Sa stavom

Povezanost obiteljskog nasilja i beskućništva

I beskućnice govore #MeToo. Čujemo li ih?

I beskućnice govore #MeToo. Čujemo li ih?

pexels.com

U članku za The Huffington Post, doktorantkinja Mari Kate Mycek dijeli iskustva iz prve ruke sa ženama beskućnicama, s kojima se susrela u svom radu: “Jedna mlada žena koja živi u skloništu mi je rekla da nikad ne ide nigdje sama zato što muškarci znaju da je beskućnica pa pretpostavljaju da je spremna zamijeniti seks za novac – stoga ju zlostavljaju kao takvu”.

Mycek naglašava da beskućnice nemaju iste resurse za pronalaženje hrane te ponekad moraju izabrati između jedenja i uznemiravanja ili gladovanja zbog sigurnosti. To je tužan primjer koliko dalje #MeToo pokret mora ići prije nego što obuhvati sve žene koje su pogođene seksualnim uznemirivanjem i zlostavljanjem. Ovaj je problem oduvijek bio daleko izvan hollywoodskih studio ureda.

Svjedočanstva beskućnica o zlostavljanju s kojim se suočavaju ne nedostaje. 2014. godine, Pacific Standard piše o pitanju nasilja nad beskućnicama. Istraživanje je pokazalo da 300 ispitanih žena ima veću učestalost “posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije”, te “neke žene započinju s uporabom droga ili povećavaju doze nakon intimnog nasilja s partnerom”.

Nekoliko godina kasnije, 2016. godine, L.A. Times zagledao se u “svoje dvorište” te provjerio kako stvari tamo stoje. Jedan/a od tri beskućnika/ica koji/e žive u Los Angelesu je žena, a broj se povećava. Većina ih je prijavila incident u kojem je fizički ili seksualno napadnuta.

Povezanost obiteljskog nasilja i beskućništva pokazuje nekoliko istraživanja i članaka. Raniji članak Huffington Posta detaljno opisuje izbore s kojima se suočavaju žene u situacijama nasilja u obitelji. Mnoge od tih žena moraju odlučiti između boravka sa zlostavljačem ili života na ulicama.

Još jedna statistika veže polovicu žena u situacijama beskućnosti s obiteljskim nasiljem. Više je vjerojatno da su žene bez domova preživjele fizičko ili seksualno zlostavljanje u svojoj prošlosti.

Ova rasprava nije potaknuta u sklopu #MeToo pokreta, ali trebala bi biti. Postoje ranjive zajednice koje trebaju pomoć i trebaju da ih se čuje i sluša. Pogotovo ako se njihov glas čuje prvi put.

Prevela i prilagodila: Mia Vodopija