Sa stavom

01.12.2015. 22:36:31 - Ivana Živković

Slobodno tržište i nebitni svjetonazori

Konzerviranje politike i društva po američkoj recepturi

Nekoliko je pouka koje možemo izvući iz aktualnih parlamentarnih izbora. Prvo, da glasači i glasačice neće zauvijek tolerirati šuplje politike uhodanih stranačkih struktura. Drugo, da glasačko tijelo nije pretjerano izbirljivo i da ne čita programe stranaka kojima daju glas. Treće,  da je svjetonazor odjednom postao nepoželjna tema, i četvrto, da se (neo)konzervativizam uspješno može strpati pod egidu 'reformatorstva'. Nitko to dosad nije proveo toliko uspješno koliko Most nezavisnih lista. Dobro, i peto, da postoji jedna sličnost između Bože Petrova, čelnika Mosta nezavisnih lista i Siniše Vuce – frekvencija mijenjanja mišljenja i političkog programa.

Šalu na stranu. Ovi su izbori po mnogočemu različiti od dosadašnjih. Za početak, nisu još okončani. Koalicija Hrvatska raste na svojim je stranicama objavila dokument u kojem navodi svoje stavove vezano uz Mostove prijedloge reformi monetarne i fiskalne politike, poduzetništva, izbornog i referendumskog zakonodavstva, energetike, gospodarskog pojasa, javne uprave, lokalne i regionalne samouprave, znanosti i obrazovanja, zaštite okoliša, političkog sustava i kulture, poljoprivrede i pravosuđa. Prva verzija dokumenta imala je 145 stranica, trenutna verzija ima 191 stranicu. Svoju je verziju  odgovora na prijedloge dostavila i Domoljubna koalicija, iz čega je vidljivo da se ne slažu s regionalizacijom. Tomislav Karamarko je uvjeren kako će biti mandatar nove Vlade. U Mostu je burno. Gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić i načelnik Primoštena Stipe Petrina otvoreno se (i javno) prepucavaju oko postotka podmićenosti članstva Mosta, a iz ovog Facebook posta je jasno da Petrina opet nije prolistao rječnik kojeg mu je Libela poslala.

Objavljeni su rezultati Ipsosove ankete prema kojoj 45,3 posto građanki i građana smatra da bi Most trebao podržati koaliciju Hrvatska raste u formiranju nove Vlade, a 31,5 posto smatra da treba podržati Domoljubnu koaliciju. Predsjednica je na faksu.

I u kupe, i u špade

Reformizam Bože Petrova je, kao i seksualnost, fluidan. U proteklih mjesec dana Most je objavio čak tri verzije programa kojim Hrvatsku namjerava pretvoriti u svoju liberalno konzervativnu ad hoc utopiju. Novinarke Jutarnjeg lista Suzana Barilar i Ivanka Toma objašnjavaju da je Most do izborne noći program bazirao na smanjenju broja zastupnika na 110, promjeni izbornog sustav, regijama umjesto županija, porezu na nekretnine, a posebno je područje posvećeno zdravstvu.

Nakon 8. studenog, nema dijela o zdravstvu, porezu na nekretnine, smanjenju broja zastupnika, niti spomena o  skraćenom radnom vremenu za majke s djecom u dobi do tri godine. Nema regija, već samo smanjenje županija. Na koncu se pojavljuje gospodarski pojas, kao i uspostavljanje Ekonomskog savjeta. Mjeru 'snažnog poticanja upotrebe kune u kreditiranju' zamijenilo je 'jačanje kune', ponovno se spominje regionalizacija. Mirovinski sustav je posebna priča.

Prvi programski prijedlog Mosta zagovarao je premještnje osiguranika_ca iz drugog u prvi stup, pri čemu bi drugi mirovinski stup bio na dobrovoljnoj bazi. Strategija se promijenila već dan nakon izbora, kada se spominjalo samo povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup - "Da bi se mirovinska reforma dovršila i postigla svoj pun smisao, stopu izdvajanja iz bruto plaće u drugi stup potrebno je sa sadašnjih pet posto povećati na iznose koji će sadašnjim mladim ljudima osigurati dostojnije mirovine u budućnosti".

Naposljetku, u pitanjima poslanima HDZ-u i SDP-u  nema govora o konkretnim brojkama. Umjesto toga se zagovara organiziranje javne rasprave o rješavanju stanja u mirovinskom sustavu.

'Nova vrsta' političkog dijaloga

U intervjuu za Globus, na početku 2015., davno prije izbora, Božo Petrov je naveo kako ne bi volio da građani biraju  jedne samo zato da bi kaznili druge, "koji nisu dobro radili". Isto tako, Most se navodno zalaže za novu vrstu političkog dijaloga koji se ne svodi na blaćenje druge strane, već na konstruktivne pregovore koji će dovesti do zajedničkog boljitka.

Kako to da su se u razdoblju nakon izbora ipak opredijelili za dobru staru 'mi-oni' dihotomiju? Mi želimo promjene na bolje i reforme, oni su elite koje posljednjih 20 godina mijenjaju fotelje i manipuliraju glasačkim tijelom (iako, 'oni' to stvarno jesu). To nije ništa novo, štoviše, konzervativci binarnost koriste otkad je, pa, konzervativizma. Mora postojati unutarnji ili vanjski neprijatelj kako bi se pod krinkom 'iskorjenjivanja zla' mogle progurati nepopularne ekonomske reforme koje pogoduju onom malom postotku ionako prebogatih kapitalista.

Na ovim su izborima neprijatelji foteljaški političari i političarke i, naravno, neizostavni uhljebi; G-točka Indexovih kolumnista. Novovjekovni oblik progona vještica. Oni i one koji_e žive na račun poštenih hrvatskih poduzetnika i poduzetnica pogrbljenih pod nametima koje im propisuje država. Sitnim koracima došli_e smo do toga da Matija Babić naziva Ministarstva da provjeri što zaposlenici i zaposlenice Ministarstava rade (ili kako je on krivo pretpostavio, ne rade) na spojeni vikend. Jer to nisu ljudi, to su uhljebi, njima nije potrebno slobodno vrijeme, ne treba im odmor niti im je potrebno vrijeme s prijateljima i obitelji. Hajka na uhljebe, kako to naziva novinarka Jasnimnka Filipas u članku "Kad nema ni znanja ni vizije, najlakše je službenike nazvati uhljebima i krenuti u hajku", odraz je globalnih tendencija. Filipas objašnjava kako je smanjenje broja i prava zaposlenih u javnom sektoru potaknuto neoliberalnom doktrinom Novog javnog menadžmenta. Ideja je metode privatnog sektora prenijeti u javni kako bi se smanjili javni troškovi i povećala efikasnost javne uprave. Međutim, argumentira dalje Filipas, "menadžerske reforme koje glorificiraju ekonomske vrijednosti (3 "E" – ekonomičnost, efikasnost i efektivnost) rezultirale su nizom štetnih posljedica te su nerijetko povisile, a ne snizile troškove javne uprave. Uz to, građani su postali "potrošači" javnih usluga, a ne njihovi korisnici, pa oni koji imaju novca dobivaju bolju i kvalitetniju uslugu od onih koji nemaju".

Razlika između domaćih neokonzervativaca i američkih, koji su ga izmislili, jest da su američki neokonzervativci uspjeli uvjeriti glasače i glasačice da glavna pitanja nisu ekonomska, već moralna. Tu nastupa Most s rečenicom  "Važan je gospodarski razvoj Hrvatske, a ne ideološka načela".

Bauk svjetonazora

Svjetonazor i ideološka načela na ovim su izborima postali svojevrsni tabu, ono što nas koči na putu prema gospodarskom napretku. Pobačaj, prava LGBT+ osoba, medicinski potpomognuta oplodnja, zdravstveni odgoj, Građanski odgoj i obrazovanje, sve su to, čujemo ovih dana, teme koje su zavadile Hrvatsku i zbog kojih smo se propustili gospodarski oporaviti. Navest ću tu citat Petrova iz intervjua za N1:

"Mi smo jasno rekli da smatramo da su svjetonazorska načela nečije osobno pravo i da danas ona nisu prioritet, već gospodarska situacija. Mi smo dali članovima potpuno pravo i slobodu da se svjetonazorski definiraju i nemamo namjeru pretvarati stranku u bilo kakvu diktaturu."

Ali, avaj. Ekonomske i svjetonazorske teme su, kao prvo, gusto isprepletene i, kao drugo, ipak važne, kako hrvatskom puku, tako i političarima. Na sreću, političko pamćenje nam nije toliko oslabilo da se ne sjećamo da su i Božo Petrov i glasnogovornik Mosta, Nikola Grmoja, bivši članovi Hrasta. Točnije, Petrov je bio nezavisni kandidat na Hrastovoj listi. Naravno, ne treba zaboraviti da je raskinuo veze s Hrastom, ali teško da je promijenio stav o stvarima zbog kojih se Hrastu pridružio, a to su, kako navodi u videu iz 2011. godine (video, za divno čudo, više nije dostupan, ali je djelomični transkript prenio N1, "kršćanske, moralne, tradicionalne, obiteljske vrijednosti".

Petrov u gore navedenom intervjuu za Globus navodi i kako je na referendumu koji je omogućio da se definicija braka u Ustav unese kao zajednica muškarca i žene glasao ZA. On se, naime, "zalaže za zakonsko definiranje istospolnih zajednica kako bi osobe homoseksualne orijentacije ostvarile sva prava poput onih iz heteroseksualnih brakova". Prava poput posvajanja djece? Tu već slušamo drugačiju priču. "Mislim da je na temelju dosad provedenih istraživanja dokazano kako se djecu kvalitetnije odgaja u heteroseksualnim brakovima", kaže Petrov, nezainteresiran za svjetonazorska pitanja. Ja sam, primjerice, zainteresirana za ta istraživanja. Koja su to točno istraživanja i tko ih je proveo?

U intervjuu za Telegram napokon se izjasnio oko abortusa, kojeg ne odobrava, ali nije za zabranu. "Ljude treba educirati, a ne raditi progone i kazne. Moraju se jasno definirati situacije u kojima se netko zalaže za abortus. No, ovako načelno govoreći, nisam za abortus", objašnjava. Svjetonazorske prijepore Hrvatske, zaključuje, moguće je riješiti u mjesec dana - svaki tjedan referendum jedan.

Takozvani Vigilareov upitnik

Kada je riječ o konzervativnom zaokretu u političkom životu Hrvatske, odgovornost nije samo na Mostu. Iz neočekivanog izvora dobili smo uvid u svjetonazorske stavove određenih stranaka i koalicija na ovim izborima.

Udruga Vigilare, čiji je predsjednik Vice J. Batarelo, povratnik iz dijaspore kojemu je jako malo trebalo da neoliberalne uzuse iz rodne mu Australije preseli na plodnije tlo. Udruga je sastavila upitnik koji je poslala  svim strankama Domoljubne koalicije,  Mostu nezavisnih lista, Živom zidu, HDSSB-u,  stranci  Milan  Bandić  365  –  stranka  rada  i  solidarnosti,  strankama  koalicije "Spremni" (HKS, OS, HSP), UIO–PD i stranci Pametno.

Samo jedna napomena – teško je pričati o pravom upitniku, budući da su pitanja krajnje sugestivna. Primjerice, jedno od pitanja je "Jeste  li  suglasni  sa  znanstvenom (medicinskom)  činjenicom  da  život  počinje začećem (stvaranjem  zametka)?".

Kad je riječ o stavovima HDZ-a, stranka smatra da život počinje stvaranjem zametka, slažu se da je zamrzavanje zametaka grubo kršenje ljudskih prava, umjesto medicinski potpomognute oplodnje zalagat će se za metodu prirodnog ciklusa, spol je, tvrde iz HDZ-a, biološki uvjetovana kategorija, teorije o rodnim identitetima su štetne, namjeravaju onemogućiti "zakonske pokušaje kojima se pravne osobine bračne  zajednice  dodjeljuju  nekim  drugim  životnim  zajednicama,  stvarajući  tako paralelne institute bračnoj  zajednici", smatraju da je najbolje okruženje za djecu ono s ocem i majkom, zalagat će se za pravo roditelja "na  izbor  u  odgoju  i  obrazovanju  svoje  djece,  posebice  u  pogledu  4.  modula Zdravstvenog  odgoja". Na koncu, HDZ iznosi kako su konzervativne društvene vrijednosti legitimne, nikako nazadnjačke. Ne treba zaboraviti niti da je Ante Ćorušić, šef HDZ-ova Odbora za zdravstvo, u listopadu 2014. izjavio: "Pravo žene na pobačaj u Hrvatskoj bi trebalo ograničiti, a za trudnice koje žele abortus uvesti obvezu savjetovanja sa stručnjacima, psihologom, a moguće i svećenikom". Ako, pak, žena nije vjernica, onda "Pravo žene na pobačaj u Hrvatskoj bi trebalo ograničiti, a za trudnice koje žele abortus uvesti obvezu savjetovanja sa stručnjacima, psihologom, a moguće i svećenikom". O kronologiji njegovih traktata protiv abortusa, ali i brojnih drugih tema, više u tekstu 'Doktor normalnog' Ane Brakus.

Osim HDZ-a, na upitnik su odgovorile Obiteljska stranka, Pametno, Hrast, U ime obitelji – projekt domovina i Hrvatska demokršćanska stranka, ali njihovi stavovi o navedenim temama su više nego jasni, pa ih neću posebno isticati.

Međuigra neoliberalizma i neokonzervativizma

Nije ništa neobično u tome da zagovatelji_ce konzervativne moralnosti na ekonomskom planu guraju neoliberalne politike. Neokonzervativizam je danas uvelike liberalni konzervativizam, koji pod pojmom slobode prvenstveno misli na ekonomske slobode.

Jasno je, stoga, zašto su glavna tema ovih izbora rezovi i privatizacija, zašto se priča o 'bolnim rezovima' u zdravstvu, obrazovanju, socijalnom i radnom zakonodavstvu, zašto se promovira daljnja deregulacija i fleksibilizacija radnog i mirovinskog zakonodavstva, značajno porezno rasterećenje kapitalista.  Jer su to jedine 'slobode' na kojima počivaju konzervativna uvjerenja.

Svjetonazori su nebitni zato što su, sa stajališta konzervativizma, ljudi nesavršeni, nespremni samostalno donijeti ispravne odluke -  ograničena bića koja treba 'usmjeriti na pravi put'. Ili most.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tagovi: hdz, hrvatska, ideologija, most, neokonzervativizam, reforme, sjedinjene američke države, stipe petrina, stranački program, svjetonazor

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM