Sa stavom

18.06.2014. 10:37:28 - Ally Boguhn (Everyday Feminism)

Osnovni vodič za kritički pristup problematičnim medijima

Kako konzumirati medije?

Game of Thrones

Game of Thrones (Foto: Screenshot: YouTube)

Ukoliko ste imalo nalik meni, sigurno provodite stotine sati gledajući najdraže televizijske serije, plešući na pjesme koje vas pokrenu i konzumirajući mnogo medijskog sadržaja.

To znači da je neizbježno da sadržaj na koji naiđete, kao i sadržaj koji volite, katkad bude problematičan. Na kraju krajeva, ne živimo u feminističkoj utopiji o kojoj sanjamo (barem ne zasad).

Dakle, što nam je činiti kada nasrnemo na nešto što volimo, a istovremeno je poprilično sadržajno problematično? Kad gotovo sve na što naiđemo prikazuje narative poput roda, rase i seksualnosti, i to na način koji nam ne odgovara iz naše aktivističke perspektive, što da uradimo?

Ne trebate se odmah otpisati ukoliko volite nešto što ne ulazi u vaš feministički obrazac, piše Everyday Feminism. Niste loša osoba ukoliko volite pjesmu mizoginih tekstova ili bjesomučno pratite posljednju sezonu Igre prijestolja.

Kao što portal Social Justice League piše u svom vodiču o preferiranju problematičnog sadržaja, od tekstova  možemo očekivati problematičnost jer su ih kreirali ljudi, a svi smo mi nesavršeni.

Unatoč tome, naša je odgovornost da kao feministi/kinje naučimo odgovorno konzumirati takav medij.

Jedna je stvar prepoznati zašto i na koji način je nešto što volimo problematično i ne ispričavati se zbog toga. Druga je stvar, i drugačija, ignorirati problematične elemente ili opravdavati svoju ulogu unutar toga bez imalo dodatnog razmišljanja.

Srećom, naučiti kako biti odgovorni konzumenti/-ice medija je mnogo lakše no što se čini.

Bez da ostavljate svoje feminističke naočale na stolu, pokušajte biti obožavatelji/ice medija sljedećim trikovima:

1)      Pristupite kritički

Ovaj je trik većini već postao automatiziran, pogotovo ako ste feminist/-kinja već neko vrijeme. No, pokušajte koristiti svoje naočale za promatranje društva (ili supkulture) koje vam generalno odgovora.

Svi znamo da je problematično kad političar ili političarka kažu nešto što podržava podređivanje  žene muškarcu, no razmišljate li o tome da vaš najdraži bend čini isto, no na nešto suptilniji način? Da se radnjom knjige koju volite razvija retorika podržavanja submisivnosti žene?

Možda to ne uviđate, no vrijeme je da p(r)ogledate ponovno.

Nije uvijek jednostavno prepoznati takav sadržaj. Zapravo, često volite takav 'manjkav' sadržaj upravo zato što je na površini neprepoznatljiv.

Prezentacija je bitna, a način na koji su (ili nisu) ljudi predstavljeni u medijima koje konzumirate je upravo ono o čemu je bitno razgovarati i promišljati.

Razmislite o svojoj razini iskustva s medijima koje volite i proučite koji i kakav je sadržaj privilegiran. Proučite boju kože, seksualnost, rod, oblike tijela, mogućnosti itd. Svaka od ovih točaka je bitna – svaka osoba, neovisno o tome kojoj "točki" pripada, zaslužuje prezentaciju.

Zadnja komponenta ove slagalice jest uzeti u obzir povijest i kontekst određenog medijskog sadržaja.

Sadržaj nije u vakuumu, kao što nismo niti mi, tako da je bitno gledati u okviru vremena kada je određeni medij objavljen. Kada ga gledamo unutar vakuuma, ne vidimo ništa sporno, no uz gledanje konteksta možemo doći do šireg problema unutar narativa koji podupire opresiju ili dodatno marginalizira  već podređene skupine ljudi.

2)      Ne opravdavajte sadržaj

Volite to, da. Znamo. Katkad je teško kritizirati ono do čega nam je stalo, pogotovo kad to emocionalno povezujemo s nečim drugim. S druge strane, samo zato što nešto ima pozitivan učinak na vaš život, ne znači da se ne treba kritizirati. Tekstovi, pjesme i filmovi ne utječu samo na individualnu osobu, utječu i na ostatak publike. Takav sadržaj prezentira sve one norme, očekivanja i vjerovanja koje su utkane u kulturu i društvo. Iz tog je razloga bitno promisliti kako to utječe na nekoga osim nas.

Primjerice, uzmite u obzir kako mlada djevojka razmišlja kada u modnim magazinima vidi samo određeni oblik tijela i boje kože.

Ne opravdavati medij koji volite također znači biti otvoren za raspravu s drugim ljudima.

Budite otvoreni za kritiku, to je dio procesa učenja. Nitko ne primijeti uvijek sve i stoga od takve situacije treba nešto naučiti.

Ne opravdavajte sadržaj kada dođe do rasprave. Slušajte drugu stranu.

Možete naletjeti i na dijelove koji vama nisu problematični, no drugima ipak jesu. To je također sasvim u redu.

Naše individualno iskustvo utječe na način kojim interpretiramo medij, tako da je potpuno normalno da se vaše mišljenje razilazi s nečijim. Bitno je biti otvoren za alternativnu interpretaciju, uvidjeti zašto stvari promatrate drugačije i promisliti je li možda na to utjecala činjenica da ste u privilegiranoj skupini.

3)      Znajte kada treba ne prelaziti granicu

Na kraju dana,neke stvari jednostavno nisu za kompromis. Nećete uvijek biti u mogućosti pomiriti svoju feminističku stranu s nečim što volite.

To može značiti da eliminirate takav sadržaj s obzirom na to da nanosi previše štete.

Ja vam ne mogu reći gdje da podvučete tu crtu, no znam da granica ipak mora postojati.

Razmislite o tome gdje su granice ukusa, raspravite o tome s ljudima čija mišljenja poštujete, kao i s ljudima kojima su određeni sadržaji iz nekog razloga problematičniji nego vama.

4)      Uvijek naglašavajte da može bolje

Po mom mišljenju, jedna od najvažnijih stvari pri konzumaciji medija jest to da ne pristajemo na njega kakav god da jest. Konačni cilj je promjena.

Trebamo više prezentacije ljudi koji su nevidljivi u medijima. Trebamo kompleksniji pristup takvim prezentacijama kada se dogode. Trebamo da često problematični narativ prestane postojati.

Ne možemo prestati ići prema tom cilju samo zato što nam je uistinu odličan novi film o superherojima. Ukoliko ne naglašavamo da može bolje i da se promjene moraju dogoditi, možda ih nikada nećemo doživjeti.

Iako je potpuno u redu voljeti nešto problematično ukoliko tome pristupate odgovorno, to ne znači da ne morate podržavati medij koji nije (ili je manje) problematičan.

S obzirom na to da je feministički diskurs često nevidljiv u mainstream medijima, podržati nešto takvog sadržaja, a kvalitetno, nije samo važno, već krucijalno. Podržavanjem takvog sadržaja osiguravate da se takav sadržaj nastavi proizvoditi.

Tako da, kada sljedeći put čujete odličnu feminističku pjesmu, podijelite je s prijateljima. Kada pogledate film koji ruši sve stereotipe, pričajte ljudima o njemu.

Srećom, postoji mnogo organizacija i osoba koje čine fenomenalan posao u medijskom svijetu.

The Representation Project je pokrenuo odličnu kampanju koja podupire ljude da šalju tvitove koji su odlični i osnažuju žene (#MediaWeLike), ili ih prezentiraju izuzetno loše (#NotBuyingIt).

SPARK je također izvrstan projekt koji radi na tome da se u medijima suzbije objektivizacija žena i djevojaka.

Promjene možeš učiniti i samostalno, svaki dan, razgovarajući o tome s ljudima. Koristi svoje društvene mreže i blogove, uključi se u svijet medija i budi primjer kvalitetnog medijskog sadržaja.

Ostavi tipkovnicu i aktivno raspravljaj o problematičnim aspektima medija kada na njih naiđeš. Iskoristi tu priliku da potakneš dijalog u kojem će se razgovarati i o problemima izvan određenog članka ili filma.

Na početku bi vam moglo biti teže provesti ove trikove u praksu svakodnevnog života, no zapamtite da je to sve treniranje vašeg mozga kako biste objektivno promišljali o silnom sadržaju na koji nailazite.

Ne dozvolite da vas bude strah potencijalnih napada jer ne razmišljate unutar društvenog konstrukta u kojem se trenutno nalazite, no osigurajte se da svom i tuđem stajalištu pristupate objektivno.

Na kraju krajeva, voljeti nešto problematično ne čini vas lošom osobom, no ako se potrudite odraditi dodatni posao, vaš feminizam postaje vaša praksa i tada počinjete mijenjati stvari nabolje.

Prevela i prilagodila Andreja Pančur

Tagovi: društvene mreže, feministička kritika, feminizam, film, konzumirati, kritika, mediji, medijska kultura, medijski sadržaj, serija, spark, the representation project, vodič

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (6)

Stari komentari

Darija:
prvo što mi je palo na pamet kad sam pročitala dio "da se radnjom knjige koju volite razvija retorika podržavanja submisivnosti žene" je 50 nijansi sive. Knjiga je himna mizoginiji i dominiranju muškarca nad ženom, a toliku brojnu publiku ima i to redom same žene,sama ženska publika. Ne znam za vas, ali ja se često pitam zašto su žene toliki mazohisti. Jel to zbog patrijarhata, jel to zbog seksističkih medija, jel to ono što bi ameri nazvali brainwash ili je to jednostavno biologija? ako je biologija, šta su onda žene koje imaju samopoštovanja? jesmo li onda zapravo mi neki poremećaj jer tako nažalost ispadne? zbog čega je to tako?jesu li baš svi muškarci sadisti, a žene mazohisti?
18.06.2014. 18:48
Helena:
Ja se slažem sa gđom Darijom,ali vjerujem da možda i nisu svi muškarci sadisti,iako u većini to pokazuju potpuno jasno.Žene ipak ne bi smijele dopuštati da nad njima zavlada mazohizam.
19.06.2014. 18:34
Ivan:
Uopce se ne slazem s darijom
20.06.2014. 12:05
Karlo:
Svi ste vi glupi
20.06.2014. 12:06
David:
Pozdravljam sam sebe
20.06.2014. 12:07
Darija:
Mislim da jesu svi sadisti i baš to što kažeš, uopće se ne srame to pokazivat. Štoviše, nepisano je pravilo da što više mrziš žensko to si veće muško, a poštuje li ijedan ženu odmah je za ostale gay.
20.06.2014. 17:41

Stup srama

Iz drugih medija

AEM