Sa stavom

02.07.2020. 13:54:00 - Ivana Korpar

Zašto Možemo!

Možemo!: Zašto je glas za zeleno-lijevu koaliciju glas za ljudska prava i društvenu jednakost

Foto: Možemo!

Foto: Možemo!

U već stalnoj stranačkoj ponudi u kojoj se tek povremeno izmjenjuje postava ovisno o korupcijskim skandalima i inim unutarstranačkim konfliktima, te pojavom poneke one-man-show stranačke opcije, na hrvatskoj političkoj sceni već duže vrijeme činilo se kao da nekih pravih opcija zapravo i nema. Upravo zato se nova zeleno-lijeva koalicija Možemo! doima kao pravo političko osvježenje.

Po prvi puta u povijesti parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj jedna politička opcija prolazi iznadprosječno dobro pitanju zastupljenosti žena na kandidacijskim listama: zeleno-lijeva koalicija ima daleko najveći broj žena na prvim mjestima, njih šest te ukupno 50% žena na svim listama, štoviše, žene su na svima kandidacijskim listama ravnomjerno raspoređene i najmanje 40% žena zauzima na listama neko od prvih sedam mjesta, čime doista provode ravnopravnost spolova za koju se zalažu u svojem izbornom programu, za razliku od drugih izbornih kandidata.

Zeleno-lijeva koalicija koju čine Možemo – Nova ljevica – Radnička fronta – Orah – Za grad – Zagreb je naš okuplja ljude koji se svojim radom u lokalnim odborima ili različitim inicijativama (od kojih je najaktualnija bila svakako ona o bržem donošenju zakona o obnovi) svakodnevno bore za promjene i pravednije društvo, ženska prava, radnička prava... Iako smo neke od njih već pojedinačno ili u nekim manjim koalicijama viđali na listama za izbore, nakon što su se u ovom sastavu okupili za prošle lokalne izbore u Zagrebu sada zajednički nastupaju i na parlamentarnim izborima. Kao glavne ciljeve svoje kampanje su ističu zeleno otporno gospodarstvo i dostojanstvene uvjete rada, društvenu jednakost te demokratizaciju i međunarodnu solidarnost, te se obraćaju biračima s lijevog, zelenog, socijalnog i demokratskog spektra.

Kandidatkinje Rada Borić, iskusna aktivistkinja, feministkinja i zastupnica u Klubu lijevog bloka u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Katarina Peović, predstavnica Radničke fronte i kandidatkinja na prošlim predsjedničkim izborima, te kandidat Tomislav Tomašević, poznati aktivist i afirmirani zagrebački oporbenjak stranke Zagreb je NAŠ! za Libelu su se osvrnuli na neke aktualne društveno-političke događaje i svoj izborni program i kampanju.

Katarina Peović (Foto: Možemo!)

Katarina Peović (Foto: Možemo!)

Zašto će izbori 2020. biti odlučujući za žene i zašto kao žena svoj glas dati Možemo!

Reproduktivna prava naša svagdašnja

Zanimljivo i neočekivano, u predizbornoj kampanji za predstojeće parlamentarne izbore rodna ravnopravnost je posebno u fokusu javnosti, čemu su doprinijele izjave političkih kandidata poput Miroslava Škore (Domovinski pokret) ili Nine Raspudića (Most nezavisnih lista) o ženskim reproduktivnim pravima i autonomiji ženskog tijela nakon čega su na društvenim mrežama i u javnom prostoru uslijedile brojne reakcije. S Možemo! po prvi puta bi u Sabor mogli/e ući feministi i feministkinje koji bi se zalagali za stvarnu, a ne tek formalnu ravnopravnost, posebice ravnopravnost i jednakost u provedbi svih politika i zakona, ističe Rada Borić feministička aktivistkinja s 30 godina aktivističkog staža, koja će se osobno zalagati i za rodni proračun. Komentirati izjave kandidata desnih političkih opcija smatra gotovo izlišnim – žene su im odmah jasno (i zorno!) rekle što misle o njihovom zadiranju u prava žena, no jednako opasnim smatra i izjave žena istih političkih opcija koje smatraju da tijelo žene ne pripada samoj ženi ili bi ih vratile na 'tvorničke (božje!) postavke': u kuhinje i spavaće sobe, dok su sebi priskrbile mjesta na izbornim listama.

"Ljudi u našoj platformi godinama zagovaraju politiku rodne ravnopravnosti i rekla bih da je to upisano ne samo u naše pojedinačne i zajednički program već smo životno opredijeljeni za borbu za stvarnu ravnopravnost. Konkretno, jedna od prvih stvari bit će zahtjev da se, konačno, donese Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, s kojom se kasni 5! godina. Toliko o tome koliko je ovoj Vladi bila važna ravnopravnost", dodaje Borić.

S druge strane kandidati poput Marije Selak Raspudić (Most nezavisnih lista) i Gordana Marasa (SDP) koji su s Ivanom Kekin (Možemo!) sudjelovali u burnoj raspravi na temu patrijarhata (ne)vješto su izbjegavali očitovati stav o pravu na pobačaj; Borić napominje kako će se Zeleno-lijeva koalicija boriti i za donošenje Zakona o pobačaju, koji će ženama osigurati pravo na besplatan, dostupan i siguran medicinski zahvat, kao i za besplatnu kontracepciju i seksualni odgoj.

Javni vrtići, te provođenje i zaštita prava radnica

Da je pitanje osnivanja obitelji i pobačaja ujedno i ekonomski uvjetovano, primjećuje Katarina Peović iz Radničke fronte: "mladi koji žele zasnovati obitelj zbog problema poput nezaposlenosti, radnog dana koji traje po 12 sati, previsokih cijena stanova i stanarina, skupih vrtića s predugim listama čekanja, to nisu u stanju učiniti. S obzirom na to, moramo raditi na očuvanju postojećih javnih vrtića i izgradnju novih, za mogućnost dvokratnog i vikend radnog vremena, te za poboljšanje kvalitete svih javnih odgojno-obrazovnih institucija (jaslice, vrtići, škole i vanškolske aktivnosti). To uključuje dostupnu i besplatnu zdravu prehranu na radnim mjestima, u školama, vrtićima, domovima i kućanstvima. Nadalje, osim javno dostupnog seksualnog/zdravstvenog obrazovanja, javno osigurane ženske reproduktivne skrbi, uz puna rodiljna, roditeljska i radnička prava i vezane socijalne servise, potrebno je regulirati i politike zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, gdje će se naglasak staviti na omogućavanje stvaranja sigurnog mjesta za život i odnosa sigurnosti te prihvaćanja između djece i skrbnika/udomitelja."

Peović nadalje ističe kako se žene dodatno nalaze u izrazito nepovoljnom položaju i kao radnice – patrijarhalni stav da je ženina uloga ograničena na majčinstvo preslikava se u svijet rada, te majčinstvo često bude i razlog zbog kojeg žene ostaju bez posla kada poslodavac sazna za trudnoću, muškarci ne dobivaju isti tretman. Budući da je otkaz trudnici protivan zakonu, za otkaze se iznalaze kojekakvi apsurdni razlozi. Mogućnost za poboljšanje položaja radnica Peović vidi u snažnoj zaštiti prava radnica, trudnica i rodilja preko zakonskih regulativa, prije svega Zakona o radu te kolektivnih ugovora, ali i sindikalnim i radničkim organiziranim pritiscima na donošenje i poštivanje istih. Nužno je i strogo zakonsko kažnjavanje nedosljedno provođenih prava radnica, a posebno strogo ukoliko se radi o trudnicama i rodiljama. Stoga se zalažemo i za osnivanje ženskih odbora na radnim mjestima, u sindikatima, poduzećima i ustanovama, uz pravo veta na odluke koje se tiču položaja žena radnica te izjednačavanje plaća i ukidanje fleksibilnih, povremenih, sezonskih i sličnih atipičnih radnih ugovora koji pogađaju najviše žene."

Zašto je glas za zeleno-lijevu koaliciju glas za ljudska prava i društvenu jednakost

Siromaštvo i nejednakost

Politika zeleno-lijeve koalicije u službi je javnog interesa i namjerava uključiti građane/ke u donošenje odluka, o čemu posebno svjedoči rodna ravnopravnost na njihovim kandidacijskim listama, te zastupljenost socijalno ugroženih društvenih skupina poput osoba s invaliditetom ili pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice.

Možemo! danas prepoznaje više ugroženih skupina, teško je izdvojiti jednu najugroženiju napominje Borić: od prekarnih radnika/ca s potplaćenim poslovima, kulturnih djelatnika/ca, čiji rad neki smatraju nevažnim, poljoprivrednika/ca kojih se sjetimo tek u krizi pandemije do umirovljenika koji žive ispod granice siromaštva – pola milijuna njih živi s mirovinama od 1.500 kuna i s druge strane mladih koji si ne mogu priuštiti studij ili stanovanje. Za svaku od navedenih skupina u svojem programu nude prijedloge za poboljšanje i dostojanstven život.

Također Koalicija prepoznaje upravo siromaštvo kao jedan od ključnih problema velike većine Hrvatskih građana, zbog financijske politike koju su predstavili Manifestom nove ljevice u Večernjem listu, a kojom žele preraspodijeliti sredstva u bankama predbacuju im radikalizam, Pejović na to odgovara kako radikalnim smatra "inzistiranje na tome da i ovu krizu plate radnici, obespravljeni i siromašni, a da se uopće ne dotičemo pitanja bogatstva tajkunske klase i političkih elita tj. 1 posto najbogatijih i načina na koji je to bogatstvo stečeno. Što se tiče oporezivanja štednje najbogatijih naš prijedlog je bio da sredstva na računu iznad 700.000 kn po deponentu za koje garantira država postaju porezna osnovica koja se progresivno oporezuje. Mi nismo nikada rekli kolika mora biti ta porezna stopa već da je to predmet demokratske odluke, ali u načelu svakako se zalažemo za to da oni koji imaju više plaćaju veći porez. Nećemo dozvoliti da se i ova kriza prelomi preko leđa radnika, umirovljenika i siromašnih."

Radnička prava, mladi i stambeno pitanje

Kako bi se poboljšao položaj radnika u u Zeleno-lijevoj koaliciji smatraju da je potrebno zaustaviti i strogo kažnjavati prakse neisplaćivanja plaća ili doprinosa ili pak prijavljivanja radnika na minimalac uz isplaćivanje ostatka plaće na ruke, čime poslodavci oštećuju i državu i radnika, navodi Peović, ujedno predlažu ukidanje rada preko agencija čime se ruši cijena radne snage i povećanje eksploatacije radništva.

Peović prepoznaje da su u tom kontekstu posebno pogođeni i mladi, koje najviše tište socioekonomski problemi: što konkretno znači nizak životni standard, nedostatak životne perspektive i naravno nezaposlenost zbog čega i vrlo velik broj mladih razmišlja o odlasku u inozemstvo nakon završenog školovanja. Ekonomija koja mladima nudi slabo plaćene prekarne poslove ne može zadržati i motivirati mlade radnike i zbog toga je ključno da država preuzme aktivnu ulogu u privredi te da ključne nacionalne industrije subvencionira te upravlja s njima i to ne samo u svrhu ostvarivanja profita već radi zadovoljenja temeljnih potreba svih članova društva.

Rada Borić (Foto: Možemo!)

Rada Borić (Foto: Možemo!)

Možemo! je jedina politička opcija na parlamentarnim izborima koja se dotakla i stambenog pitanja, napominju "da se  stambena politika ne bi se trebala temeljiti na subvencioniranju bankarskih kredita s obzirom da takva politika u konačnici ne pomože mladim obiteljima koje rješavaju stambeno pitanje jer utječe na rast cijena nekretnina. Puno više smisla bi imalo da se za početak ukine porez na prvu nekretninu te da troškovi solemnizacije ugovora o kreditu budu potpuno besplatni. Također država mora hitno početi ulagati u izgradnju javnog stambenog fonda koji bi omogućio povoljan najam stanova uz mogućnost otkupa mladima i obiteljima s djecom te koji bi utjecao na snižavanje cijena najma nekretnina koje su u većim gradovima i na obali neusklađene s realnim dohotkom stanovništva", ističe Peović, te i u stambenom pitanju prepoznaje rodnu nejednakost koja se posebno prelama na ženama koje su iz ekonomskih razloga prisiljene su ostati s nasilnim partnerima, a kojima je potrebno trajno osigurati siguran i dostojanstven smještaj.

Borba za prava marginaliziranih društvenih skupina

Dodatno, kao ugrožene skupine Možemo! prepoznaje i manjine, posebice Srbe i Rome, pretučene migrante na našim granicama, LGBTIQ+ zajednicu ili žene kojima bi se oduzimala prava odlučivanja, navodi Borić. "Bez solidarne podrške prema svima postajemo bešćutna zemlja i naša će koalicija, osim podrške koji od nas imaju, pripremiti i zakonske prijedloge i rješenja ne bismo li, za početak, smanjili društvenu nejednakost."

Nedavno smo se susreli i s nezamislivim govorom mržnje u Zagrebu, koji neki od kandidata relativiziraju, a svjedočimo i sukobima na nacionalnoj osnovi u Vukovaru. Rada Borić primjećuje kako je "govor mržnje, nažalost postao naša svakodnevica. Taj se govor ohrabruje s političkih i crkvenih pozornica, potiče se od onih koji bi trebali predstavljati 'uljuđenu Hrvatsku', a njegovo nesankcioniranje potiče nove neprihvatljive porukeNedostatak građanskog odgoja pokazao je da se ne razumiju razlike, manjinske, rodne ili seksualne, te je najlakše, umjesto osiguravanja boljeg obrazovanja ili boljih radnih uvjeta, nezadovoljstvo mladih hraniti mržnjom prema drugima i drukčijima. To dakako odgovara onima koji Hrvatsku ne vide mjesto za sve."

Tomislav Tomašević (Foto: Možemo!)

Tomislav Tomašević (Foto: Možemo!)

Aktualno je ponovno postalo i pitanje mogućnosti istospolnih parova da udomljuju djecu kada se Vili Beroš (HDZ) u gostovanju za N1 izjasnio negativno o toj temi iako u Hrvatskoj kronično nedostaje udomitelja, a udomljavanja i istospolnih brakova dotakli su se i Nino Raspudić i Sabina Glasovac (SDP). Kako su mnogi od članova Koalicije dugogodišnji su aktivisti i aktivistice upravo za prava LGBTIQ+ zajednice njihovi stavovi su jasni. "Jednakost svih građana preduvjet je moderne sekularne države, a svaka diskriminacija je nedopustiva. Mi smo ti koji s ponosom nosimo zastavu duginih boja", ističe Borić.

Zašto je zelena gospodarska politika važna za Hrvatsku

Kako ćemo izaći iz krize

Iako su mjere popustile, pandemija nije ni izbliza završila, a posljedice za gospodarstvo i društvo tek dolaze, uz to su u ovoj izvanrednoj situaciji na površinu isplivali, ako se nisu i produbili, problemi društvene nejednakosti. Na pitanje kako zaštititi građane i osigurati im dostojanstven život u situaciji kada su i zdravlje i egzistencija ugroženi Tomislav Tomašević iz inicijative Zagreb je NAŠ predlaže set kratkoročnih antikriznih mjera direktno vezanih za očuvanje radnih mjesta i boljih uvjeta rada, koje je Možemo! donosi u svojem programu: "To se posebice odnosi na zaštitu radnih prava radnika i radnica u sektorima koji su dodatno opterećeni pandemijom, zatim na interventne mjere socijalne pomoći za prekarne radnike koji su ostali bez radnih ugovora, nezaposlene, neformalne pružatelje skrbi, samohrane roditelje, umirovljenike. Naš je prijedlog da se, primjerice, onima kojima su smanjena primanja ili su izgubili prihode omogući zamrzavanje hipoteka i kredita te odgode plaćanja računa." Osim toga, potrebne su i dugoročne mjere koje "moraju biti usmjerene na zelenu reindustrijalizaciju i sigurna radna mjesta, osiguranje više vlastitih resursa hrane i razvijenu, ali održivu poljoprivredu, pravednu prilagodbu klimatskim promjenama kroz Mehanizam za pravednu tranziciju Zelenog plana Europske unije."

Kako ćemo nastaviti razvoj

Gospodarske mjere Zeleno-lijeve koalicije usmjerene su prvenstveno na održivi razvoj, a ne na rast, koji propagiraju druge političke opcije. Ekonomskom rastu koji se temelji na društvenoj nejednakosti i eksploataciji prirodnih resursa preferiraju razvojno održivu i ekološki osviještenu državu, koja u svom fokusu ima zdravlje i blagostanje svojih građana, ekološku stabilnost planeta prema principu solidarnog dijeljenja odgovornosti te u budućnosti bezugljičnu ekonomiju, navodi Tomašević, stoga predlažu i alternativne indikatore za mjerenje ekonomske održivosti i stabilnosti države od kretanja BDP-a, primjerice dobrobit građana, nejednakost, iskorištenost prirodnih resursa, ugovor rada na neodređeno vrijeme, itd.

Tomašević ističe i nekoliko primjera kako održivost može poboljšati kvalitetu života građana, a koje planiraju u svom programu: održivo gospodarenje resursima koje će smanjiti količine otpada i povećati uporabu obnovljivih izvora energije, održivi turizam kojim će se dokinuti prekomjerna urbanizacija i uništenje obalnog pojasa, te održiv i dostupan transport u međugradskom i lokalnom prijevozu s ciljem povećanja željezničkog prometa, autobusa na struju te biciklističke infrastrukture.

Takvi procesi su dugotrajni i nije ih moguće provesti u jednom mandatu, čega su svjesni i u platformi Možemo!, "ali se u jednom mandatu mogu pripremiti temelji za njihovu promjenu, poput zakona i podzakonskih akata, strategija, javnih rasprava. Međutim, neke od mjera i politika moguće je provesti i u jednom mandatu, a sredstva se mogu osigurati prenamjenom u državnom proračunu, oporezivanjem tehnologija štetnih za okoliš kao i povlačenjem za to namijenjenih sredstava u raznim europskim fondovima."

Tko sve može/treba glasati za Možemo!

Kao platforma koja uključuje inicijative proizašle i usredotočene na pitanja i potrebe Zagreba, Možemo! prema predizbornim anketama uspijeva mobilizirati birače diljem cijele Hrvatske: "Čak i kad organiziramo prosvjedne akcije vezane uz potres u Zagrebu, nastojimo dobaciti puno dalje od Zagreba i okolice – jer ako je moguće da gradska i nacionalna vlast potpuno zanemare posljedice potresa u glavnom gradu te stanovnike prepuste vlastitoj snalažljivosti i financijskim mogućnostima,  pitamo se što će se u takvoj ili sličnoj situaciji dogoditi u nekom drugom gradu ili mjestu, koje je siromašnije od Zagreba", objašnjava Tomašević.

Zeleno-lijeva koalicija predstavila je liste u svih 11 izbornih jedinica s ljudima koji su lokalno prepoznatljivi u aktivnom zagovaranju vrijednosti platforme. Tomašević napominje da su formiranjem liste za 11. jedinicu željeli potaknuti "široku raspravu trebaju li nam u Saboru predstavnici dijaspore i ako da, na koji način će se birati. Međutim, tom se listom obraćamo i novoj dijaspori – mnogima koji su iselili iz Hrvatske podjednako zbog ekonomskih razloga i frustracije postojećim političkim, društvenim i kulturnim stanjem – s pozivom da glasaju za nas i time promijene kontekst zbog kojeg su otišli."

Foto: Možemo!

Foto: Možemo!

Na pitanje o mobilizaciji mladih birača koji u velikom postotku apstiniraju od izbora, a sve su češće i skloni desnim opcijama Tomašević je optimističan s obzirom na sve veći broj mladih koji su aktivni u zelenom pokretu Fridays for future, a mnogi mladi su i prekarni radnici s nestabilnim primanjima i s neodgovarajućim stambenim rješenjima, te se također pronalaze u vrijednostima i programu Zeleno-lijeve koalicije, no svakako izuzetno važnim smatra uvođenje obaveznog građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovni sustav, koji će nuditi i sadržaje o pravima i obavezama građana, podučavati mlade o mogućnostima političkog djelovanja birača i izabranih, o prednostima aktivnog građanstva koje sudjeluje u izgradnji zajednice.

S obzirom na pozitivne reakcije građana u anketama i nameće se i pitanje mogućnost formiranja vlade i potencijalnih koalicija. Dok je koalicija s bilo kojom desnom opcijom isključena, postoji mogućnost suradnje s SDP-om. Ako pak SDP bude sastavljao vladu, "sasvim je moguće da ne uđemo u vlast, već podržimo formiranje manjinske vlasti te podršku dajemo po pitanjima gdje se naši programi preklapaju, odnosno u situacijama kad su spremni podržati naše politike, zakonske prijedloge i  rješenja", zaključuje Tomašević.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tagovi: izbori 2020, katarina peović, možemo, političke stranke, politika rh, rada borić, tomislav tomašević

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM