Razgovor

18.05.2018. 11:22:00 - Katarina Pavičić-Ivelja

Izgradimo ljepše i bolje društvo

'Kako bismo mijenjali/e sustav, moramo zajedno reagirati na nepravdu'

(Foto: Studenti za izbjeglice/Facebook)

U subotu, 12. svibnja u atriju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavljena je novonastala inicijativa Studenti za izbjeglice. Uz prikupljanje donacija i pružanje pomoći u okvirima mogućnosti azilantima/icama i tražiteljima/icama azila u Republici Hrvatskoj, navedena inicijativa naglašava i dalje prijeku potrebu za provođenjem edukacija u kontekstu rada s tražiteljima/icama azila te aktivno radi na povezivanju volontera/ki s akterima/icama civilnog društva u radu s izbjeglicama.

Povodom nedavnog predstavljanja, osnivačice inicijative za Libelu su detaljnije progovorile o trenutnom djelovanju Studenata za izbjeglice, budućim planovima inicijative, mogućnostima ostvarenja doprinosa u kontekstu pružanja pomoći izbjeglicama, ali i problemima s kojima se isti/e susreću po svom dolasku u Hrvatsku.

Za početak, možete li se pobliže predstaviti? Tko stoji iza inicijative Studenti za izbjeglice?

Inicijativu su pokrenule tri studentice-aktivistkinje s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Aktivne smo u solidarnosti sa izbjeglicama od 2015. godine, a sada bismo voljele aktivirati i studentsku populaciju.

S obzirom da se radi o vrlo važnoj i nadasve potrebnoj inicijativi, kada i kako je došlo do ideje za njezinim pokretanjem? Koji je primarni cilj vašeg djelovanja?

Kao tri proaktivne osobe s iskustvom u volontiranju, ono što smo primijetile i oko čega se slažemo od samog začetka inicijative je to da smo pomažući drugima uvijek najviše pomagale samima sebi. Iskustvo volontiranja nam svaki put iznova pokaže koje su to stvari u našim životima koje mi uzimamo kao standard, a koje u tuđim očima bivaju privilegijama. Takvo širenje vidokruga omogućava nam da jasno vidimo strukture moći u društvu, svoju poziciju u njima i, najvažnije, da počnemo razmišljati ne kako se "popeti na vrh" kao individue, već kako zajedno možemo stvoriti društvo ravnopravnosti i jednakih šansi.

Želimo da to saznanje dopre i do šire populacije, a specifično do studentske, tj. mladih. Smatramo da je ovakva paradigma razmišljanja važnija no ikad uzevši u obzir i količinu mladih koji emigriraju iz Hrvatske te stoga želimo kontekstualizirati i povezati ta dva aspekta putem rada inicijative.

Navodite da se bavite edukacijom i povezivanjem volontera/ki s akterima/icama civilnog društva u radu s izbjeglicama. O kakvoj se edukaciji radi? Koja je važnost provođenja edukacija u kontekstu izbjeglica? O mogućnosti kakvog se volontiranja radi?

Razvijamo vlastiti kurikulum edukacije volontera, jer mislimo da je prije rada s izbjeglicama iznimno bitno buduće volontere upoznati sa situacijom.

Želimo im pružiti informacije o lokalnom kontekstu, vrstama statusa tražitelja azila, pravima izbjeglica i stanju ostvarivanja njihovih prava, što radi koja organizacija, osnovama interkulturalne medijacije i problemima s kojima se izbjeglice najčešće suočavaju u društvu.

Dok ne razvijemo svoj sustav obrazovanja volontera/ki, dogovaramo suradnju s Centrom za mirovne studije koji ima bogato iskustvo obrazovanja u civilnom društvu i pogotovo u izbjegličkom kontekstu. 

Što se tiče opcija volontiranja, suradnju želimo uspostaviti i s organizacijama koje već imaju uspostavljenu praksu volontiranja s izbjeglicama, budući da im svima nedostaje volontera. Nedostaje ljudi koji bi vodili dječje igraonice, pomagali u pisanju domaćih zadaća, poučavali hrvatski i engleski, pomagali u izradi životopisa i traženju posla, tražili stanove za iznajmljivanje, vozili automobile... Zamislite da ste Vi u nepoznatoj državi u kojoj ne poznajete jezik. U čemu bi Vama sve trebala asistencija?

Na svojoj Facebook stranici navodite da ste u posljednjih mjesec dana uspjele skupiti i isporučiti donacije za Are You Syrious i za tražitelje/ice azila koji se nalaze na granici BiH i Hrvatske. Kakav je tip donacija tražen te na koji način građani/ke koji to žele mogu doprinijeti?

Budući da dolazi ljetno vrijeme, najviše se traži ljetna odjeća i obuća za odrasle, i kao i uvijek,  higijenske potrepštine: prašak za rublje, šamponi, ulošci, pelene, deterdženti za suđe. Osim toga, u Porinu nedostaje igračaka za djecu. Zbog nedostatka prostora, pokazalo se da je najpraktičnije skupljati autiće, stoga primamo i taj oblik donacija.

Pošto u Hrvatskoj još nemamo centralno skladište za donacije, kakvo se pokazuje iznimno korisnim u kriznim situacijama, nego je prostor ograničen, preporučujemo građanima i građankama da prate objave Are You Syrious i s njima dogovore preuzimanje donacija u radno vrijeme njihovog free shopa. U slučaju da netko ne raspolaže vremenom za takve dogovore, mi na Filozofskom fakultetu imamo donacijske kutije ispred Kluba studenata Filozofskog fakulteta gdje možemo primiti mali broj donacija koje ažurno proslijeđujemo dalje i ovim putem bismo htjele zahvaliti svima koji su dosad donirali/e.

Osim putem donacija, na koje se sve načine građani/ke mogu uključiti u rad inicijative?

Kao što smo već navele, mogućnosti volontiranja su raznolike – sve ovisi o znanjima, vještinama i afinitetima volontera.

Iako vjerujemo da studentska populacija ima najveći potencijal za poticanje pozitivnih promjena u društvu, željele bismo naglasiti da ova incijativa nije samo za student(ic)e, već za sve građan(k)e koji/e žele doprinijeti radu inicijative. Potičemo sve zainteresirane da nam se jave putem društvenih mreža inicijative ili mailom na studentizaizbjeglice@gmail.com. Rado ćemo odgovoriti na sva pojedinačna pitanja.

Nedavno je u javnost izašla vijest o zastrašivanju aktivista/kinja organizacije Are you Syrious te Centra za mirovne studije od strane Ministarstva unutarnjih poslova kao i o provođenju pritiska na odvjetnički ured koji štiti prava izbjeglica te zastupa obitelj 6-godišnje izbjeglice iz Afganistana Madine Hussiny poginule u naletu vlaka na graničnom prijelazu kod Šida. Kako biste komentirale navedenu situaciju?

Ovakve nas situacije rastužuju jer podsjećaju koliko je još rada našem društvu potrebno kako bi se osigurala zaštita osnovnih ljudskih prava. S druge strane, one nas motiviraju i dodatno osnažuju našu volju za ono što sada uistinu možemo nazivati borbom za demokratsko društvo. Protivimo se nasilnim politikama odvraćanja i pokušajima ozakonjenja prijedloga koji bi omogućili državi da upravlja ljudskim životima bez ikakvog obrazloženja o svojim odlukama. Neće nam nikada biti prihvatljivo da ljudi umiru na našim granicama.

Solidarne smo s obitelji Hussiny i aktivistima/aktivistkinjama te svojim radom želimo doprinijeti gradnji demokratskog, obrazovanog, odgovornog i pravednog društva u kojem su svi dobrodošli.

Iako je već nekoliko godina prošlo od inicijalnog 'šoka' uzrokovanog priljevom velikog broja migranata/ica, uz često vidno nezavidnu situaciju tražitelja/ica azila koji/e tek čekaju na ulazak u Hrvatsku, i situacija unutar države i dalje se nalazi na uvelike neprihvatljivoj razini. Kako primjerice navodi Human Rights Watch, djeca izbjeglice mahom postaju žrtvama društvene izolacije te imaju poteškoća u pristupu obrazovanju i učenju jezika. Što leži u srži ovakvih pojava? Na koji je način moguće doprinijeti suzbijanju diskriminacije te pospješiti integraciju azilanata/ica i tražitelja/ica azila?

Teško je dati kratki odgovor na ovo pitanje jer je problem izbjegličkih politika prevelik i kompleksan za društvo u kojem živimo, a koje već muče problemi siromaštva, nezaposlenosti, beskućništva, seksizma, ksenofobije, obrazovnog sustava i da ne nabrajamo dalje. Istina je da djeca, nažalost, najviše ispaštaju jer su ona ta kojoj svijetla budućnost (i sadašnjost) postaje sve udaljenija dosegu zbog nesređene birokracije. Jedan od primjera je hrvatsko školstvo koje priznaje kategorije hrvatskog državljana i stranca, ali ne i osobe tj. djeteta pod međunarodnom zaštitom. Zbog takvih formulacija, postoje slučajevi djece kojoj je obrazovanje uskraćeno godinama, a koja navršavanjem punoljetne dobi gube ikakvu mogućnost za povratak te šanse.

Zbog toga vjerujemo kako nam je potrebna suradnja i koordinacija na svim razinama sustava, a pogotovo između organizacija civilnog društva i obrazovnih i kulturnih institucija, "upogonjena" snagom i energijom mladih. Kako bismo mijenjali/e i oblikovali/e sustav, moramo zajedno reagirati na nepravdu i neadekvatnost njegovih dijelova.

Kao što je već spomenuto, inicijativa Studenti za izbjeglice već je započela s prikupljanjem donacija i isporučenjem istih organizaciji Are You Syrious, imate li u planu suradnju s nekim od drugih aktivističkih organizacija u kontekstu zaštite ljudskih prava? Kakvi su trenutni planovi glede budućnosti inicijative?

Naše civilno društvo je vrlo razvijeno, razgranato i sposobno, no nažalost slabo međusobno povezano i zato želimo surađivati sa svima! Smatramo da, izgradnjom dobro povezane mreže, komunikacija ne bi bila pospješena samo na internom planu, već i na eksternom. Koliko god je ponekad dobro dopuštati da naša djela sama pričaju za nas, u ovakvom radu bitno je javnosti dati do znanja da se radi, da nismo odustale/i i da pojedinci/ke uistinu mogu mijenjati svijet!

Voljele bismo da nam se jave studenti/ce i drugih fakulteta kako bismo im pomogle u osnivanju njihovih podružnica inicijative Studenta za izbjeglice. Planovi su nam volontiranje, povezivanje, organiziranje i educiranje, a dakako, to sve ovisi o odazivu zajednice. Javite nam se!

Za kraj, imate li kakvu poruku koju biste htjele podijeliti s našim čitateljima/icama?

Odnosi s ljudima oko nas su ono najljepše i najvrijednije u životu, te se stoga život proveden u izolaciji i strahu od drugih ne isplati. Upoznajmo se! Izgradimo ljepše i bolje društvo za nas i buduće naraštaje.

Tagovi: aktivizam mladih, are you syrious, azilanti, donacije, edukacija, izbjeglice, studenti, studenti za izbjeglice, tražitelji azila, volontiranje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM