Razgovor

23.12.2016. 09:23:19 - Iva Zelić

Najviše diskriminiraju oni koji nas ne poznaju

'Sretnu obitelj ne definira spol roditelja već obiteljski odnosi i ljubav članova/ica'

Prije nešto više od tri godine odvijao se besmisleni i diskriminatoran referendum o braku. Nakon njega, donesen je Zakon o životnom partnerstvu. Za vrijeme vlade stručnjaka i stručnjakinja prava LGBTIQ osoba opet su se našla na udaru velikih moralista. U ovoj strašnoj 2016. godini nerijetko nam se činilo da sve za što smo se borili i borile proteklih nekoliko godina je ugroženo. Umjesto koraka naprijed, mi smo ih napravili nekoliko unazad. Pred kraj ove "ne ponovilo se" godine razgovarali smo s Danielom Martinovićem, Borisom Vrdoljakom i Ivom Šegotom iz Duginih obitelji o funkcioniranju zakona o životnom partnerstvu u praksi, posvajanju i odgoju djece, grupama psihosocijalne podrške i očekivanjima u narednom vremenu. 

Proteklih nekoliko godina bilo je jako turbulentno. Od besmislenog diskriminatornog referenduma o braku kao zajednici isključivo muškarca i žene do donošenja (ponovno ugroženog) zakona o životnom partnerstvu. Zakon je na papiru omogućio veća prava, no kakvo je stanje u stvarnosti? Što se za vas konkretno poboljšalo, odnosno što je ostalo isto?

Broj osoba koje su sklopile životno partnerstvo raste iz dana u dan, zapravo ako ćemo biti precizniji, iz vikenda u vikend. Mislimo da je to najbolji dokaz kako je taj Zakon bilo potrebno donijeti, i da on reflektira stvarnu potrebu parova. Poboljšalo se to što se sada osjećamo pravno sigurnije, što znamo da država prepoznaje istospolne parove kao realnost našeg društva, te da su tim Zakonom zaštićeni i parovi s djecom. Ono što je ostalo isto je to što i dalje nemamo bračnu jednakost, što i dalje ne uživaju svi parovi jednaka prava. Žalosno je da još uvijek spol osobe koju volite određuje imate li na nešto pravo ili nemate.

Zakon, naime, i dalje je diskriminatoran kad govorimo o djeci u zajednicama životnog partnerstva. Ako parovi sklope životno partnerstvo, oni/e ne mogu ići na potpomognutu oplodnju i ne mogu posvojiti dijete svog partnera/ice. Ako unatoč tomu želiš dijete, što je moguće napraviti? Koje su opcije?

Opcija ima jako puno, i praksa je pokazala da ukoliko neka osoba ili neki par želi dijete, vrlo vjerojatno će pronaći način kako ostvariti svoju želju za roditeljstvom. I prije donošenja Zakona lezbijski parovi su išli van Hrvatske u klinike za potpomognutu oplodnju, gej i lezbijski parovi dogovarali su se oko zajedničkog roditeljstva, ili bi se osobe odlučile na roditeljstvo tako što su posvojile dijete kao pojedinac ili pojedinka. Zakon je omogućio da se osobe koje imaju djecu osjećaju sigurnije, budući da daje određenu razinu prava životnim partnerima, ali kao što ste rekli, ne omogućava istospolnim parovima sve mogućnosti za roditeljstvo, koje imaju heteroseksualni parovi. Baš iz tog razloga su se Dugine obitelji počele okupljati prije par godina, kako bi se osobe koje već jesu roditelji upoznale i podijelile iskustva međusobno ili s osobama koje tek žele postati roditelji.

Imate li vi djece ili želite li djecu? Je li ih teško odgajati u, nažalost, većinom diskriminatornom okruženju ove zemlje?  Kakva su Vaša iskustva?

Među nama ima i roditelja, i osoba koje to žele postati te aktivno rade na tome, kao i onih koji se tek informiraju i planiraju roditeljstvo za par godina. Naša roditeljska iskustva su zapravo jako pozitivna; djeca među sobom nemaju većih problema, dapače. Odraslima možda nešto u početku bude čudno, ali brzo shvate da tu nema ništa pretjerano neobičnog. Zapravo najviše nas diskriminiraju oni koji nas ne poznaju, zato i jest toliko bitno da radimo na našoj vidljivosti i iskreno želimo svima pristupiti otvorenog srca, jer najveći neprijatelj svih nas je neznanje.

Također, Dugine obitelji organiziraju grupe psihosocijalne podrške za LGBT roditelje i one koji to žele postati. Što se dobiva sudjelovanjem na sastancima grupe i zašto su one korisne?

Grupe su se kroz godine pokazale kao odlično mjesto potpore, informiranja i promišljanja o vlastitoj želji i motivaciji za roditeljstvo. Radionice su osmišljene tako da u sigurnom prostoru omoguće stvaranje povjerenja medu polaznicima, kako bi se moglo otvoreno razgovarati o temama vezanim za roditeljstvo, strahovima, preprekama, odnosu s vlastitim roditeljima, okolinom, poslom i drugim temama važnima za polaznike i polaznice. Kroz radionice se razgovara i uči o načinima dobivanja djeteta, odgoju, coming-outu i tako dalje. Često najbolji način dolaska do informacija je razgovor s osobama koje su u sličnim životnim okolnostima, kao i razgovor sa stručnim osobama koje vode grupu, te smatramo da je zato grupa izrazito korisna svima koji ozbiljno razmišljaju o roditeljstvu.  

Konzervativne struje neprestano negiraju istraživanja koja jasno pokazuju da gej obitelji i djeca gej parova nisu ništa manje sretna ili uspješna od djece iz "zajednice isključivo muškarca i žene". Demistificirajmo tu priču. Iste rezultate je pokazalo i nedavno istraživanje predstavljeno u sklopu knjige "Ja nisam gej mama, ja sam mama."  Koja su vaša iskustva po tom pitanju?

Sretnu obitelj ne definira spol roditelja, nego obiteljski odnosi i ljubav između njezinih članova. Djeci je najbitnije da se osjećaju voljenima i da imaju osjećaj da je obitelj mjesto gdje im se pruža podrška i prihvaćanje, nego to jesu li njihovi roditelji homoseksualni, biseksualni ili heteroseksualni. Sva međunarodno priznata istraživanja to pokazuju, i takvo je bilo i naše iskustvo nakon provedenog istraživanja u Hrvatskoj. Kao što među heteroseksualnim osobama ima dobrih i loših roditelja, tako je i među homoseksualnim ili biseksualnim osobama. Ne čini vas vaša orijentacija automatski sposobnim ili nesposobnim roditeljem. A obitelji dolaze u raznim kombinacijama; neke imaju jednog roditelja, neke dva, u nekima bake i djedovi odgajaju djecu, u nekima su djeca posvojena ili nastala potpomognutom oplodnjom, neke obitelji imaju puno članova, neke čine samo dvije osobe; ono što je najbitnije je da su međusobni odnosi svih članova obitelji skladni i puni ljubavi.

Također, još uvijek je lakše lezbijskim parovima, barem kad je u pitanju dobivanje djece. Kako se može poboljšati pozicija gej parova?

Kao što smo rekli, osobe koje žele djecu pronaći će način kako ostvariti svoju želju za roditeljstvom. Gej parovi s djecom već postoje u našem društvu, no istina je da je njihov put do roditeljstva teži. Opcije su i tu razne, najbitnije je da ih država prepozna kao realnost, i da ih regulira zakonima koji su se možda već negdje drugdje pokazali kao jako dobar primjer pravne prakse. Ono što se može već sada učiniti je omogućiti zajedničko posvajanje životnim partnerima, što je posebno nelogično budući da ukoliko ste gej, ali niste u životnom partnerstvu, vi tehnički možete posvojiti dijete kao single osoba. Surogat majčinstvo je također jedna od opcija, i tema oko koje se lome mnoga koplja, ali naša pozicija je da ono treba biti zakonski regulirano na najbolji mogući način, koji štiti sve strane uključene u proceduru. Neke zapadne zemlje imaju odlične zakone, koji otklanjanju ikakvu mogućnost financijskih malverzacija, iskorištavanja ljudi ili stavljanja istih u nepovoljne pozicije. Današnja realnost je da zabrana neke medicinske procedure neće spriječiti ljude da ju koriste, samo će te procedure učiniti puno rizičnijima. Baš zbog toga trebamo kvalitetne zakone.

Koji su vaši budući planovi? Čemu se nadate?

Planiramo nastaviti s našim grupama podrške i redovitim druženjima. Razmjena informacija i upoznavanje novih osoba koje zanima roditeljstvo su rezultirali s divnim prijateljstvima, i to nas čini posebno sretnim kao grupom. Želimo pružiti našoj djeci priliku da se međusobno druže i upoznaju, kao i raditi na našoj vidljivosti, poručiti javnosti da postojimo, da smo tu i da nismo tu od jučer. Nedavno smo pokrenuli web stranicu dugineobitelji.com kako bi otvorili još jedan kanal komunikacije, osim facebooka i foruma, te planiramo i dalje sudjelovati u istraživanjima, okruglim stolovima i javnim akcijama. Aktivni smo u mreži europskih roditeljskih LGBTIQ* organizacija (NELFA), gdje sudjelujemo u planiranju i provođenju aktivnosti na europskoj razini, te surađujemo s mnogim organizacijama u Hrvatskoj, koje se bave roditeljstvom ili LGBT temama. Nadamo se da će naša grupa rasti, kako i s novim osobama koje tek zanima roditeljstvo, tako i s novom djecom i roditeljima. Generalno se nadamo da će naše društvo napredovati po pitanju ljudskih prava i sloboda, po uzoru na druge zemlje na zapadu Europe, te da će naše društvo postati još tolerantnije i prihvaćati ljepotu toga što smo različiti, a ne zatvarati se i postajati isključivo.

P.S. Svi/e koji/e imaju pitanja u vezi životnog partnerstva i/ili ih zanima ostvarivanje prava stečena njime mogu se javiti Rozom megafonu Zagreb Pridea. 


*Tekst je objavljen uz podršku Ureda za financijske mehanizme Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma te Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u sklopu projekta udruge Zagreb Pride - "Prema održivom pokretu za ostvarivanje LGBTIQ prava".

Tagovi: diskriminacija, dugine obitelji, gej, lezbijke, lgbti prava, lgbtiq, obitelj, posvojenje, referendum o braku, surogat majčinstvo, životno partnerstvo

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM