Razgovor

03.05.2011. 10:56:46 - Ana Jerković (slobodnadalmacija.hr)

Mirela Holy

Doći ću na splitski Gay Pride jer je to praznik demokracije

Mirela Holy

Mirela Holy

Saborska zastupnica Mirela Holy već dugi niz godina aktivno se zauzima za rješavanje pitanja ravnopravnosti spolova, te ekoloških pitanja i prava svih manjina, a kao osebujna ličnost bogata curiculuma svakako je jedna od najupečatljviijih političarki na hrvatskoj javnoj sceni. Porazgovarali smo s njom o svim facetama njezine ličnosti, od aktivizma, preko ekologije i politike do mode i ljubavi prema budizmu.

x Aktivistica ste za prava seksualnih manjina, a u okviru toga sudjelovali ste na dosadašnjim Zagreb prideima. Možemo li Vas očekivati i na Split Prideu?

- Planiram doći na prvi Split Pride i veseli me što će ova živopisna manifestacija ljudskih prava zaživjeti i u ovom gradu. Nadam se da mi neće nešto iskrsnuti u zadnji tren i da ću imati priliku sudjelovati u prvom splitskom, pa tako i povijesnom Prideu. Sigurna sam da će građani i građanke Splita podržati ovaj praznik demokracije, uvažavanja i poštovanja različitosti te da će se uz to i dobro zabaviti. Ljudska prava su ljudska prava i u tom smislu nema apsolutno nikakve razlike između poštivanja nečijeg prava na slobodno izražavanje vjeroispovijesti, seksualne orijentacije, ili bilo koje druge različitosti.

x Podržavate li takav oblik potraživanja prava? Mnogi to nazivaju ekshibicionizmom, drugi smatraju nužnim u cilju ravnopravnosti?

- Apsolutno podržavam pravo svih ljudi na poštovanje njihove različitosti pa podržavam i takav oblik borbe za prava seksualnih manjina. Ovakvim manifestacijama glavni je cilj 'izlazak iz ormara' i vidljivost u društvu, njihovo pravo da slobodno izražavaju svoju seksualnost na način na koji to 'samo po sebi razumljivo' čine heteroseksualni parovi. Međutim, postoje i oni koji ne podržavaju Pride jer ga smatraju egzibicionizmom, manifestom dekadencije i izopačenosti društva.

Razlog takvog stava velikog broja 'pristojnog' građanstva je u njihovoj nemogućnosti da se užive u živote osoba drugačije seksualne orijentacije koje su, nažalost, često izložene grubim društvenim represivnim normama koje ih tjeraju da skrivaju svoju seksualnost kao nešto zlo ili društveno neprihvatljivo. I upravo zbog toga mnogim Pride toliko znači jer taj dan slobodno i nesputano mogu živjeti u svojoj koži.

x Dakle, mislite da je taj potez dobar za Split?

- Dobro je što će i Split, sigurna sam, položiti test iz demokracije i tolerancije i na taj način pokazati da jug Hrvatske, koji se često smatra konzervativnim i tradicionalnim, ima dovoljno veliko srce da primi svaku manifestaciju ljubavi.

x Kako komentirate ukidanje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova?

I EU je izrazio zabrinutost zbog te najave Vlade... - I ta najava govori o besadržajnosti i pro forma karakteru vladajuće politike. Jedan od uvjeta za zatvaranje famoznog poglavlja 23 je jačanje funkcije pučkog pravobranitelja. Nažalost, vladajući jačanje uloge pravobranitelja ne vide u osnaživanju i većem uvažavanju ovog, za demokraciju i vladavinu prava, iznimno važnog dužnosnika ili instrumenta vlasti, već u pukom rastu njegovog ureda. Posebno je žalosno da odluku o ukidanju tog ureda podržava i donosi žena – premijerka Jadranka Kosor koja sebe često predstavlja kao gorljivu ratnicu za ženska prava. Niz EU parlamentarki i parlamentaraca reagiralo je vrlo negativno na ovu najavu, pa to možda dovede do promjene odluke.

x Radite na mnogim projektima vezanim za zaštitu okoliša. Koji su najaktualniji?

- Vodim SDP-ov Savjet za zaštitu okoliša pa sam u tom smislu zadužena za predlaganje i izradu prijedloga stranačkih politika u području zaštite okoliša, prirode i prostora. Savjet je dovršio prijedlog ustrojstva i uredbe resornog Ministarstva prema kojem bi se u resor vratili poslovi zaštite prirode,ali bi iz njega izašli graditeljstvo i sve inspekcije. Savjet je predstavio i mjere poticanja i većeg korištenja ekološki prihvatljivih vozila, a sljedeći tjedan ćemo predstaviti novi crveno-zeleni model zaštite prirode.

x Koliko je ekološka svijest razvijena u Hrvatskoj?

- Teško je reći zbog toga što se ljudi kada ih se pita uglavnom deklariraju pozitivno o nužnosti zaštite okoliša, ali ta deklarativna načela rijetko kada žive ili se trude provoditi u praksi.

x Koji je općenito najveći ekološki problem u Hrvatskoj?

- Nažalost, u Hrvatskoj se jako rastrošno ponašamo sa svim resursima, razbacujemo se s vodom o čemu svjedoči podatak da gubici iz vodovodne mreže u mnogim gradovima iznose skandalozno visokih 40%. Ne štedi se energija – drži se uključeno grijanje ili klima i otvoreni prozori. Ne štedimo vodu prilikom osobne higijene. Ne razdvajamo otpad u kućanstvu, a zašto i bismo kada nije zaživio sustav gospodarenja otpadom. I tu smo na samom začelju Europe.

x S obzirom da ste feministkinja i žestoka kritičarka rada Vlade, kako na Vas gledaju kolege u Saboru?

- Strano mi je etiketiranje i trpanje u ladice identiteta. Feminizam je tek jedna od mnogobrojnih odrednica mog identiteta pa se nadam da me kolegice i kolege iz Kluba gledaju kao cjelovitu osobu, a ne samo kao feministkinju ili ekologistkinju, ili pak kao SDP-ovku.

x Je li još uvijek teško biti žena u politici?

- S jedne strane je teško jer nikada nemate jednaku političku težinu i važnost u odnosu na muške kolege, bez obzira je li ono što govorite puno relevantnije od onoga što oni govore o istoj temi. No, to nije nešto što je karakteristika samo politike, već je to karakteristika patrijarhalnog nepravednog društva u kojem živimo, a u kojem su žene još uvijek, nažalost, subordinirani spol.

Ta suboordiniranost je vidljivija što je bliži pristup moći pa je to uočljivije u politici i top menadžmentu nego u nekim drugim područjima. S druge pak strane, politika kvota pruža mi i određenu pozitivnu diskriminaciju koju bez ikakvog srama koristim jer smatram, bez lažne skromnosti, da sam bolja i stručnija u poslu koji radim od mnogih mojih kolega.

x Okušali ste se i u svijetu mode. Bavite li se još dizajnom?

- Završila sam Školu primijenjene umjetnosti, smjer odjevni dizajn, i par godina sam se bavila modom. Imala sam u tim godinama dosta revija, ali sam shvatila da od mode nikada neću uspjeti živjeti jer se moj odjevni ukus ne poklapa s ukusom većine. Stoga kreiram samo za sebe i to ne redovito.

x Kako biste opisali svoj stil?

- Ne znam, vjerojatno bi ga drugi opisali kao taman i pretenciozno dramatičan. To me, u stvari, ni ne zanima. Važno mi je da se zaljubim u neki komad i da uživam kada ga nosim. Pretpostavljam da mi kao prilično jednostavnoj osobi odgovara odijevati kompliciranu i neobičnu odjeću.

x Kako ste iz mode završili u politici?

- Shvatila sam da od gunđanja pred televizorom nema puno koristi i da se stvari mogu promijeniti samo iznutra.

x Kakvi ste privatno? Jeste li rokerica i darkerica kakvom vas smatraju?

- Iako me često ističu kao neobičnu i čudakinju, mislim da sam vrlo jednostavna osoba. Nisam pripadnica ni jedne supkulture i apsolutno mi je strano slijeđenje bilo kakvih pravila ili kodova ponašanja koja nekoga čine pripadnikom neke skupine. Volim svoju slobodu, i poštujem tuđu.

x Koju glazbu slušate, posjećujete li koncerte?


- Imam eklektičan ukus pa slušam i klasičnu glazbu, posebno volim Mahlera, Griega i Brahmsa, ali i Vangelisa, Dead Can Dance, Diamandu Galas, Nicka Cavea, Davida Bowieja, Prodigy, Kate Bush, Grace Jones, Laibach, Noru Jones itd. U posljednjih par godina na koncerte idem uglavnom u Lisinski. Nedavno sam bila na izvedbi Orfove Carmine Burane.

x Koje knjige čitate? Čime se još bavite u slobodno vrijeme?


- Upravo sam pročitala roman 'Vodoriga' Andrewa Davidsona o neobičnoj, nekoliko stotina godina dugoj ljubavi između teško opečenog porno glumca i bivše redovnice. U posljednje vrijeme intenzivno čitam ljubavne romane i baš me veseli čitati ih. Bila bih sretna kada bih uspjela napisati jedan lijepi, uspješni ljubavni roman. Moja omiljena beletristika inače su fantasy romani. S velikim nestrpljenjem čekam četvrti nastavak ciklusa 'Pjesma leda i vatre' George R.R. Martina. Osim čitanja volim šetati s psima i ići u kino sa Sinišom, mojim dugogodišnjim partnerom.

Ljubav prema budizmu

Diplomirali ste etnologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu, magistrirali na znanosti o književnosti te doktorirali na kulturalnim studijima, u sklopu znanosti o književnosti. No osim etnologije, studirali ste i indologiju. Otkud ta ljubav? - Kao djevojčica sam s roditeljima puno putovala po nama egzotičnim zemljama i zaljubila sam se u Aziju, posebice u zemlje Dalekog istoka.

Bila sam fascinirana budizmom zato što je to jedina vjera koja nije religija, jedina vjera u kojoj nema Boga i/ili Boginje i u kojoj je sve na pojedincu/ki, na osobnoj odgovornosti. Mislim da je upravo u toj potpunoj, ogoljenoj individualnosti budizma, ili barem u takvom mom doživljaju, počivao razlog fascinaciji budizmom i Istokom. Zbog toga sam odlučila studirati indologiju, ali sam se razočarala jer sam očekivala kulturološki, a upisala lingvistički studij.

Kako nisam talentirana za učenje jezika, nakon prvog semestra odustala sam od indologije, ali ne i od Istoka. Kazali ste da biste htjeli živjeti na Tibetu... - Da, željela sam jedno vrijeme živjeti na Tibetu, ali s vremenom se ta želja, poput mnogih adolescentskih snova, rasplinula. Ipak i danas bi voljela posjetiti Tibet jer mi je lamaizam jedan od dražih oblika budizma, a mnogo čari za mene ima i stari tibetanski bon po šamanizam.

lakše je s dečkom

Šira javnost nedovoljno poznaje vašeg dečka s kojim ste u dugogodišnjoj vezi. Otkrijte nam nešto o njemu. - Siniša je, poput mene, rođeni Zagrepčanin i također je član SDP-a. U stranku smo se učlanili zajedno, odnosno ja sam ga nagovorila da od simpatizera postane članom jer sam bila prevelika kukavica da se sama učlanim u stranku. Siniša radi kao komercijalist u hrvatskoj podružnici jedne austrijske tvrtke, ali se uz taj posao bavi još i fotografijom.

Tagovi: aktivizam, ekologija, feminizam, ljudska prava, mirela holy, politika, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sdp, split pride

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM