Sa stavom

27.07.2014. 14:40:57 - Karmela Gajdek

GMO kao izazov

Šteti li GMO našem (reproduktivnom) zdravlju?

Govoriti o genetski modificiranoj (GM) hrani danas predstavlja veliki izazov. S jedne stane je stav potpune negacije, a s druge stane su pobornici koji u toj hrani vide rješenja za eliminaciju gladi, koja je veliki planetarni problem. Pobornici ujedno vide u ovom obliku temeljnu proizvodnju buduće poljoprivrede. Protivnici vide opasnost za zdravlje. Pobornici će pak reći da to nije tako. Dakle, postoje dvije potpune suprotnosti u kojima je gotovo nemoguć kompromis.

Problem je što dugoročnih istraživanja o utjecaju GMO-a danas nema mnogo, odnosno  vrlo je malo nezavisnih znanstvenih studija, dok državne agencije ili zavodi za javno zdravstvo još uvijek ne provode relevantna istraživanja, iako za to postoji preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Pri tome, svakako valja naglasiti kako su se u biotehnološku proizvodnju namirnica upleli interesi kapitala i profita, te smo nesumnjivo svi mi na ovaj ili onaj način dotaknuti genetskim inženjeringom. Ovdje prije svega, svakako valja istaknuti zloupotrebe najvećeg proizvođača GM usjeva i herbicida – Monsanta.

No, krenimo redimo.

Što je GMO?

GMO su svi oni organizmi čiji je genetski materijal promijenjen na način koji se ne dešava prirodno nego pomoću genetskog inženjerstva. Ta tehnologija je poznata i pod nazivom 'biotehnologija' ili 'genska tehnologija'. Tako se kreiraju GM biljke koje se uzgajaju kao usjevi za proizvodnju GM hrane. Drugim riječima, GM biljke su one u koje se 'ubacuju' geni drugih biljaka i životinja kako bi se promijenilo neko njihovo svojstvo.

Umetanjem gena drugih biljaka i životinja želi se postići da biljke budu veće, jače, ljepše, dugotrajnije i otpornije. Znanost koja se bavi ovim modifikacijama naziva se genetsko inženjerstvo. Na ovaj način znanstvenici daju svoj doprinos znanosti.

Međutim, problem je da se ove tehnike komercijaliziraju i postaju monopolom nekoliko multinacionalnih kompanija.

Danas postoji preko 40 vrsta genetski modificiranih kultura. No, osim u svježem voću i povrću, GMO se nalazi i u jogurtima, konzerviranom mesu, kobasicama, konzerviranom voću i povrću, te u koncentratu rajčice.

Utjecaj hrane tretirane herbicidom glifosatom na naše (reproduktivno) zdravlje

Nedavno su nas mediji izvijestili kako se Monsanto, vodeći svjetski proizvođač genetički modificiranog (GM) sjemenja i herbicida glifosata, na tržištu dostupnog pod nazivom Roundup (RR), brine o seljacima u poplavama ugroženim područjima diljem naše regije te donira sjeme kukuruza, rajčice, krastavaca i kupusa.

Paralelno s ovim člankom izašao je još jedan, koji piše o GMO-u. U jednoj rečenici ovog teksta navodi se kako je štetnost herbicida glifosata pogubna za zdravlje životinja i ljudi,  a pogotovo za reproduktivno zdravlje.

Kako to glifosat utječe na naše (reproduktivno) zdravlje?  

Prije svega, što je to glifosat?

Glifosat je sistemični ne selektivni herbicid širokog spektra kojeg je 1970. godine sintetizirao Monsantov kemičar John E. Franz. U prodaju je pušten 1974. godine pod trgovačkim imenom Roundup (RR), a danas ga proizvode mnoge kemijske industrije i nalazi se u prodaji u mnoštvu oblika i pripravaka. Kako bi bio efikasan, glifosat se nanosi direktno na listove biljaka s kojih se apsorbira te djeluje destruktivno unutar biljke. Najprodavaniji je herbicid na svijetu, a podaci pokazuju da je diljem svijeta u 2011. godini potrošeno preko 650.000 tona glifosata. Potrošnja je u kontinuiranom porastu.

Glifosat se primjenjuje na konvencionalnim poljoprivrednim kulturama, a posebno na genetički modificiranim biljkama, koje su stvorene metodama genetskog inženjerstva radi njihove otpornosti na glifosat, a to su GM kukuruz i GM soja. Na glifosat otporne su i druge GM biljke kao što su repica, pamuk, šećerna repa i lucerna. Razlika u tretiranju GM kultura i konvencionalnih kultura je u tome što se kod GM kultura tretiranje može provoditi više puta, te se glifosat u takvim kulturama metabolizira u razgradne produkte (aminometil fosfonsku kiselinu i N-acetil-glifosat), dok se kod konvencionalnih biljaka tretiranje  vrši jednom (jedan do dva tjedna prije berbe ili žetve) i ostaje kemijski nepromijenjen.

Primjenom glifosata na usjeve, glifosat i njegovi razgradni produkti prenose se cijelom biljkom, u sve njene organe. Ne mogu se isprati, a ni uništiti kuhanjem. Rezidue glifosata su stabilne u hrani, te ih sušenje, smrzavanje i industrijska prerada neće smanjiti.

Utjecaj glifosata na organizam

Glifosat je vrlo opasan po zdravlje ljudi, tvrde neovisni zdravstveni djelatnici,  i uzročnik je mnogih kroničnih bolesti i stanja koja danas prevladavaju u zapadnim društvima, poput autizma, poremećaja probavnog trakta, poremećaja endokrinog sustava i reproduktivnih problema, poput neplodnosti, pobačaja i mnogih seksualnih problema.

Glifosat je otrovan za posteljicu koja povezuje majku i plod, te pruža plodu hranjive tvari i kisik.  U francuskoj studiji iz 2009.  na sveučilištu u Caenu, znanstvenici su otkrili da glifosat može ubiti stanice u vanjskom sloju placente, što može dovesti do uništenja posteljice. Stanice posteljice, prema riječima stručnjaka, "izvanredno su osjetljive na glifosat".  Samo je 1/500-ina količine potrebna za ubijanje korova,  navodi se u studiji, te je prema tome za očekivati, obzirom da se prenosi putem hrane, da će oštetiti i stanice, pa čak i uzrokovati smrt.

U  kanadskoj epidemiološkoj studiji, koja je rađena na 4.000 trudnica, žene izložene glifosatu tijekom posljednja tri mjeseca trudnoće imale su znatno veći rizik od pobačaja, a posebno one iznad 34 godine starosti. Promatrani su i očevi koji su bili izloženi glifosatu te se pokazalo kako glifosat može uzrokovati smanjenje seksualne aktivnosti i koncentraciju spermija, te povećanje smrtnosti spermija kao i abnormalnu spermu.

Javnozdravstveni dužnosnici ignoriraju alarmantne bilješke nezavisnih zdravstvenih stručnjaka, a time je vrlo malo epidemioloških studija koje su provedene. Međutim, liječnici (od kojih većina više od 25 godina radi s istom populacijom) imaju upečatljive podatke iz niza promatranja, koji su u korelaciji s prezentacijama i pričama ljudi u zajednicama, za niz bolesti povezanih s agrokemijskom izloženosti. Oni su naglasili sustavnu vezu između promatranja posljednjih nekoliko godina sa svojim izlaganjima.

Doktorica Maria del Carmen Serveso, koja preko 30 godina radi na intenzivnoj njezi bolnice u pokrajini Chaco, također je predstavila razorne podatke o bolestima u ovoj pokrajini. Bolesti, kao što su zatajenje bubrega, urođene mane u djece i mladih majki, pobačaji, poteškoće u trudnoći, problemi s disanjem i akutne alergije; sve su povezane s kemijskom kontaminacijom na poljoprivrednim područjima gdje se uzgajaju soja i pamuk.

Jednim od rijetkih epidemioloških studija provedenih od strane dr. Gladys Trombotto, genetičarke sa sveučilišta u Cordobi o rodiljnoj i neonatalnoj skrbi, procjenjuje se da je u preko 110.000 djece rođene u posljednjih 10 godina,  pronađeno dvo i tro- struko povećanje prirođenih mana i mišićno-koštanog sustava.

Sveučilište u Cordobi je 2010. objavilo izvješće koje pokazuje učestalost urođenih mana u južnoj Americi koje je u porastu za 347 posto u razdoblju od 1997. do 2008. godine i povezano je s prskanjem glifosata na usjevima soje. Prvi problemi Argentinaca pojavili su se 2000. godine, nakon prvih velikih berbi GM RR soje. Santa Fe, San Nicolas, San Jorge, Cordoba, samo su neka mjesta u kojima je zabilježen porast broja slučajeva raka, urođenih mana, reproduktivnih i endokrinih poremećaja. Sve je to u porastu od kada je prskanje pesticidima postalo uobičajeno.

Svi liječnici, koji su provodili istraživanja, smatraju da razmjer štete na ljudsko zdravlje uzrokovan agrokemikalijama nije u potpunosti prepoznat. Brojevi pobačaja, te drugi neurološki i psihološki problemi zanemareni su. No, provedeni testovi na mladim ljudima i djeci do godine dana starosti ukazuju da je postojanje navedenih bolesti u korelaciji s agrarnim zonama gdje se upotrebljava herbicid RR.

Više od 12 milijuna ljudi u Argentini trenutno je izloženo agrokemikalijama, a njihovo zdravstveno stanje je duboko narušeno. Bolesti, poput karcinoma, oštećenja ploda i drugih teških bolesti u stalnom su porastu. Liječnici su sastavili sveobuhvatni dokaz koji povezuje ove bolesti s pesticidima, pozivajući se na svoju vladu da zabrani upotrebu RR herbicida.

Embriolog na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Buenos Airesu dr. Andres Carrasco, proučavao je embrije vodozemaca izložene vrlo maloj koncentraciji glifosata (razrijeđen 5.000 puta). Njegova studija pokazala je da je učinak glifosata, čak i u ovako smanjenoj količini razarajući. Vodozemci su imali manju veličinu glave, genetske promjene u središnjem živčanom sustavu, deformiranu hrskavicu, očne mane, te nerazvijene bubrege. Također, dr. Carrasco je utvrdio abnormalno visoke razine raka, urođene mane, neonatalni mortalitet, lupus, bolesti bubrega i kože te dišnih puteva u zajednicama diljem Argentine gdje se nalaze polja soje koja su povezana s prskanjem Roundupom.

Glifosat uzrokuje poremećaj endokrinog sustava i dovodi do reproduktivnih problema: neplodnosti, pobačaja, urođenih mana i seksualnih problema. Fetusi, dojenčad i djeca su posebno osjetljivi jer oni rastu i doživljavaju hormonalne promjene. Za optimalan rast i razvoj bitno je da njihov hormonalni sustav radi normalno.

Sve je više dokaza koji potkrepljuju tvrdnju da glifosat uzrokuje seksualne disfunkcije, nisku porođajnu težinu, manje porođaja i sterilnost, kako na životinjama u laboratorijima, tako i kod domaćih životinja, ali i ljudi.

Američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) također je utvrdio je pad plodnosti i nataliteta u SAD-u. Žene se mogu naći u velikoj opasnosti od nemogućnosti da ostanu trudne. CDC je utvrdio i porast prijevremeno rođene djece, kao i djece rođene s niskom porođajnom težinom.

Istraživanja provedena na sveučilištu Johns Hopkins pokazuju da žene s bolestima štitnjače imaju veliki rizik od rađanja djece s urođenim manama. Jaka veza dokazana je između raka štitnjače i glifosata u upotrebi GM kukuruza i soje, kao i to da rak štitnjače daleko više pogađa žene nego muškarce.

Zaključak

Što se same GMO hrane tiče, preporučuje se umjesto testiranja na životinjama, koja ne moraju nužno odražavati ljudske alergijske reakcije, istražiti stvarne potrebe za GMO prije faze testiranja. Potreba za proizvodnjom mora opravdati trošak i etička pitanja u testiranju. Tamo gdje je potreba opravdana, potrebno je učiniti i cijeli niz potrebnih testiranja.

Herbicid glifosat, kao što potvrđuju navedena istraživanja, štetan je za zdravlje ljudi.Već minimalne količine imaju toksičan učinak na naš organizam. Učinci  glifosata iz hrane nisu akutni i ne mogu se odmah jasno uočiti, već je potrebno duže vrijeme da se manifestiraju, a kada se pojave razne bolesti, tada je (pre)kasno.

Tagovi: genetika, glifosat, gmo, herbicid, istraživanja, monsanto, svijet, zdravlje, znanost

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (5)

Stari komentari

muško:

ne
28.07.2014. 12:34
muško:
to je je moje mišljenje
28.07.2014. 12:35
mirela:
musko htjela bih ti reci da mi se jako svidas i da bih te pozvala na kavu ako nisi ozenjen.Koliko imas godina seceru?
03.08.2014. 12:59
muško:
@ mirela imam 27 godina nisam ozenjen ostavi mail pa bi mogli nesto rješit
03.08.2014. 22:56
:
članak je malo neozbiljan. naslov jest "šteti li GMO našem (reproduktivnom) zdravlju", zapravo se bavi glifosatom. a kao što je i autorica navela, glifosat se koristi i van GMO-poljoprivrede. tako je nađen i u urinu Hrvata u analizi FoEE 2013(www.foeeurope.org/sites/default/files/press_releases/foee_4_human_contamination_glyphosate.pdf). preporučam FoEI godišnje publikacije o stanju GMO-a u svijetu "who benefits from GM crops" (zadnja na www.foeeurope.org/sites/default/files/publications/foei_who_benefits_from_gm_crops_2014.pdf). tamo možete pročitati kako bi GMO ostao veliki problem i da glifosat nije štetan za ljude.

a o glifosatu kao UZROČNIKU npr. autizma: korelacija nije uzročnost. i da je tisuću grafova na examiner.com, to ne dokazuje ništa. vjerojatno se ista korelacija može pokazati i usporedbom s elektromagnetskim zračenjima, chem-trailsima i HAARPom umjesto glifosata. bilo bi zgodno da su autori stavili slide za barem jedan od drugih endocrine disruptors koje navode al nisu - dakle posao je u najmanju ruku odrađen polovično.

o utjecaju na trudnice - iz izvora se vidi da je znatan (ili i gori) utjecaj i drugih herbicida - dakle problem je moderne agrikulture generalno, ne samo GMOa. također, bitno je napomenuti da je su problemi puno veći u Argentini, ali ne i u SADu, što se povezuje s nedovoljnom upoznatošću stanovništva sa štetnošću herbicida općenito, te nepridržavanjem osnovnih mjera predostrožnosti.

pitanje GMO je svjetonazorsko - to je "jednomolekularno", redukcionističko rješenje za kompleksan problem. a dizanje panike oko glifosata neće nas osloboditi GMO-a - već su zatražene dozvole za GMOe otporne na 2,4-D, poznatiji kao Agent Orange.

ćao
04.08.2014. 22:36

Stup srama

Iz drugih medija

AEM