Sa stavom

04.12.2013. 16:17:17 - Ana Brakus

maske su pale

Upitna forma za diskriminatoran sadržaj

Nakon što se mjesecima, točnije, od samog dana kada su se potpisi za održavanje referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela odredba kojom se brak definira kao zajednica jednog muškarca i jedne žene, upozoravalo da cilj te inicijative nije zaštita braka kakvim je on propisan Obiteljskim zakonom na ustavnoj razini, već da je to pokušaj legitimacije diskriminacije čitave LGBT zajednice, jučer smo konačno za to dobili i svu potrebnu potvrdu.

Naime, na naslovnici Večernjeg lista, jasno stoji izjava medijski najeksponiranije akterice inicijative U ime obitelji u kojoj tvrdi kako očekuje da će ministar Bauk 'preispitati novi prijedlog Zakona o životnom partnerstvu'.  Ta je izjava, naravno, u potpunoj suprotnosti s onim što je Željka Markić izjavila 16. svibnja, a to je sljedeće: "Vi stalno stavljate fokus da se nekome nešto želi zabraniti; nije poanta u zabrani. Istina jest da je brak zajednica žene i muškarca. Zajednica ili veza dvoje ljudi istog spola, vi ju možete nazvati kako god želite."

Što se promijenilo?  Referendum je održan i jedna četvrtina hrvatskih građana i građanki odlučila je poduprijeti inicijativu i omogućiti unošenje predložene odredbe u Ustav. Međutim, to nije jedino što su omogućili. Od trenutka objave rezultati omogućili su Željki Markić zaoštravanje retorike i pokazivanje pravog lica ove kampanje. Omogućili su padanje maski.

Interpretacija izlaznosti na referendum i samih rezultata koju pruža inicijativa U ime obitelji ne bi trebala čuditi nikoga jer je ona u potpunosti logična. Željka Markić u već spomenutom Večernjem listu tvrdi kako je zadovoljna postotkom izlaznosti na referendum budući da je ona samo oko pet posto manja, nego izlaznost na referendum o pristupanju Europskoj uniji unatoč tomu što je iza njega stajala mjesecima čitava državna struktura, Katolička crkva, ali i mediji. Doduše, gospođa Markić, zaboravlja tu spomenuti kako je za neizvještavanje iz stožera U ime obitelji, odgovorna upravo sama inicijativa koja je pokušala cenzurirati dio medija pa je onda ostala iznenađena kičmom i solidarnošću ostatka relevantinih medija. Doduše, to nije jedino čime je iznenađena. Iznenadilo ju je i, kaže, i to što su te tri nacionalne televizije, propustile poslovnu priliku – RTL i Nova Tv nisu iskoristile blagodati kapitalizma i njegova slobodna tržišta te nisu nastupile konkurentski, već su se zajedničkim snagama odlučile na bojkot građanske inicijative, nanoseći tako štetu, čemu drugom, no demokraciji u hrvatskom društvu, navodi Predrag Lucić u Novom Listu. Nadalje, brojku od 950 tisuća ljudi, Željka Markić sada izjednačava s brojem birača i biračica koji su omogućili mandat aktualnoj vladi te se s pravom pita, zašto je tolika brojka dovoljna za vođenje države, a nije dovoljna za izjašnjavanje o jednom jedinom pitanju.

Međutim, ono gdje gospođa Markić griješi jest pri davanju odgovora na to pitanje – ta brojka zaista jest dovoljna za izjašnjavanje o tom jednom jedinom pitanju. Pitanju čije joj je postavljanje omogućila Vlada, odnosno, Sabor. To je učinjeno i s odgovorom na to jedno jedino pitanje, s tim protumanjinskim ZA i manjinskim PROTIV 950 tisuća ljudi odgovorilo je na jedno jedino pitanje, a nije odgovorilo na sva skrivena pitanja ove inicijative; nije odgovorilo na pitanje o Zakonu o životnom partnerstvu pa čak niti na pitanje o ćirilici. Manipulativno i obmanjujuće korištenje  brojke od 950 tisuća ljudi za legitimaciju daljnih ciljeva ove inicijative samo je dodatni udarac gotovo nokautiranoj demokraciji  ove države. 

Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu koji je u javnoj raspravi do 6. prosinca naime, nema nikakve veze s  onim što je Željka Markić proklamirala proteklih gotovo sedam mjeseci, on ne sadržava riječ brak i samim tim brojka od 950 tisuća ljudi nije legitimirala sve skrivene agende ove inicijative.   Željka Markić, stoga, uzaludno sada poručuje kako se nije glasalo samo za formu, već i za sadržaj.   Budući da je procijenila da će veći broj birača i biračica izaći na referendum i zaokružiti za ukoliko im bude prodavala priču (za koju, usput budi rečeno, ne znamo tko je doslovno kupio jer popis donatora nikada nije izašao u javnost) da šitite nešto, a ne oduzimaju nekome nešto drugo, ona se zaista odlučila za formu, a ne za sadržaj. Dok su pojedinci i pojedinke, ali i organizacije civilnog društva ujedinjeno tvrdile kako ovo pitanje Željka Markić predstavlja samo kao pitanje forme, a zapravo pokušava urediti, odnosno, ostaviti neuređenim sadržaj života pripadnika LGBT zajednice, Željka Markić uporno je to proglašavala neistinom.  Sada, kada je sve gotovo, pokušava nas prevesti žedne preko vode tvrdeći kako 950 tisuća ljudi ipak nije glasovalo samo kako bi 'zacementiralo' definiciju braka kao zajednicu muškarca i žene u Ustav, već kako bi ona, osobno, mogla utjecati na to što će stajati u Zakonu o životnom partnerstvu.

Da Katolička crkva, a tako i Hrvatska biskupska konferencija, nisu podupirali samo državne strukture pozivajući na glasanje za priključivanje Europskoj uniji, već i da svoju posvemašnju podršku pružaju liderici inicijative U ime obitelji, lako je iščitati iz riječi izgovorenih danas na konferenciji za novinare koju je sazvala sama HBK, točnije Komisija Iustita et pax. Koristeći se praktički istim riječima koje je dan prije izgovorila Željka Markić, HBK je pozvala Vladu da 'preispita Zakon o životnom partnerstvu'. Njihovo viđenje pitanja forme i sadržaja poprilično je jasno izrečeno: 'kao što su zajednice različite i prava trebaju biti različita'. Po kojem se ključu točno određuje sličnost i različitost zajednica, naravno, nije jasno. 

Odgovor vladajućih nije trebalo predugo čekati, barem u ovom slučaju, pa je tako ministrica Opačić za Novi list izjavila kako će prijedlog Zakona o životnom partnerstvu biti izglasan u Saboru. 'Imamo dovoljno ruku da taj zakon izglasamo. Bez ikakvih promjena, to je naša politička odluka. Zakon će biti izglasan, a u Saboru može biti samo poboljšan', izjavila je ministrica Opačić.

Ministar Bauk je, pak, za RTL Danas izjavio kako je i sam Ustavni sud rekao kako ishod referenduma ne smije utjecati na prava istospolnih zajednica. Baš kao i ostatak populacije čije je pamćenje makar malo dulje od onog zlatne ribice, ministar Bauk nije zaboravio već spomenute izjave Željke Markić iz svibnja napomenuvši kako se čini da je dotična u sukobu sama sa sobom.

Prijedlog poboljšanja Nacrta prijedloga Zakona o životnom partnerstvu jučer je u svojem priopćenju ponudilo udruženje Zagreb Pride koje traži mogućnost zajedničnog posvajanja za životne partnere, ali i omogućavanje sklapanja životnog partnerstva za heteroseksualne i raznospolne partnere.

 

 

 

Tagovi: hrvatska, hrvatska biskupska konferencija, jutarnji list, lgbt prava, ljudska prava, novi list, u ime obitelji, ustav rh, zagreb pride, zakon o životnom partnerstvu, željka markić

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM