Razgovor

06.03.2020. 09:29:45 - Iva Zelić

fAKTIV: ženska svakodnevica razlog za glasan otpor

'Snaga feminističke borbe leži u ženskoj solidarnosti'

Noćni marš 2019.

Noćni marš 2019. (Foto: Benjamin Strike)

Na osmi mart odajemo poštovanje svim ženama koje su svojom borbom omogućile bolju poziciju za sve nas, ali i ukazujemo na nepravdu, nejednakost i ograničenja kojima su žene još uvijek izložene. Taj je dan simbol otpora i poruka svima koji žele ograničiti teško izborena prava žena.

2016. godine organiziran je prvi Noćni marš na kojem smo pokazale da je vrijeme za otpor i da se ne bojimo. Od tada smo poručile da ćemo se boriti protiv neokonzervativne ideologije, patrijarhata, iskazale smo ljutnju jer smo potplaćene, što rodno uvjetovano nasilje prolazi nekažnjeno, ljutnju jer su naša seksualna i reproduktivna prava stalno na udaru, zahtijevale smo promjenu, nismo se dale izbrisati, bile smo glasne. Tijekom proteklih pet godina prosvjedi za Međunarodni dan žena počeli su se organizirati i u drugim gradovima diljem Hrvatske, kao i različite akcije i programi. Događanja koja vas očekuju ove godine najavile smo polovicom tjedna.

U Zagrebu se, pak, pod sloganom 'Živio Feminizam! Živio 8. mart!' petu godinu zaredom održava prosvjedni marš 'Noćni marš - 8 mart' u organizaciji feminističkog kolektiva fAKTIV.  S Ivanom Živković i Anom Lovreković iz kolektiva smo razgovarale o borbama kroz sve ove godine, reproduktivnim pravima žena i konstantnim napadima na pravo na pobačaj, inicijativama za prava žena koje su obilježile prošlu godinu te o važnosti ženske solidarnosti. 

Proteklu godinu obilježilo je nasilje prema ženama i novi udarci na reproduktivna prava. Žene su i dalje žrtve nekažnjenog nasilja, previše ih je ubijeno, a u slučaju stravičnog grupnog silovanja počinitelji su se branili sa slobode. Zakon o pobačaju i dalje nije donesen, anesteziolozi/inje su počeli/e koristiti tzv. priziv savjesti, a najavljena su i savjetovanja za žene koje se odluče na pobačaj. Uzmemo li sve ovo u obzir, jasno je zašto je važno da u nedjelju sve/i marširamo. S obzirom da je ovo peti Noćni Marš u Zagrebu, kad pogledate unatrag, koje ste promjene izborile od prvog Marša do danas?

Ne bismo rekle da smo promjene izborile mi, izborile su ih sve one kojima se proteklih pet godina obraćamo. Ponosne smo što smo na dnevni red stavile zahtjev za besplatan pobačaj, budući da reproduktivna pravda iziskuje besplatnu i svima dostupnu zdravstvenu skrb. Nedavno smo potvrdu da nismo "usamljene" u tom zahtjevu dobile u istraživanju agencije Ipsos, prema kojem 63 posto ispitanih smatra da pobačaj mora biti besplatan.

Ponosne smo na sve borbene i neustrašive glasove žena koje su proteklih godina poručile da neće šutjeti i da je ženska svakodnevica razlog za glasan otpor. Ponosne smo na svaki glas koji je progovorio o tretmanu u bolnicama, rodilištima i ginekološkim ordinacijama, o ograničavanju prava na pobačaj, uvjetima na radnom mjestu - u koje ubrajamo i vlastiti dom. Jer upravo u domovima kapitalizam najviše parazitira na ženama, oslanjajući se na naš takozvani rad ljubavi i rad brige, kojem se namjerno odriče vrijednost. Upravo se u domovima odvija najviše nasilja.

8. mart najveći je praznik žena, mjesto okupljanja svih borbi za bolji svijet. Ne smijemo zaboraviti da su dvije najveće revolucije modernog doba, Francuska i Ruska, povele upravo žene - u borbi za kruh. Zato, dok marširamo, borimo se za taj kruh, ali i ruže.

Spomenule ste istraživanje Ipsosa, prema kojem 62% ispitanih smatra da se vjerske zajednice ne trebaju petljati u pitanja zdravstvene politike, dok tek 7% ispitanih smatra da žene nemaju pravo na izbor oko pobačaja.  Mislite li da ove brojke odražavaju pravo stanje u našoj zemlji?

Rezultati istraživanja ukazuju na ono što odavno znamo: da je vrijeme da jednom stanemo na kraj teroru religije nad seksualnošću, odgojem i obrazovanjem. Crkvene dogme su u školama, molitelji pred javnim bolnicama, liječnici i liječnice pod krinkom priziva savjesti temeljem religijskih uvjerenja ženama uskraćuju medicinsku skrb. Zašto se crkvu pita za mišljenje u postupku donošenja novog zakona o pobačaju? Zašto je udrugama i inicijativama pod crkvenim skutima dozvoljeno promovirati neznanstvene teze o postabortivnom sindromu? Taj sindrom, naime, ne postoji, nema ga u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10), nema ga u MSD priručniku dijagnostike i terapije, opovrgavaju ga bitna recentna istraživanja, ali i dalje je u službi ograničavanja prava žena u Hrvatskoj na pobačaj. Zašto je udrugama poput 'Djetešce na sunašce' dopušteno da se promoviraju kao lažne klinike za pobačaje? Zašto im je dopušteno da na prevaru pridobivaju povjerenje žene, a onda ih odgovaraju od pobačaja? Većina žena koje su prekinule trudnoću ne osjećaju žaljenje zbog te odluke, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u akademskom časopisu Social Science & Medicine u siječnju 2020. I ta odluka samo je na ženama, ni na kome drugome - a pogotovo ne na vjerskim zajednicama.

Bilo je i pozitivnih pomaka prošle godine. Inicijativa #SpasiMe organizirala je jedan od najvećih prosvjeda 'Pravda za djevojčice', održan je Prvi Balkanski Trans Inter Marš, novim izmjenama kaznenog zakona izbrisan je termin 'spolni odnošaj bez pristanka' te je kazna za silovanje od tri do deset godina. S druge strane, s katedri fakulteta promovirao se pobačaj, kritizirao feminizam te su se na fašničkim povorkama nastavili spaljivati gej parovi. Sukladno tomu, jesu li navedene pozitivne promjene naznaka 'bolje budućnosti' ili se radi o tek povremenim bljeskovima?

Feminizam koji slavimo za 8. mart bori se za sve ugrožene skupine društva, prokazuje različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom sustavu, ne bježi od sistemske kritike, radi na političkom organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema, antifašistički je i nepokolebljiv. Bori se za djevojčice i djevojke, za penzionerke, za radnice, izbjeglice i migrantkinje, transrodne osobe, beskućnice i za sve žene koje se danas ne mogu boriti za sebe.

Prosvjed 'Pravda za djevojčice' održao se u 15 gradova diljem zemlje, cijela zemlja ustala je protiv seksualnog nasilja. Spolni odnošaj bez pristanka, kao što spominjete, kao zakonska kategorija više ne postoji, kao što nikad u stvarnosti nije ni postojao - silovanje je silovanje. Životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić dobili su potvrdu Ustavnog suda da je ono što smo znali da je diskriminacija - različit tretman životnih partnera nego bračnih drugova - diskriminacija. Prvi Balkanski Trans Inter Marš napravio je veliki korak ka povećanju vidljivosti borbe za prava trans osoba.

Kakva će biti budućnost i hoće li ove pobjede biti tek povremeni bljeskovi, kako navodite, ovisi samo o nama. O tome hoćemo li kao društvo prepoznati da je ovo trenutak otpora. Da je ovo trenutak kada moramo reći dosta - dosta je nasilja u našim domovima, dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke. Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja.

Ove godine osmomartovski Noćni marš popraćen je mnoštvom popratnih događanja. Pripremao se anti-rape performans 'Patrijarhat siluje', radili su se transparenti, organizirao party, radionica bubnjanja itd. Kakav je bio odaziv građana/ki? Što nas sve čeka u nedjelju? 

Izuzetno smo sretne da sva osmomartovska događanja koja organiziramo uvijek nailaze na odziv, kao i zbog toga što građanke i građani, osim što marširaju s nama, žele sudjelovati i u različitim pripremama za marš. Posebno im hvala na financijskoj podršci koju su nam pružili i pružile dolaskom na donatorsku žurku 'Daj šta daš za Noćni marš', ali i tome što su se zabavljale i veselili s nama. Tribina 'Od jutra ću stat' - perspektive ženskog štrajka' napunila je Centar za ženske studije. Oduševljene smo što se pokazalo da je to tema koja postaje sve aktualnija.

Okupljanje uoči ovogodišnjeg Noćnog marša započinje u 17:30 sati na Trgu žrtava fašizma. Marširat će se uobičajenom rutom koja završava na Zrinjevcu, a tamo ćemo zajedno sa suborkinjama iz drugih organizacija i kolektiva govoriti o zajedničkim borbama i završiti s pjesmom.

Prije samog marša izvodit će se domaća verzija čileanske i internacionalne feminističke anti-rape himne "Un Violador en Tu Camino". Naime, naša prekrasna pjesnikinja Monika Herceg, inspirirana tom himnom, napisala je pjesmu "Nisi kriva i nisi sama", a članice Le Zbora tijekom Noćnog marša izvodit će prepjev te pjesme, naziva "Patrijarhat siluje", (tekst pronađite u opisu eventa) uz bubnjanje Drum'n'bijesa, na čiji ritam marširamo od 2016. godine.

Voljele bismo da nam se žene pridruže u solidarnoj akciji koja bi povezivala sva osmomartovska okupljanja u zemlji. U svom gradu organizirajte radionice anti-rape pjesme, snimite se u svojim domovima, uredima, na svojim ulicama - i šaljete nam snimke u inbox ili na mail kako bi anti-rape pjesma zaživjela u cijeloj zemlji, u cijeloj regiji! Vaše izvedbe ponosno ćemo dijeliti na našim stranicama.

U najavi marša ponavljate rečeno na velikom prosvjedu u Španjolskoj "Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor." Time želite naglasiti nužnost ženske solidarnosti. Koliko su žene, po vama, trenutno solidarne i koliko nam je važna solidarnost za buduće borbe?

Baš kao što su pokazali masovni prosvjedi protiv prve presude u slučaju grupnog silovanja u Španjolskoj, akcije #pravdazadjevojčice u nizu hrvatskih gradova, internacionalno širenje čileanskog performansa, podrška borbi Marije Lukić u Srbiji i niz drugih mobilizacijskih momenata, snaga feminističke borbe leži u ženskoj solidarnosti. Zato se trebamo boriti za djevojčice i djevojke, penzionerke i radnice, transrodne osobe i beskućnice, izbjeglice i migrantkinje. I toga moramo biti svjesne svaki dan, ne samo kad nas političko-društvena situacija podsjeti na to, poput trenutačnog nasilja prema izbjeglicama na granicama Grčke.

Solidarno organiziranje žena jača i širi područje ženske borbe. To su pokazale žene Kruščice  - više od 500 dana štitile su most u svom selu, suprotstavljale se policiji i investitorima, zaustavile izgradnju hidroelektrana i pokazale kako je ženska solidarnost jedna od brana uništenju prirode. Svaka nepravda koju žene osjete na svojoj koži vrijedna je borbe, premda se svakodnevno suočavaju s porukama koje im poručuju da ženski glasovi, iskustva i životi nisu bitni.

Za sve borbe koje nam predstoje, vezivno tkivo upravo je solidarnost, a svaka ta borba mora biti i - feministička.

I za kraj - koje su ključne poruke koje će Noćni Marš ove godine poslati?

Poruka ovogodišnjeg marša je: Živio feminizam! Živio 8. mart! Osmi mart najveći je praznik žena i želimo ga, slaveći ujedno i svaki svaku borbu, svaki glas, svaki prkos, svaki otpor, glasno slaviti na ulicama naših gradova.

Poručujemo da povratka nema, i da nas je nemoguće ušutkati i razjediniti. Poručujemo da je svaki čin otpora dio pokreta koji želimo izgraditi - pokreta koji će jednog dana biti spreman zaustaviti ovo društvo, usred radnog tjedna, usred radnog dana; pokreta koji posvećujemo onima čijim utabanim stazama marširamo, koji gradimo za one koje iza nas dolaze. I zato vas pozivamo da s nama marširate - za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti.

Okupljanje u nedjelju počinje u 17.30 sati na Trgu žrtava fašizma, gdje će pod vodstvom Le Zbora i uz bubnjanje Drum 'n' bijesa biti izveden performans "Patrijarhat siluje". Povorka prema Zrinjevcu kreće oko 18.00 sati.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tagovi: 8 mart, faktiv, kruščice, noćni marš, pravda za djevojčice, pravda za mariju, reproduktivna i seksualna prava i zdravlje, solidarnost, spasi me, ženska

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM