Sa stavom

03.10.2016. 06:43:25 - Libela/fAKTIV

iz pera crkve i njezinih pomoænih udruga

Ovo je 8 najèe¹æih mitova o pobaèaju

(Foto: fAKTIV)

Èlanice feministièkog kolektiva fAKTIV u srijedu su performansom pred Zagrebaèkom katedralom poruèile Katolièkoj crkvi da prestane zadirati u sekularni prostor te aktivno raditi na ugro¾avanju seksualnih i reproduktivnih prava ¾ena. Povodom Globalnog dana akcije za siguran i legalan pobaèaj razbile su 8 tanjura s 8 najèe¹æih mitova koje Crkva i njene pomoæne udruge ¹ire javnim prostorom. Osim doslovnog razbijanja tanjura s mitovima, fAKTIV-ke su iznijele i argumentaciju za svaki razbijeni mit: 

1. Pobaèaj je dostupan svima u Hrvatskoj - MIT

U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluèivanje o raðanju djece koji definira pobaèaj kao medicinski zahvat koji se vr¹i na zahtjev trudne ¾ene te jamèi ¾enama pristup ovoj vrsti lijeènièke usluge pod uvjetima propisanim samim zakonom. Vi¹e istra¾ivanja provedenih zadnjih godina pokazalo je kako se pobaèaj na zahtjev ne vr¹i u svim bolnicama u okviru dr¾avnog sustava zdravstvene za¹tite koje imaju organiziranu jedinicu za ginekologiju i porodiljstvo, najèe¹æe se opravdavajuæi prizivom savjesti lijeènica/ka. Ukoliko bolnica nije sposobna osigurati ¾enama pristup pobaèaju na zahtjev, propisi ureðuju kako je Ministarstvo zdravlja zadu¾eno omoguæiti dostupnost ove zdravstvene usluge u odreðenoj ustanovi. Kao posljedica izra¾ene autonomije lokalnih bolnica koje ne ¾ele vr¹iti pobaèaj na zahtjev i nepostojanja odgovornog mehanizma Ministarstva zdravlja koji bi vr¹io kontrolu dostupnosti  pobaèaja u dr¾avnom sustavu zdravstvene za¹tite, javljaju se izra¾ene regionalne razlike. Tako su ¾ene iz manjih sredina ili ruralnih krajeva prisiljene vr¹iti pobaèaj u udaljenijim gradovima, najèe¹æe urbanim sredinama. Od bolnice od bolnice razlikuju se i cijene zahvata.

Prema  istra¾ivanju iz 2014. godine , prosjeèna cijena pobaèaja iznosila je 1.840 kuna, najni¾a cijena zabilje¾ena je za OB Slavonski Brod (860 kuna), a najvi¹e za OB Dubrovnik (3000 kuna). Od kirur¹kog pobaèaja jeftiniji je medikamentozni pobaèaj, ali se trenutaèno izvodi samo u KBC Rijeka. Previsoka cijena drugi je èimbenik koji znatno ogranièava dostupnost pobaèaja ¾enama. Siroma¹ne i/ili nezaposlene ¾ene, one iz ekonomski nerazvijenih krajeva, kao i druge koje se nose s ote¾anim financijskim i ¾ivotnim uvjetima, te¹ko æe ili nikako namaknuti sredstva za zahvat i dodatne izdatke poput tro¹ka prijevoza do najbli¾e bolnice koja vr¹i pobaèaj na zahvat. Sve uèestaliji priziv savjesti, socijalna neosjetljivost i autonomija bolnica pri odreðivanju cijena pobaèaja te status quo Ministarstva zdravlja izravno utjeèu na dostupnost pobaèaja svim ¾enama u Hrvatskoj.

2. ®ena koja je pobacila vi¹e ne mo¾e zatrudnjeti - MIT

Ovo je na¾alost vrlo rasprostranjen mit èija je svrha izazivanje straha kod ¾ena, a dana¹nja retorika kampanje protiv pobaèaja fokusira na to kako je zdravstveno opasan. Radi se o klasiènoj proizvodnji straha koja ima za posljedicu uvjerenje kako je sâm postupak pobaèaja iznimno riskantan, iako struène studije potvrðuju da je legalni pobaèaj sigurniji od nekih uobièajenih medicinskih postupaka (primjerice, od operacije umnjaka). Novija istra¾ivanja (poput pro¹logodi¹njeg opse¾nog istra¾ivanja Medicinskog Centra u Tel Avivu koje je ukljuèilo 13 tisuæa ¾ena) ukazuju kako ne postoji niti jedna razlika u komplikacijama kod zaèeæa kod ¾ena koje su prethodno imale abortus i onih koje nisu. Struènjaci/kinje za reproduktivno zdravlje, istra¾ivaèi/ce i ginekolozi/ginje u praksi jasno tvrde kako se ¾ene koje se odluèe na abortus ne bi trebale zabrinjavati za svoje reproduktivno zdravlje i moguænost zaèeæa zbog ovog medicinskog zahvata. Svaka ¾ena, osim prava na vlastite odluke o svom tijelu i reproduktivnom zdravlju, ima pravo i na struènu, informiranu, znanstveno i praktièno utemeljenu potpunu zdravstvenu skrb umjesto na opasna i la¾na zastra¹ivanja posljedicama pobaèaja kakva nude" navodne "klinike za pobaèaje".

3. Pobaèaj izaziva psihièke pote¹koæe - MIT

Veæina ¾ena nakon samog postupka ima najnormalnije pomije¹ane osjeæaje koji su uglavnom kondicionirani i uzrokovani stigmom i negativnom dru¹tvenom percepcijom, kao i mitovima i zastra¹ivanjima koji prate ovaj medicinski postupak. No, recentna istra¾ivanja (npr. Instituta Guttmacher) nedvojbeno pokazuju da velika veæina ¾ena (95 posto) neæe za¾aliti zbog svoje odluke, te da naposljetku smatraju kako je odluka na pobaèaj bila ispravna. Nema dokaza da ¾ene koje su odluèile prekinuti neplaniranu trudnoæu vi¹e pate od mentalnih pote¹koæa od ¾ena koje iznesu neplaniranu trudnoæu.

Amerièko udru¾enje psihologa (APA) u svom izvje¹taju istièe kako neplanirane trudnoæe uzrokuju emocionalni stres, te da nema dokaza da prekid neplanirane trudnoæe uzrokuje veæi stres od prvobitnog. Negativni osjeæaji nakon pobaèaja nisu isto ¹to i uvjerenje kako pobaèaj nije bio dobra odluka, a jedan od najznaèajnijih faktora koji utjeèe na kvalitetu mentalnog zdravlja je odgovorno dono¹enje odluka – ¹to odluka ¾ene o prekidu ili izno¹enju neplanirane trudnoæe jest.

4. Pobaèaj je ubojstvo djeteta - MIT

Temeljno ljudsko pravo ¾ene je da odluèuje o broju, razmaku i vremenu raðanja ili ne raðanja. Opredjeljenje za pobaèaj nije ubojstvo jer se plod ne mo¾e razvijati u potpunoj neovisnosti o ¾eninom organizmu. Opredjeljenje za pobaèaj je odluka o neizno¹enju ne¾eljenog ploda u svom tijelu, odluka o nepreuzimanju materinstva (ili odluka o ne-trudnoæi) u datim okolnostima i u konkretnom èasu. Pobaèaj je legalan medicinski zahvat i nije ubojstvo, a najmanje je ubojstvo djeteta s obzirom na to da fetus jednostavno nije dijete. Zabrana pobaèaja je èin prisile nad ¾enom koji dokida njenu slobodu samostalnog odluèivanja i pravo na vlastito tijelo i reprodukciju. ®ene imaju pravo odluke na izbor bez uplitanja "treæe osobe".

5. Zabranom pobaèaja ¹titimo ¾ivot - MIT

Iako inicijative koje se zala¾u za zabranu pobaèaja nagla¹avaju kako je njihov primaran cilj za¹tititi ¾ivot, istovremeno pokazuju nezainteresiranost i djeluju nau¹trb ¾ene, njezinih reproduktivnih prava, zdravlja i ¾ivota. Te¾a dostupnost legalnog pobaèaja, a naroèito njegova zabrana vode do sve veæeg broja ilegalnih i nesigurnih pobaèaja koji mogu imati te¹ke posljedice po ¾enino zdravlje ili uzrokovati njezinu smrt. Osuðivanje ¾ena koje su pobacile ili se raspituju o moguænostima pobaèaja utjeèe na psihièko zdravlje ¾ene. Manipulacija informacijama i izno¹enje la¾nih podataka kojima se slu¾e razlièite inicijative utjeèu na moguænosti kvalitetnog i pravovremenog informiranja o pobaèaju te ote¾avaju ¾eninu slobodu odluèivanja. ®ena ima pravo na autonomiju nad svojim tijelom i samostalno dono¹enje odluke o pobaèaju. Teret trudnoæe i prisilan porod, odnosno podreðivanje ¾enskog tijela u korist razvoja potencijalnog ljudskog ¾ivota imaju dugotrajne posljedice na fizièko i psihièko zdravlje ¾ene. Posljedice zabrane pobaèaja i nametanja materinstva ne manifestiraju se samo kroz ugro¾avanje ¾eninog zdravlja, veæ i kroz naru¹avanje njezinih ¾ivotnih planova i perspektive te socioekonomskih uvjeta i kvalitete ¾ivota.

6. Uvoðenjem spolnog odgoja poveæat æe se broj pobaèaja - MIT

Brojnim istra¾ivanjima pokazalo se da se upravo uvoðenjem kvalitetnog spolnog odgoja stopa spolno prenosivih bolesti, ne¾eljenih trudnoæa i pobaèaja smanjila. U SAD- u se primjerice u veæini ¹kola promièe zdravstveni odgoj temeljen samo na apstinenciji, dok se u europskim razvijenim zemljama o tome daleko otvorenije govori. Statistike pokazuju da je broj pobaèaja veæi u SAD-u nego europskim zemljama. Nadalje, kada se usporede dr¾ave SAD-a koje u ¹kolama promièu iskljuèivo apstinenciju sa dr¾avama u kojima ¹kole imaju kvalitetniji zdravstveni odgoj vidimo iste podatke -  i maloljetnièka trudnoæa i broj pobaèaja veæi je u dr¾avama bez zdravstvenog odgoja, odnosno s nekvalitetnom verzijom istog. ©to se vi¹e promovira apstinencija, a spolni odgoj zatire, veæi je broj pobaèaja.

7. Ginekolozi moraju imati pravo na priziv savjesti - MIT

Ginekolozi/ginje su obvezni/e po¹tivati prava pacijentica u reproduktivnoj medicini te njihovu dobrobit smatrati svojom prvom i osnovnom brigom.

U reproduktivnoj medicini uglavnom se govori o negativnom prizivu savjesti tj. o odbijanju vr¹enja nekih medicinskih postupaka koji su dio propisane ginekolo¹ko-opstetrièke prakse. Takav je priziv èesto religijski, jo¹ èe¹æe ideolo¹ko-politièki motiviran i ne obazire se na profesionalne obaveze lijeènika/ca i drugih medicinskih radnika/ca prema pacijentici. Profesionalna udru¾enja koja nastoje pomiriti interese obiju strana i razrije¹iti koliziju do koje neminovno dolazi kada se suprotstave profesionalni, etièki standardi i savjest prizivaèa uvijek istièu prvenstvo lijeènièkih profesionalno-etièkih obveza prema pacijentici, a osobni priziv savjesti ostaje sekundaran i ogranièen. Neki vide potrebu zabranjivanja prigovora savjesti u medicini. To su, meðu èlanicama EU-a, uostalom veæ uèinile Èe¹ka, ©vedska, Finska, Island i Bugarska.

Sloboda priziva savjesti ne smije ugro¾avati slobodu ¾ene niti prelaziti granice odreðene zakonom. Meðutim, u Hrvatskoj se dogaða to da lijeènici pod izgovorom priziva savjesti odbiju izvr¹iti abortus u javnoj bolnici, no istu pacijenticu naruèe u privatnu kliniku gdje taj medicinski zahvat prika¾u kao ne¹to drugo. Buduæi da se pobaèaj prema zakonima RH mo¾e provoditi samo u javnim bolnicama, takvom praksom se kr¹e legislative, ali i dovode ¾ivoti pacijentica u opasnost. Uz to, statistike o obavljenim pobaèajima koje svake godine objavljuje HZJZ stoga ne mogu prikazati toènu sliku prekida trudnoæe u Hrvatskoj.

8. Zabrana pobaèaja dovodi do demografskog rasta - MIT

U Hrvatskoj se veliki naglasak stavlja na populacijsku politiku s obzirom da natalitet veæ godinama pada. Jedna od stvari koja se spominje u tom kontekstu je i zabrana abortusa. Meðutim, istra¾ivanja su pokazala da se stope raðanja ne mogu promijeniti ogranièavanjem prava na pobaèaj. Podaci pokazuju kako razvijene europske zemlje koje bilje¾e demografski rast jesu one koje pru¾aju socijalnu podr¹ku ¾enama koje se odluèe postati majkama.

Sustavno i sistematsko promi¹ljanje mjera pronatalitetnih politika dovodi do demografskog rasta, a ne zabrana medicinskog zahvata. Ekonomske i socijalne mjere jesu te koje mogu pridonijeti odluci da ¾ena postane majka ili da se odluèi za vi¹e djece jer podrazumijevaju kako æe ona imati siguran i adekvatno plaæen posao, pravo na porodiljni dopust te podr¹ku socijalnih servisa.

Demografska æe se slika pobolj¹ati kada ljudi od svojeg rada budu mogli pristojno ¾ivjeti, kada se ¾ene prestanu bojati poslodavcima reæi da su trudne zbog velike moguænosti da im zbog toga ne produ¾e ugovor o radu, kada planiranje obitelji prestane biti pitanje standardno upuæeno ¾enama na razgovorima za posao i kada prestanemo donositi zakone o radu koji trudnicama odrièu prava. 

Tagovi: faktiv, feministièki kolektiv, globalni dan akcije za siguran i legalan abortus, katolièka crkva, legalan pobaèaj, mitovi o pobaèaju, pobaèaj, pravo na pobaèaj

Vezani èlanci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM