Sa stavom

26.12.2013. 09:50:14 - Tea Stipan

Rezime 2013. godine

2013. - što smo htjele, a što smo dobile

Gledajući na globalnoj razini, 2013. godina bila je prepuna i uspona i padova, i pozitivnih i negativnih trenutaka za žene i njihova prava, kao i za druge društvene manjine. Dok smo, s jedne strane, uspjeli/e izboriti velike i male pobjede koje su budile nadu u bolje sutra, s druge strane smo svjedočili/e usponu snaga kojima je primarni cilj bio vratiti nas daleko u prošlost i zatvoriti vrata budućnosti. Što nam je predstavljalo svjetlost na kraju tunela, a što tamu u njemu, možemo ilustrirati na nekoliko najbitnijih trenutaka 2013. godine.

Godina je započela kampanjom na globalnoj razini, One Billion Rising, koju je stvorila Eve Ensler s ciljem sprječavanja nasilja nad ženama i djevojčicama. Ideja za novu kampanju proizašla je iz zastrašujućih UN-ovih podataka prema kojima će jedna od tri žene na planetu tijekom života biti silovana ili pretučena, što zapravo znači da će jedna milijarda žena diljem svijeta i u različitim kulturama i društvima pretrpjeti zlostavljanje. Kampanji se priključila i Hrvatska, čiji su građani i građanke plesom pokazali protest i solidarnost sa žrtvama nasilja. Također, Hrvatska je u siječnju potpisala Konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, čime je postala 26. zemlja članica Vijeća Europe koja se obvezala na zaštitu žena od svih oblika nasilja. To je osobito bitno ako se osvrnemo na podatke koji pokazuju da 40 posto mladih djevojaka u Hrvatskoj smatra normalnim da im dečko reagira udarcem, pljuskom ili pogrdnim riječima kad ona pogleda drugog muškarca. Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja konačno je uzela zamah, no to nije ni približno dovoljno ako isto želimo iskorijeniti iz društva. Kampanju protiv nasilja nad ženama po prvi put pokrenula je i Saudijska Arabija, zemlja u kojoj su prava žena nepostojeća kategorija i u kojoj takva kampanja predstavlja presedan za osnaživanje žena.

Negativna pojava koja je ponajviše obilježila ovu godinu jest pojava ekstremnog konzervatizma u Europi koji se obrušio na ženska seksualna i reproduktivna prava. Da konzervativci i konzervativke ne misle odustati, imali smo prilike vidjeti na brojnim sjednicama Europskog parlamenta na kojima se raspravljalo o ženskim reproduktivnim pravima, a koje su završile odbacivanjem Izvještaja o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima. Unatoč tomu, borba za ženska prava u Europskom parlamentu ne prestaje, a ovo treba biti samo dodatan poticaj kako bi se osiguralo da seksualno i reproduktivno zdravlje i prava budu podržani u Europi i u ostatku svijeta. Puno bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, u kojoj je pobačaj dostupan samo na papiru, dok žene svakodnevno prolaze torturu zahtijevajući ono što s punim pravom zaslužuju, što je potvrđeno i na panelu 'Žensko pravo na izbor', na nedavno održanoj konferenciji 'Ženska platforma +2'.

Da navedena situacija nije prisutna samo u Europi, pokazali su nam i američki republikanci, koji su zabranu pobačaja učinili svojom osobnom misijom. Nakon što su na dnevni red stavili drakonski prijedlog kojim su namjeravali zatvoriti 37 od 42 klinike za prekid trudnoće te tako olakšati dolazak zakona koji bi pobačaj na zahtjev žene učinio ilegalnim, na noge su se digli/e zagovarači i zagovaračice ženskih prava, ali i pojedine političarke. Junakinja borbe za pravo na pobačaj je, bez sumnje, Wendy Davis, teksaška senatorica koja je više od 10 sati opstruirala prijedlog zakona i koja je najzaslužnija zašto on, na kraju, nije došao na dnevni red.

Uz žensko pravo na izbor, meta napada konzervativaca i konzervativki bilo je i pravo homoseksualnih osoba na brak, čemu smo, osobito u Hrvatskoj, svjedočili mjesecima. Napadi su započeli u SAD-u, gdje su se u ožujku na procjeni ustavnosti našli kalifornijski zahtjev za zabranom istospolnih brakova (Prop 8) te zakon DOMA (The Defense of Marriage Act), koji uskraćuje istospolnim partnerima povlastice zajamčene heteroseksualnim parovima. Kao odgovor na te homofobne zakone, organizacija Human Rights Campaign pozvala je sve zagovaratelje i zagovarateljice bračne jednakosti da simbolično promijene svoju profilnu fotografiju na Facebooku i tako se pridruže globalnoj kampanji. Odluka Vrhovnog suda po ovom pitanju predstavlja jednu od najvećih pobjeda LGBT prava u povijesti – Vrhovni je sud odlučio kako je zakon DOMA neustavan jer nije u skladu s Petim amandmanom te da kalifornijski Prop 8 nema pravne osnove, čime je otvoren put legalizaciji istospolnih brakova i u toj državi. Godina  2013. predstavlja godinu s najviše uspjeha postignutih po pitanju LGBT prava. Bračnu jednakost podržale su brojne države diljem svijeta, među kojima je 17 američkih saveznih država, Brazil, Francuska, Novi Zeland, Velika Britanija i Wales... Nažalost, isto se ne može reći i za Hrvatsku, u kojoj je u svibnju pokrenuta inicijativa 'U ime obitelji', koja je, pod krinkom brige za tradicionalno poimanje braka, započela križarski pohod na pripadnike i pripadnice LGBT zajednice i njihove obitelji, kako bi im uskratila prava koja heteroseksualni parovi već imaju. U svom je naumu i uspjela, i to referendumom na kojem se 65 posto birača i biračica odlučilo za ustavnu definiciju braka kao zajednice žene i muškarca. Međutim, da LGBT zajednica neće odustati i da će svoja prava izboriti prije ili kasnije, pokazuje i Zakon o životnom partnerstvu, koji će uskoro stupiti na snagu.

Iako se po pitanju ravnopravnosti spolova puno toga postiglo u posljednjih nekoliko desetljeća, brojni nam podaci pokazuju kako do cilja potpune ravnopravnosti postoji još mnogo prepreka. To je osobito vidljivo na području rada i zapošljavanja, gdje su žene svakodnevno diskriminirane i gdje se suočavaju s predrasudama i stereotipima koji im onemogućuju napredovanje. Prema podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, više je visokoobrazovanih žena nego muškaraca, no na tržištu rada, muškarci i dalje imaju prednost. Upravo iz tog razloga, osnovana je inicijativa Za rad spremne, koja želi podići svijest o posebno ugroženoj skupini na tržištu rada – mladim ženama. Zbog problema poput zlostavljanja i maltretiranja na radnom mjestu, koje doživljava zabrinjavajuće velik broj žena, pokrenut je projekt Radnica.org, kojim se želi pomoći ženama koje doživljavaju diskriminaciju na radnom mjestu.

Da se diskriminacija ukorijenila u sve pore našeg društva, pokazuje i UN-ova kampanja čiji je cilj bio pomoću Google tražilice pokazati kako je rodna neravnopravnost raširena diljem svijeta. Sličnu misiju ima i neprofitna organizacija The Representation Project koja je za svoj cilj postavila razotkrivanje rodnih stereotpa u medijima. U tu svrhu napravila je video čija je ideja pokazati koliko su rodni stereotipi, kao i seksizam, učestali, ali i ukorijenjeni u medije s kojima smo svakodnevno u kontaktu. Vjerojatno najpoznatiji primjer toga ove godine bila je pjesma Robina Thickea, 'Blurred Lines', u kojoj pjevač implicitno podržava kulturu silovanja, obezvređivanja i svođenja žena na seksualne objekte. Međutim, feministkinje mu nisu ostale dužne, pa su napravile parodiju pjesme koja je izazvala opće oduševljenje. Također, mnoge su javne ličnosti istupile protiv diskriminacije žena – indijska glumica Mallike Sherawat, koja je na konferenciji za medije hrabro i izravno iznijela svoje mišljenje o indijskom društvu, aktivistkinje Soraya Chemely, Jaclyn Friedman i Laura Bates, koje su pokrenule kampanju za uklanjanje rodno uvjetovanog govora mržnje i uvredljivog sadržaja s Facebooka, američka tvrtka GoldieBlox, koja je prepoznala da djevojčice mogu biti puno više od princeza, glumice poput Jennifer Lawrence i Mindy Kaling, koje svojim primjerom pokazuju djevojčicama i ženama da mogu biti i jesu puno više od svog tijela.

Ovo je samo djelić trenutaka koji su obilježili 2013. godinu, od kojih ćemo se nekih rado prisjećati, a neke bi najradije što prije zaboravili. Oni loši neka nam budu podsjetnik da borba za ženska prava još uvijek nije završena i da je na nama da nastavimo ono što su generacije prije hrabro započele. Oni lijepi neka budu snaga koja će nas usmjeravati prema naprijed, da ne odustanemo od svojih ideala i, prije svega, ne zaboravimo da su ovi ciljevi itekako vrijedni borbe.

Tagovi: 2013, europa, hrvatska, kraj godine, ljudska prava, mediji, pobačaj, reproduktivna prava, rezime, svijet, ženska prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM