Sa stavom

21.03.2017. 09:20:00 - Susan Broomhal (theconversation.com)

Krhkost ženskih prava:

Kako su ženski cehovi davno imali moć

Spinning, Warping and Weaving the Wool (1594-1596)

Spinning, Warping and Weaving the Wool (1594-1596) (Foto: Isaac Claesz. van Swanenburg.)

Prvi Međunarodni dan žena održan je 1911. godine, nakon što su aktivistkinje Clara Zetkin i Luise Zietz zagovarale uvođenje ovog praznika kako bi privukle pažnju na prava žena – posebno na pravo glasa i radne uvjete.

Djelomično su bile inspirirane "danom žena" iz 1910. godine u New Yorku i štrajkom Sindikata tekstilnih radnica koji je trajao 14 tjedana. Ovaj štrajk je privukao veliku pozornost na loše plaćene i loše zaštićene tekstilne radnice koje su radile u okruženju velikog rizika od požara. Tragično, u ožujku 1911., u požaru tvornice Triangle Shirtwaist na Mahattanu poginulo je 146 zaposlenika (od kojih 123 žene - radnice). Mnoge od njih su bile zatvorene u prostorijama kako bi ih se spriječilo da kradu ili da uzimaju više stanki neko što im je bilo dopušteno.

Požar u tvornici Triangle Shirtwaist 25. marta. 1911. (Wikimedia)

Požar u tvornici Triangle Shirtwaist 25. marta. 1911. (Wikimedia)

Međunarodni sindikat tekstilnih radnica bio je jedan od najvećih sindikata toga vremena čije su članstvo činile primarno žene. No, moje istraživanje je otkrilo kako je skoro 500 godina ranije, prije ženske borbe u 20. stoljeću, postojao niz ženskih i vrlo moćnih tekstilnih cehova u Francuskoj koji su postojali sve do 18. stoljeća.

Postojanje tih cehova podsjeća nas da stjecanje prava, u ovom slučaju radničkih prava žena, nije jednostavna niti linearna priča.

 

Priča o dva gradska ženska tekstilna ceha

Nevjerojatno, ali postoje dokazi iz 15. i 16. stoljeća o postojanju dva tekstilna ženska ceha u Francuskoj, u gradu Rouenu. Novi ceh zaposlenih u industriji odjećom okupio je žene koje su šivale i prodavale tvornički proizvedenu odjeću od novih tkanina, dok je stariji ceh okupljao žene koje su radile i prodavale recikliranu odjeću.

Cehovi su bili slični današnjim modernim sindikatima. Članovi/ce ceha ili profesionalne grupe kontrolirali su tu industriju u gradu tako da je praksa bila ograničena na ljude koji su imali licencu ili su bili korporativno trenirani. Većinu cehova činili su i vodili muškarci – radnici. Neki su davali prava radnicama ili su dopuštali udovicama da nastave posao preminulog supruga. Mnogo rjeđi su bili cehovi, poput ovih spomenutih u Rouenu, koje su u potpunosti kontrolirale žene za žene.

I muškarci i žene su radili kao proizvođači odjeće i trgovci/kinje u Rouenu gdje je tekstilna industrija imala značajnu ulogu u gradskoj ekonomiji. Neki/e od njih su bili siromašni i radili su za obrok. Trgovci koji su prodavali kvalitetnu robu bili su među najbogatijima u Rouenu.

Crtež Rouena c. 1572.  (Georg Braun and Frans )

Crtež Rouena c. 1572. (Georg Braun and Frans )

Žene u tim cehovima, o kojima sam istraživala, nisu bile udovice članova ceha, već žene koje su bile neudane i supruge koje su radile neovisno o svojim muževima. Baš poput muških cehova toga vremena, ove žene su organizirale šegrtovanje, donosile su svoje statute i odlazile na sudove kako bi inzistirale na svojim teško stečenim pravima i titulama.

Oba ova ceha ostala su moćna tijela udruživanja sve do kraja 18. stoljeća.

Moć i privilegije

Arhivski zapisi o ovim cehovima uglavnom se odnose na zaštitu trgovačkih i proizvođačkih prava. Progonili su svakoga tko se miješao u njihove privilegije. Neki od tih tuženika bili su iznimno siromašni. 1553. sitnom trgovcu bez licence Jehanu Delymetu bilo je zabranjeno prodavati njegove proizvode na ulici. Također, postoji zapis kako je Katherine Le Lieu, izabrana čelnica ceha, Delymetu vratila oduzetu robu "zbog njegovog siromaštva".

Na meti su bili i uspješni ženski kolektivi. 1540., sedam "preprodavačica" novi tekstilni ceh je optužio i novčano kaznio. Međutim, nisu sve žene prihvaćale ekskluzivnost trgovačkih cehovskih prava. Neke su prosvjedovale. Drugu su kršile pravila. 1541., dvije preprodavačice, Philippine Goude i Robine Prebyon su čak angažirale odvjetnika u obrani svojih prava.

Žene pod prismotrom

Ova dva ceha su se međusobno promatrala i pratila. Novi tekstilni ceh je raspravljao pod kojim uvjetima članovi/ce starog ceha mogu kupovati novu robu. 1439. bilo je vraćeno sedam haljina koje su bile zaplijenjene kada su se članice staroga ceha pobunile da su te haljine bile "za njihovu privatnu upotrebu".

Cehovi su bili odgovorni i za kontrolu rada vlastitih članica. U kolovozu 1586., članica "starog ceha" Marguerite Baston bila je uhićena zbog prodaje robe izvan radnog vremena.

Naravno, kvaliteta rada žena bila je pod dodatnom službenom prismotrom. U listopadu 1520., Perette, supruga Rogera Goullea, bila je optužena zbog loše izrade šest od deset košulja namijenjenih za prodaju.

Skandal na tržnici

Oba su ceha, također, bila odgovorna za kontrolu ponašanja svojih članica na javnim tržnicama. U svibnju 1579., 19 radnica se sukobilo s izabranim čelnikom "novoga tekstilnog ceha".

Pod vodstvom Lucette Le Bras de Fer, žene su se pobunile zbog pravila koja su im otežavala smještaj robe na štandovima tržnice i prodaju. Le Bras de Fer je tvrdila kako prijatelji izabranih čelnika/ca uvijek dobiju najprestižnija mjesta i najprofitabilnije štandove na tržnici.

Čelnici su se žalili kako ih je iznenadio broj pobunjenih radnica. To je dovelo da "velikoga meteža na tržnici". Morale su biti udaljene s tržnice jer su im se ljudi rugali, ismijavali ih i vrijeđali.

Le Bras de Fer i druge žene su bile novčano kažnjenje, no već u srpnju su na sudu tražile pravdu.

Ujedinjene žene

Dokazi o postojanju ženskih tekstilnih cehova u Rouenu ne nagovještaju da je to bilo zlatno doba u smislu radnih uvjeta ili ravnopravnih ženskih kolektiva. Ovi dokumenti prije pokazuju postojanje kohorti moćnih žena koje su se ponašale upravo kao muški cehovi tog doba, rastrgani s vremenom unutarnjim podjelama i suptilnim hijerarhijama, kaznenim progonima muškaraca i žena unutar i izvan okvira cehova, koji su se "miješali" u njihovu trgovinu.

Naposljetku, ključna svrha ovih cehova je bila zaštita interesa svojih članica (i članova) protiv prevarantskih trgovaca. Ovi cehovi su poštovali druge žene kao ozbiljne konkurentice, te su se stoga međusobno otpuživali i progonili.

Znamo da su do kraja 18. stoljeća ovi cehovi nestali, zahvaćeni novim ekonomskim i političkim procesima u Francuskoj. Ovi dokazi o nekad moćnim ženama radnicama u Rouenu, podsjećaju nas kako teško stečena prava mogu s vremenom postati ukinuta i uništena. To nam pokazuje kako konstantno moramo inzistirati na legalnom pravu, na prepoznavanju i zaštiti posvuda i na sve moguće načine.

Prevela i prilagodila Sanja Kovačević

Tagovi: cehovi, dan žena, sindikat, ženska prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM