Sa stavom

12.08.2016. 09:00:00 - Tomislav Mikulin

program za mlade po županijama

Međunarodni dan mladih - može li program umjesto čestitke?

Riječ "mladi" je jedna od najpopularnijih riječi u političkim kampanjama u Hrvatskoj na svim razinama vlasti – od lokalne do nacionalne. "Mladi su budućnost" i "na mladima svijet ostaje" su fraze koje se koriste u tim varkama, a zapravo su rijetki političari koji prepoznaju da mladi jesu nacionalni interes Republike Hrvatske. S iseljavanjem i negativnim prirodnim prirastom, broj stanovnika Hrvatske je postala vruća tema za političke rasprave. Sam život mladih u Hrvatskoj je, doduše, mlaka tema. Naime, jednu stvar o mladima političari razumiju, a ta je da se radi o slabo povezanoj interesnoj skupini. Mladi nisu politički organizirani kao, primjerice, umirovljenici, a mnogi političari čine sve da se ne uvede građanski odgoj i da se time zadrži takvo stanje. Upravo zbog slabe političke organiziranosti se s mladima može postupati tako loše kao što se u Hrvatskoj postupa. Jedan od primjera takvog postupanja prema mladima su i županijski programi za mlade pa povodom Međunarodnog dana mladih raspravljamo upravo o tome.

Nacionalni program za mlade za period od 2014. do 2017. godine riječima "pozivaju se županije, gradovi i općine, one koje to još nisu učinile, na razvijanje, donošenje i praćenje provedbe svojih lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) programa za mlade" sugerira županijama, gradovima i općinama da usvoje strategiju poboljšanja života mladih diljem RH u obliku programa djelovanja za mlade. Nažalost, kako to često u RH i biva, ne postoji zakonska obaveza da ih jedinice nižih vlasti i donesu pa se postavlja pitanje koliko je jedinica lokalne i regionalne samouprave takvo nešto i usvojilo. Svjesni obuhvatnosti istraživanja potrebnog da se to pitanje u potpunosti istraži (imamo 556 općina i gradova), istražili smo barem koliko je županija usvojilo svoj program za mlade.

Nakon kontaktiranja svih županija i zaprimanja odgovora na pitanje: "postoji li u Vašoj županiji program djelovanja za mlade?", mogu sa sigurnošću tvrditi da s nedostatkom zakonske obaveze dolazi i nedostatak strateških politika za mlade. Samo tri županije u ovom trenutku imaju važeće i aktualne programe djelovanja za mlade. Radi se o Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Gradu Zagrebu. Tračak svjetlosti u tom mraku ponašanja prema mladima može se pronaći u tome što u Varaždinskoj županiji postoji nacrt programa koji bi, kako mi kažu u toj županiji, trebao biti usvojen na idućoj sjednici tamošnje županijske skupštine, dok je u Virovitičko-podravskoj program u izradi. Nekoliko županija je, također, apliciralo na Poziv za prijavu projekata usmjerenih mladima objavljenog od strane Ministarstva socijalne politike i mladih kako bi izradilo svoj program. Bez tih primjera, slika bi bila u potpunosti zastrašujuća. Naime, u nekim županijama odgovorne osobe nisu ni upoznate s postojanjem Nacionalnog programa za mlade, a kamoli s preporukom da se i na županijskoj razini usvajaju programi. Program djelovanja za mlade se ponekad brka s programom rada određenog županijskog savjeta mladih, a ponekad i sa samim savjetom mladih.

Postojeća tri programa djelovanja za mlade obuhvaćaju važne teme poput zdravlja, zaštite prava mladih, obrazovanja, stambenog osamostaljivanja, zapošljavanja, političke participacije i provođenja slobodnog vremena. Upravo zato su programi djelovanja za mlade važni na svim razinama – od nacionalne, preko županijske do lokalne razine. Županijski programi bi trebali služiti prepoznavanju specifičnih problema mladih za određeno regionalno područje i implementirati mjere preporučene u Nacionalnom programu.

Utvrđivanje problema mladih se provodi anketom ili sudjelujućim promatranjem, a na isti se način mogu uočiti i potencijalna rješenja. Proces usvajanja županijskog programa potiče lokalne i županijski savjet mladih, ali i brojne udruge, na participaciju u donošenju programa jer je svima u interesu da on bude što kvalitetniji. Pravi programi su operativni i provedivi: sadrže generalne ciljeve, a potom operativne ciljeve, kao i mjere kojima će se oni ostvariti te indikatore preko kojih se može evaluirati opravdanost provedenih mjera. Oni sadrže i rokove. Dakle, pravi program za mlade (županijski ili bilo koji drugi) zaista je provediv i zaista je u obliku prave javne politike.

Kako bi se čuo glas mladih o ovim pitanjima, zamolio sam Karla Kralja, predsjednika Mreže mladih Hrvatske, da nam prokomentira nalaz da program djelovanja za mlade postoji u samo tri županije.

"Iako je prvi nacionalni program za mlade usvojen još 2003. godine, županijski, gradski i općinski programi ostaju rijetkost, što nas ne treba čuditi. Osnovni razlog za to sasvim je sigurno nizak financijski i stručni kapacitet jedinica lokalne i regionalne samouprave. Gradovi, općine i županije najčešće nemaju dovoljno kapaciteta niti za izradu, a kamo li provedbu takvih programa. Usto, u opisu nadležnosti iz Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi spominje se briga o djeci, ali mlade kao skupinu se ne spominje. Na kraju krajeva, neovisno o svim ostalim razlozima, nemoguće je očekivati funkcionalnost većine javnih politika na lokalnoj ili regionalnoj razini u ovako disfunkcionalnom sustavu lokalne i regionalne samouprave", poručio je Karlo Kralj.

U izradi programa za mlade, kada se oni donose, sudjeluju savjeti mladih, a najčešće su upravo oni ti koji iniciraju donošenje takve strategije. Županijski savjeti mladih su se udružili u neformalnu organizaciju nazvanu Koordinacija županijskih savjeta mladih, a na čelu Koordinacije se svakih pola godine izmjenjuju predsjednici županijskih savjeta. Stalna funkcija u Koordinaciji jest ona tajnika i obnaša je Jurica Jug pa sam upitao Juricu kako Koordinacija gleda na ovakvu situaciju sa županijskim programima za mlade.

"U Koordinaciji smo svjesni važnosti donošenja programa, čak smo i u program rada kao prvu točku stavili osnaživanje upravo onih savjeta mladih koji djeluju u županijama koje nisu usvojile program. I na posljednjoj sjednici se otvorila ta tema. Smatram da je najvažniji razlog za ne-donošenje programa nezainteresiranost lokalne i regionalne samouprave te sporost birokracije po cijeloj Hrvatskoj. Također, kod ljudi zaduženih za izradu i provedbu programa se jednostavno javlja strah od dodatnih obaveza koje bi si sami nametnuli. Ministarstvo socijalne politike i mladih je čak i kroz svoje programe financiralo izradu programa, ali se malo jedinica lokalne i regionalne samouprave javilo na natječaj", rekao je Jug i osvrnuo se na vlastito iskustvo.

"Kao član Savjeta mladih Grada Zagreba, mogu vam reći da najveće razočarenje dolazi nakon donošenja programa za mlade. Kao Savjet smo aktivno sudjelovali u dugom procesu izrade Programa i izradili smo uistinu kvalitetan program, ali na kraju u proračunu nisu osigurana sredstva za njegovo provođenje. Gradska skupština Grada Zagreba je odbila i sve naše amandmane na proračun", objasnio je.  

S druge strane, županije su u Hrvatskoj okupljene oko Zajednice županija – ne previše jake, ali ipak organizacije koja povezuje županije na jednoj institucionaliziranijoj razini. Upitali smo ih kako komentiraju tako malen broj donesenih županijskih programa i razgovara li se u Zajednici uopće o potrebi za njihovim donošenjem.

"Hrvatska zajednica županija u proteklih je godinu dana bila snažno okrenuta potrebi jačanja županijskih kapaciteta za provedbu prava na pristup informacijama i opće transparentnosti rada županijskih uprava. Uz to, uključila se u rad transnacionalne skupine projekta LADDER "Mladi i razvoj". Nisu nam poznati  razlozi zašto sve županije nisu donijele programe djelovanja za mlade, ali znamo da većina potiče rad mladih kroz Savjete za mlade i brojne programe sufinanciranja udruga civilnog društva. U Zajednici se razgovara o svim aktualnim temama, a činjenica da programi nisu doneseni ukazuje na potrebu da se preispita postoji li neki drugi efikasniji alat za uspješnije uključivanje mladih u razvoj lokalne zajednice", za Libelu je poručila Melita Pavlek, tajnica Zajednice.

Naravno da se i u županijama koje imaju programe za mlade na terenu, kao i kod gotovo svih politika u RH, javlja neprovođenje. Ponavlja se ona situacija s "odličnim propisima koji se ne provode", ali mislim da se moramo složiti da je donošenje programa prvi korak. Ako se program ne donese, neće se imati što ni provoditi, a mladi i sveukupna javnost odgovorne (župane i županijske skupštine) neće moći pozvati ni na kakav dokument i ni na kakva obećanja. Upravo zato je program krucijalan – on sve lijepe riječi političara/ki o mladima pretvara u konkretne mjere i u nedostatku drugih, jedan je od rijetkih alata koji može omogućiti da mladi ne budu samo budućnost, već da mladi budu i sadašnjost te da im i sadašnjost i budućnost budu kvalitetnije.

Tagovi: javne politike, međunarodni dan mladih, mladi, mreža mladih hrvatske, nezaposlenost mladih

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM