Razgovor

Sanja Cesar

Svatko može postati žrtvom trgovanja ljudima

Svatko može postati žrtvom trgovanja ljudima

Trgovanje ljudima najbrže je rastući i najunosniji oblik organiziranog kriminala koji, prema svjetskim statistikama, donosi kriminalcima zaradu od 12 milijardi dolara godišnje. Trgovanje ljudima predstavlja i jedan od najtežih primjera kršenja ljudskih prava. Žrtvama trgovanja ljudima uskraćena su osnovna ljudska prava, kao što su sloboda i dostojanstvo, pravo slobode kretanja, izbora i odlučivanja, jednakost među ljudima, onemogućava im se komunikacija s obitelji, podvrgnute su fizičkom i/ili psihičkom zlostavljanju, izolirane su i ucjenjivane prijetnjama njihovim obiteljima i prijateljima.

Trgovanje ženama i djevojkama je globalni problem i postoji u svim zemljama. Koliko god to djelovalo pretjerano i nevjerojatno, kao nešto što se tebi i tvojim prijateljima nikada ne bi moglo dogoditi, ono je dio naše realnosti i ne tako rijetka pojava. Uz trgovanje ljudima, pa tako i trgovanje djevojkama i ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja vezano je mnogo mitova, raširenih vjerovanja, stavova i zabluda. Stoga je važno naglasiti da ne postoji profil žrtve trgovanja ljudima. Iako se neke grupe češće pojavljuju kao žrtve, činjenica je da žrtva može biti bilo koja osoba, bez obzira na spol, godine, obrazovanje, socijalni status ili porijeklo.

Kampanja “Dvije djevojčice” ima upravo za cilj suzbijanje i prevenciju trgovanja ženama i djevojkama u seksualne svrhe. U Hrvatskoj je provodi nevladina feministička udruga CESI u suradnji s Veleposlanstvom Ujedninjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Ministarstvom unutarnjih poslova – Ravnateljstvo policije, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i Uredom VRH za ljudska prava i nacionalne manjine. Kampanja uključuje različite edukativne aktivnosti te medijsku kampanju i promociju, a zasniva se na kratkom animiranom filmu “Dvije djevojčice” u trajanju od tri minute koji prati priče dviju djevojaka koje su okrutno prevarene od ljudi koje su poznavale i kojima su vjerovale, a koji su poslije trgovali njima protiv njihove volje. Ova kampanja djeluje kao snažan i pristupačan alat za prevenciju trgovanje ženama i djevojkama, kao i za povećanje svijesti javnosti o ovom vrlo složenom i teškom problemu. Trenutno su završene sve pripremene aktivnosti i krenulo se s promocijom, dok najvećim dijelom posla započinju na jesen.

O problemu trgovanja ženama i djevojkama u seksualne svrhe i samoj kamapanji razgovaramo sa Sanjom Cesar iz CESI.

Kako je došle do provedbe kampanje “Dvije djevojčice” u Hrvatskoj?

Autorica filma “Dvije djevojčive” Ruth Beni nas je pozvala da provodimo kampanju u Hrvatskoj. U kampanju je do sada uključeno 13 europskih država i više od 10 000 direktnih korisnika/ca je sudjelovalo u različitim aktivnostima, a financijski je podržavaju fondacija Comic Relief te različite britanske i međunarodne organizacije.

Koja je svrha kampanje?

Svrha je informirati djecu i mlade o problemu trgovanja ljudima, te ih poučiti prepoznavanju potencijalno opasnih situacija i načinima prevencije i zaštite. Osim toga želimo doprinijeti osvještavanju javnosti o situacijama koje mogu dovesti mlade djevojke u rizik od trgovanja ljudima. Stoga smo odlučile koristiti i TV spot “Dvije djevojčice” u trajanju od 30 sekund koji je namijenjen prikazivanju na televizijama s ciljem osvještavanje rizika kojem su izložene djevojke koje su privlačnim ponudama o zaposlenju ili iz nekih romantičnih razloga odlučile putovati u druge zemlje.

Što ste do sada postigle?

Razvijen je edukacijski paket koji uključuje CD i brošuru, umnožen u 1500 primjeraka, a nadamo se da će uz preporuku MZOS na jesen biti distribuiran nastavnicima, policiji, udrugama i drugim osobama koje rade s djecom i mladima. RTL i Nova TV, te neke lokalne televizije prikazuju spot, a podržao nas je Inmusic festival. Zahvaljujući volontrekama koje su se aktivno priključile kampanji, organizirani su različiti događaji vezani uz trgovanje ženama i djevojkama i prikazivanje filma. Gostovale smo u različitim emisijama, film je dostupan na youtube-u, imamo Facebook stranicu, a informacije o kampanji su objavljivane na portalima.

Postoji li problem trgovanja ženama i djevojkama u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se od 2002. godine vode službene statistike o broju identificiranih žrtava trgovanja. Zadnjih godina uočeno je da Republika Hrvatska postaje sve više država porijekla i destinacije za žrtve trgovanja ljudima, a naročito za žrtve iz regije. Također, iako su većina žrtava još uvijek žene i djevojčice, primijećen je i porast broja muškaraca kao žrtava trgovanja ljudima, s ciljem radnog iskorištavanja.

Na koji način funkcionira lanac trgovanja ženama i djevojkama u seksualne svrhe?

Trgovanje ljudima funkcionira po principu ponude i potražnje. S jedne strane siromaštvo, nezaposlenost, politička nestabilnost i diskriminacija utječu na ljude koji nastoje pronaći bolji život u inozemstvu. S druge strane u razvijenim zemljama postoji potražnja za jeftinim radom i uslugama. Žrtve trgovanja ljudima su u najvećem broju slučajeva žene i djeca. Marginalizacija i diskriminacija žena u političkoj i društvenoj sferi, nasilje protiv žena doprinosi njihovoj ranjivosti. Siromaštvo, loše socioekonomske prilike, povećana nezaposlenost i nemogućnost pronalaska adekvatnog zaposlenja, diskriminacija i neravnopravni položaj žena stvaraju uvjete koji čine žene ranjivima i povećavaju mogućnost da postanu žrtve trgovanja ljudima. Potaknute željom za boljom budućnosti i zbog nemogućnosti da je ostvare u svojim zemljama, odlaze u razvijenije zemlje u potrazi za poslom. Međutim, vizni režim i imigracijske politike zemalja stvaraju im poteškoće pri legalnom ulasku u zemlju i zapošljavanju. Ovakva situacija otvara prostor organiziranom kriminalu. Žene su često svjesne opasnosti u koje se upuštaju, ali objektivne potrebe i privlačnost plaće koja se nudi u inozemstvu otvara, na prvi pogled, nove perspektive u životu te su kao takve jaki faktori za odlazak. S druge strane postoji velika potražnja za stranom, jeftinom, radnom snagom i seksualnim uslugama što diktira međunarodno trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja.

{slika}

Tko su najčešće žrtve traffickinga i kako se vrši vrbovanje žrtava?

Podatci govore da su oko 80% žrtava trgovanja ljudima žene, a jedan dio njih su i maloljetne. Ulaskom Hrvatske u EU mladima se otvaraju nove mogućnosti, ali one nose i potencijalne rizike.

Različiti su načini regrutacije, odnosno vrbovanja potencijalnih žrtva. U slučajevima kada je potencijalnu žrtvu vrbovala jedna osoba, često je riječ o osobi koju već poznaje i u koju ima povjerenja: poznanik/ca, susjed/a, prijatelji/ca, osoba s kojom je u vezi. Drugi način vrbovanja žena je putem raznih oglasa za dobro plaćen posao preko agencija za zapošljavanje, kao i putem oglasa za posao koji se mogu naći u dnevnom tisku i oglašavanjem putem Interneta. Trgovci ljudima ne zloupotrebljavaju samo želju žrtve za boljim životom, nego i njenu želju da bude voljena. Stoga se potencijalne žrtve vrbuju i preko agencija i oglasa za pronalaženje partnera u inozemstvu i sklapanje brakova. Žrtve se sve češće vrbuju putem Interneta, gdje trgovci kroz chat roomove i socijalne mreže stječu povjerenje budućih žrtava i nude bolji život, nastavak školovanja, emotivnu vezu i sl. U nekim situacijama, najčešće velikog siromaštva, obitelji prodaju svoje članove/ice trgovcima ljudima. Najdrastičniji oblik ulaska u lanac trgovanja ženama je otmica, premda se one puno rjeđe događaju.

Na koji način možemo spriječiti i izbjeći trafficking?

Posebno su važne preventivne aktivnosti i edukacija mladih. Obrazovanje, znanje i informiranje o trgovanju ljudima mogu pomoći djeci i mladima, osposobiti ih da se zaštite i sačuvaju svoj život.

Kada se osoba nađe u situaciji da traži posao preko oglasa, interneta, poznanika, odlazi na školovanje ili u posjet prijatelju kojeg je upoznala preko društvenih mreža ili putuje s dečkom o kojem malo zna, važno je poduzeti određene mjere zaštite.

Saznajte više o poslodavcu ili agenciji, postoji li uopće, provjerite adresu, vjerodostojnost poslodavca i poslovanja, kontaktirajte poslodavca i tražite odgovore na sva bitna pitanja koja se odnose na vaš angažman, provjerite obrazovnu ustanovu, gdje ćete biti smješteni; provjerite agenciju ili osobu koja organizira putovanje.

Kontaktirajte veleposlanstvo zemlje u koju odlazite radi informacija o dokumentima potrebnim za rad ili školovanje (viza, radna dozvola).

Uvijek tražite ugovor; potpišite samo ugovor koji je na materinjem jeziku ili na jeziku koji razumijete; ukoliko je ugovor napisan na različitim jezicima, provjeriti jesu li obje verzije identične (poželjne su konzultacije s odvjetnikom ili drugom stručnom osobom), napravite kopiju ugovora i jedan primjerak zadržite za sebe.

Utvrdite je li vaš mladić zaista osoba za koju se predstavlja: upoznajte njegove roditelje i prijatelje, upoznajte ga sa svojim roditeljima; provjerite je li online prijatelj zaista osoba za koju se predstavlja.

Obavijestite obitelj i bliske prijatelje gdje i kad putujete, kao i tko su osobe koje su vam pomogle pri organizaciji odlaska. Osobi od povjerenja ostavite adresu i broj telefona mjesta gdje ćete boraviti i redovito se javljajte; sve iznenadne promjene plana putovanja, boravka ili radnog mjesta odmah javite osobi od povjerenja.

Ponesite adresu i broj telefona hrvatskog veleposlanstva ili konzulata u zemlji u koju putujete.

Putovnicu vam nitko nema pravo uzeti, zadržati i koristiti, pokazujte je samo ovlaštenim službenicima i ni u kojem je slučaju nemojte davati drugim osobama. Fotokopije putovnice i ostalih dokumenata ostavite kod obitelji ili bliskih prijatelja, a jedan primjerak ponesite sa sobom i čuvajte na sigurnom mjestu.

Ako je moguće, naučite barem osnove jezika zemlje u koju putujete.

Ukoliko neka situacija ili osoba u vama pobudi nelagodu i sumnju, potražite pomoć policije, a ako ne možete doći do policije, od osoblja hitne pomoći, bolnica, nevladinih organizacija, ili, nema li drugog izbora, tražite pomoć od prolaznika!

{slika}

Tko se sve u Hrvatskoj bavi problemom trgovanja ženama i djevojkama?

U Hrvatskoj je uspostavljen cjeloviti sustav koji obuhvaća aktivnosti od trenutka identifikacije žrtve trgovanja ljudima sve do njene potpune integracije u društvo, te je uspostavljena suradnja između nadležnih tijela državne uprave te organizacija civilnog društva. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske je nacionalno koordinativno tijelo za suzbijanje trgovanja ljudima, a uključeni su još Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo, USKOK, Hrvatski Crveni križ i organizacije civilnog društva. PETRA – mreža nevladinih organizacija djeluje na prevenciji i suzbijanju trgovanja ženama i djecom, s naglaskom na seksualno iskorištavanje.

Kome se možemo obratiti ako znamo da se netko nalazi u takvoj opasnosti ili ako se sami nađemo u tom problemu?

U Hrvatskoj osoba može potražiti pomoć ili informaciju na SOS telefonu za žrtve trgovanja ljudima, broj je 0800 7799 ili se može obratiti policiji na broj 192. Uspostavljen je i Nacionalni pozivni broj za žrtve zločina – 116 006.

Ukoliko se sami nađete u takvoj situacija ili osoba s kojom ste u vama pobudi nelagodu i sumnju, potražite pomoć policije, a ako ne možete doći do policije, od osoblja hitne pomoći, bolnica, nevladinih organizacija, ili, nema li drugog izbora, tražite pomoć od prolaznika.

Više se informacija može naći na internetskoj stranici MUP-a i ženskih organizacija.

Kako se možemo uključiti u kampanju?

Pogledajte film i dijelite ga, lajkajte našu FB stranicu Dvije djevojčice, informirajte se, budite oprezni i zaštitite se, podržite i priključite se aktivnostima kampnje, reagirajte, volontirajte…