Sa stavom

30.10.2013. 19:00:57 - Tim Murphey i Tasneem Raja (motherjones.com)

'Povijesna' muška dominacija

Izumile žene, ali zasluge - muškarcima

Rosalind Franklin

Rosalind Franklin

Od računalnog programiranja preko nuklearne fisije do stroja za papirnate vrećice – vrijeme je da povijest prestane oduzimati ženama zasluge za njihova dostignuća.

Dan Ade Lovelace obilježava se svakog 15. listopada u čast prvoj svjetskoj računalnoj programerki i posvećen je promicanju žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Matematička genijalka iz viktorijanskog doba, Ada Lovelace, prva je opisala kako računala mogu rješavati matematičke probleme, pisati nove oblike glazbe i još mnogo drugih stvari, ako im formirate uputu na jeziku koji oni mogu razumjeti. Naravno, tijekom sljedećih stoljeća i desetljeća, naredali su se momci kako koji su Adu izbacili iz priče.

Ada Lovelace nije jedina koju je povijest odvojila od njezina izuma. Slijedi kratki pregled osam žena čija su značajna otkrića marginalizirana u koristi njihovih suvremenika. Ovo, dakako, nije potpuni popis.

Rosalind Franklin, otkriće DNA i dvostruke zavojnice: Poznati članak Watsona i Cricka o otkriću dvostruke zavojnice DNA-a, koji je objavljen u stručnom časopisu "Nature" i koji im je priskrbio Nobelovu nagradu, ulogu Rosalind Franklin spominje tek u fusnotama. Međutim, Rosalind Franklin, britanska biofizičarka koje je usavršila tehniku detaljnog promatranja molekula koristeći difrakciju X-zraka, prva je kojoj je pošlo za rukom uhvatiti fotografiju deoksiribonuklinske kiseline, odnosno DNA. Njezin ne baš bliski kolega s fakulteta njenu je fotografiju, poznatu kao Fotografija 51, bez dopuštenja pokazao konkurentima, Watsonu i Cirku. Fotografija 51 postala je od presudne važnosti za formiranje njihove teze, za što je Watsonu trebalo punih 40 godina kako bi i javno priznao. Franklin, poznata kao "mračna dama DNK-a", fokus svog istraživanja prebacila je na proučavanje RNA i postigla značajne rezultate. Umrla od raka 1958. godine, četiri godine prije nego li su Watson i Crick dobili Nobela.

Ada Lovelace, računalno programiranje: Kći Lorda Byrona, Adu Lovelace, prema matematici je usmjerila njezina majka u strahu da ne krene očevim "ludim, zločestim i opasnim" književničkim stopama. Srećom, svidio joj se taj predmet kojim se i bavila tijekom svog kratkog života – umrla je 1852. godine u dobi od 36 godina, ubrzo nakon razvijanja ambicioznog matematičkog algoritma koji bi joj olakšavao klađenje na konjske trke.

S nenapunjenih 20 godina na londonskom Sveučilištu počela je surađivati s izumiteljem Charlesom Babbageom na njegovom analitičkom stroju, prototipnom modelu računala. Godine 1843. dodala je nekoliko važnih vlastitih zabilješki radu o Babageovom stroju, detaljno objašnjavajući kako stroj pomoću sistematičnih uputa može rješavati složene matematičke zadatke, i to ne samo pomoću brojeva, nego i simbola kojima bi mogao komponirati složena glazbena djela.

Te se bilješke smatraju prvim opisima onoga što danas zovemo algoritam i računalno programiranje i godinama se povjesničari prepiru oko toga je li ih osmislila Lovelace ili je Babbage ipak njihov pravi autor. "Ada je bila luda, a bilješkama je više odmagala, nego što je pomagala", napisao je jedan povjesničar, kao i to da je bila "manično depresivna i nevjerojatnoj zabludi o svom talentu. Svejedno, Babbageovi memoari sugeriraju da Ada ipak zaslužuje zasluge za "algebarsko rješavanje različitih problema". Za svoja dostignuća zaslužila je, između ostalog, britansku medalju časti, a po njoj je nazvan i londonski stroj za probijanje tunela. Osim toga, svake se godine 15. listopada obilježava Dan Ade Lovelace, a 2011. godine organizirana je i inicijativa u njezino ime koja ima za cilj promicanje žena u računalnoj znanosti i tehnologiji otvorenog koda.

Margaret Knight, stroj za papirnate vrećice: Stroj za papirnate vrećice je upravo ono što mu ime govori. Možda ne oduzima dah poput nuklearne fisije, ali je svakako koristan. Međutim, ovaj izum iz 1868. godine značajan je i zbog borbe koju je Knight morala proći da bi joj se priznale pripadajuće zasluge. Nacrte njenog patenta spretno je otuđio muškarac koji je nastojao izum patentirati pod svojim imenom, tvrdeći da žena nije sposobna za ovakva otkrića. Nakon tri godine, sud je presudio u korist Margaret Knight.

Elizabeth Magie, Monopoly: Charles Darrow, nezaposleni prodavač opreme za grijanje, tradicionalno dobiva zasluge za američku najdražu lihvarsku igru. Međutim, kako je američka televizija PBS otkrila još 2004. godine, početci ove igre stari su gotovo 3 desetljeća kada je Magie, asistentica ekonomista Henryja Georgea, osigurala patent za "The Landlord's Game". Igra je ubrzo postala toliko popularna da je izumiteljica od braće Parker dobila nagradu od 500 dolara.

Judy Malloy, hipertekstualna fikcija: Judy Malloy, samouka računalna programera, konceptualna umjetnica i samohrana majka zaposlena u tehnološkoj tvrtki koja je poslovala u ranim danima Silikonske doline, 1986. godine samostalno je objavila kratku priču naziva "Uncle Roger". Priča je uvrnuti pogled na kalifornijsku tehnološku kulturu kroz oči ekscentričnog prodavača računala, i u to je vrijeme predstavljala nešto neviđeno. Postavljena je online, gdje se još uvijek i nalazi, a čitatelj/ica kliktanjem miša prolazi kroz dijelove priče u kojem god redoslijedu on/a želi, oblikujući tako narativ tijekom čitanja. Malloy je kreirala složen podatkovni sistem kako bi ispričala svoju priču, koristeći, za to vrijeme, prilično složen i sofisticiran softver. Svejedno, 1992. godine književni kritičar New York Timesa proglasio je priču romanopisca Michealea Joycea pretečom hipertekstualne fikcije, iako je djelo Judy Malloy izašlo prije i, od strane društva digitalnih umjetnika, već bilo prepoznato kao prvo djelo takvog žanra.

Lise Meitner, nuklearna fisija: Studentica Maxa Planka i prva Njemica koja je postala profesoricom na njemačkom sveučilištu, Lise Meitner, bila je prisiljena napustiti zemlju zbog svog židovskog naslijeđa. Nastavila je surađivati sa svojim istraživačkim partnerom, Ottom Hahnom te su 1938. godine prvi oformili ideju o nuklearnoj fisiji, koja je pet godina kasnije odigrala važnu ulogu u stvaranju atomske bombe. Ubrzo je Hahn izostavio njezino ime iz istraživanja i kada je Kraljeva švedska akademija znanosti 1944. godine prepoznala njihovo otkriće, nagradu za kemiju uručili su samo Hahnu. Ipak, Lise Meitner je nešto kasnije zaslužila ekskluzivniju nagradu – 1994. godine na periodnom sustavu elemenata dodijeljen joj je njezin vlastiti element – meitnerium, Mt.

Candance Pert, opioidni receptori: Kada je Pert, još kao studentica na Sveučilištu Johns Hopkins, prigovorila jer je njezin profesor, dr. Solomon Snyder, primio nagradu za njeno otkriće opioidnih receptora, Snyder joj je otresito odgovorio: "Ovako se igra." Pert je uputila pismo odboru koji dodjeljuje nagradu ("Kao studentica koja je odigrala ključnu ulogu u pokretanju istraživanja i sudjelovanju u njemu") i potom se, nakon što je značajno unaprijedila neuroznanost, vratila na posao. Radila je na učinkovitijem tretiranju Alzheimerove bolesti, a umrla je u rujnu ove godine.

Martha Coston, signalna baklja: Coston je navedena kao administratorica na patentnu iz 1961. godine koji je promijenio komunikaciju između brodova američke mornarice. Službena zasluga za dostignuće otišla je njezinom mužu, Benjaminu Franklinu Costonu, bez obzira na to što je bio mrtav 10 godina tijekom kojih je ona s pirotehničarima radila na provođenju ideje u realnost. Dvanaest godina kasnije i ona je dobila patent za modificiranu verziju. 

Prevela i prilagodila Sara Sharifi

Tagovi: dikskriminacija, izumi, jednakost, mizognija, muškarci, povijest, rodna ravnopravnost, svijet, žene, znanost

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (1)

Stari komentari

V:
I Mileva Marić, Einsteinova prva žena!

Ima puno toga o njoj i teoriji relativnosti. Sam šta je nakon faksa morala rađat, kuhat, prat, spremat i nije smjela ulazit gosponu u sobu.
07.11.2013. 22:27

Stup srama

Iz drugih medija

AEM