi rekordna suša uništila poljoprivredne urode uzrokovavši požare diljem kontinenta koji su samo u Grčkoj odnijeli preko 90 života.

Osjećaj bespomoćnosti

Znanstvenici/e su potvrdili/e kako je više nego vjerojatno da su krivci za ovogodišnje toplinske valove klimatske promjene, dok medijska izvješća o nedavno objavljenim znanstvenim studijama oslikavaju apokaliptične scenarije za budućnost planeta ističući kako smo na korak do točke "uzavrele Zemlje" (org. "Hothouse Earth") s koje nema više povratka na staro.

Na polju klimatskih promjena radim već 20 godina i dugo sam se vremena osjećala bespomoćno u vezi njezinih promjena. Ove sam godine iskusila po prvi put utjecaj klimatskih promjena i u bogatim zemljama, a ne samo u Indiji, mojoj rodnoj zemlji.

Biciklirajući kroz britanska sela upoznala sam poljoprivrednike/ce koji/e su izrazili/e brigu kako bi mogli/e ostati bez cjelogodišnjeg uroda radi vremenskih uvjeta, dok u Bernu, gradu u kojem živim, rijeka Aare, je zabilježila najvišu temperaturu ikada izmjerenu – 23,8 Celzijevih stupnjeva, temperaturu koja je opasno blizu gornje granice koje broje slatkovodne ribe mogu podnijeti. Na planinskoj turneji po prvi put nisam imala potrebu za zimskom opremom jer se glečer na koji sam se penjala praktički otopio.

Posao na prvom mjestu, kao i obično

Ono što je zapečatilo moju zabrinutost vezanu uz budućnost bila je velika reportaža u novinama o poljoprivrednicima/ama koji/e su istaknuli/e kako nisu spremni/e za posljedice klimatskih promjena. Švicarska, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, kao i jedna od onih što se hvalila spremnošću "borbe s čimbenicima klimatskim promjenama", ove je godine svejedno ulovljena nespremna. Kako se onda s posljedicama klimatskih promjena mogu nositi siromašne zemlje, ako ne može jedna Švicarska? Što je s poljoprivrednicima u Indiji, zemlji u kojoj je već preko 60.000 poljoprivrednika počinilo samoubojstvo radi razarajućih posljedica rasta temperature za njihove usjeve?

Inače, tvrtke poput Exxona i Shella znale su o opasnostima klimatskih promjena uzrokovanih njihovim proizvodima još prije 40 godina. Međutim, šutjele su o tome, plasirajući u medijima tekstove vezane uz sumnju o klimatskim promjenama generalno. Utjecaji klimatskih promjena koje danas doživljavamo posljedica je sustavnog zanemarivanja industrije fosilnih goriva  apela o smanjenju eksploatacije prirodnih resursa kao i redukcije stakleničkih plinova te plasiranja obmanjujućih tekstova u medijima kako bi se diskreditirala znanstvena struka.

Neumoljiva želja za profitom pod svaku cijenu učinila je te tvrtke najprofitabilnijim i najmoćnijim korporacijama u povijesti omogućavajući da njihov utjecaj na svakodnevne političke procese drži vladu u ograničavajućem položaju. Ali ondje gdje vlade ne uspijevaju učiniti pomak, obični ljudi nastupaju. Pa tako, primjerice, lokalne zajednice su te koje su preuzele zadatak transformacije cjelokupnog energetskog sustava na obnovljive izvore energije preuzimajući kontrolu nad vlastitom energijom. U cijelom svijetu, ljudi ustaju protiv eksploatacije korporacija fosilnih goriva organizirajući se lokalno kako bi ukinuli javno prihvaćanje i financiranje industrije fosilnih goriva i time oslabili njihov politički utjecaj.

 "Grassroots" pokret prihvatilo je već preko 900 institucija uključujući i brojne veće gradove, sveučilišta, vjerske i medicinske grupacije, kao i nasljednike Rockefeller naftnog imperija koji su povukli svoje investicije iz domene eksploatacije fosilnih goriva.

Slobodni od fosilnih goriva

I dok većina medijskih natpisa po pitanju "zagrijavanja Zemlje" idu u pravcu opisa distopijske katastrofe, same studije ističu kako je to samo jedna od mogućnosti. Znanstvenici/e naglašavaju kako je u našoj moći da zaustavimo procese klimatskih promjena i učinimo ono za što se struka već dugo zalaže: zaustavimo korištenje fosilnih goriva što je brže moguće i okrenemo se prema 100% obnovljivim izvorima energije. Upravo to je ono što "Fossil Free" kampanja promiče, te ono što će desetine tisuća ljudi diljem svijeta promicati 08. rujna. Unutar akcije "Rise for Climate" lokalne zajednice zahtijevat će svijet bez fosilnih goriva, svijet koji na prvo mjesto stavlja ljude, a ne profit.

Učinci klimatskih promjena sve su vidljiviji i scenariji apokaliptične budućnosti može biti demotivirajući, ali i ne mora. Može nas motivirati da krenemo drugim putem te se borimo za naša prava. Spoznaja da sam osobno dio globalnog pokreta daje mi nadu da nije sve izgubljeno.        

Prevela i prilagodila: Martina Raos

Tagovi: fossil free, grassroot, klimatske promjene, klimatski aktivizam, rise for climate

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM