Razgovor

Dobre vijesti

Njemačka: od 2020. manji porez na menstrualne proizvode

Njemačka: od 2020. manji porez na menstrualne proizvode

EME / pixabay.com

Dobre vijesti – posebno za dio stanovništva koji jednom mjesečno krvari: članovi_ice njemačkog parlamenta odlučili_e su smanjiti PDV na proizvode poput tampona, uložaka, menstrualnih čašica i gaćica.

Od 1. siječnja 2020. na te će se proizvode primjenjivati snižena stopa poreza od 7 posto. Namijenjena je “važnoj robi svakodnevne uporabe”. Do sada je stopa poreza na proizvode za menstruaciju iznosila19 posto.

Ova se odluka dogodila nakon što je više od 190 tisuća osoba potpisalo internetsku peticiju. Kako bi smanjivanje poreza stupilo na snagu, s njom se mora složiti gornji dom parlamenta. Ako to učini, proizvodi za menstruaciju imat će isti porezni status kao i rezano cvijeće, kavijar, hrana za pse, kolekcije kovanica i mazge – i više se neće smatrati luksuzom.

Nanna-Josephine Roloff (28), PR-savjetnica i članica SPD, zajedno s Yasemin Kotre, pokretačica je peticije.

Nanna, čini se da krvarenje nakon 1. siječnja više neće biti luksuz. Je li to vaš uspjeh?

Yasemin i ja smo to pitanje u Njemačkoj potegnule u ožujku 2018. godine. Ali to je, naravno, prije svega uspjeh mnogih osoba koje su su se angažirale.

Otkuda ideja?

U SAD-u se već nekoliko godina događa ogroman pomak po tom pitanju, a savezne države redom uvode taj porez. Posljednja u nizu je Ohio. Tamo odgovarajući zakon stupa na snagu za devedeset dana. Prije nekoliko godina Velika Britanija imala je veliku kampanju. U drugim se zemljama također događa mnogo toga.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost u Njemačkoj datira iz šezdesetih godina prošloga stoljeća. Zašto tek sada dolazi do promjene zakona?

U Australiji je borba za ukidanje poreza trajala osamnaest godina. To što je naša kampanja rodila plodom u samo dvije godine zapravo je vrlo brzo. Vjerujem da se ovdje prije ni nije puno raspravljalo o toj temi. To je također posljedica socijalne države. Ako izgubite posao u Njemačkoj, dobit ćete financijsku potporu. U drugim zemljama ste ostavljeni na cjedilu. U Velikoj Britaniji si svaka deseta žena ne može priuštiti nikakve menstrualne proizvode i za vrijeme krvarenja ostaje kod kuće, ili koristi čarape i stare krpe. U Engleskoj se govori o tzv. “period poverty”, dakle o “menstrualnom siromaštvu”.

U Njemačkoj tema nije bila tako hitna?

Naravno da jest! Ne radi se samo o novcu. Važnije je pitanje: koliko je naše zakonodavstvo pravedno i koliko su pravične odluke o zakonima.

Menstruacija nije nešto što birate. Dobivate je, sviđalo vam se to ili ne. Otkuda uopće ideja da se proizvodi za menstruaciju ne smatraju nužnima za svakodnevicu?

To je pitanje lobiranja. U šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je zakon stupio na snagu, radilo se o jačanju ekonomije. Ideja vodilja bila je: što manje ljudi plaćaju, više kupuju. I to je funkcioniralo. Od tadašnjih političara_ki – otprilike 30 od 400 zastupnika_ca bile su žene – glasnije su se čule određene skupine: obrti, tvrtke, poljoprivreda. Tako je i danas – tko najviše lobira, dobiva najbolje zakone. U to su vrijeme žene imale još manji lobi nego danas. A one koji_e nemaju glas, ne čujemo i za njih mjesta u zakonu nema.

Niste bili sami u svojoj kampanji. Kampanji su se pridružile poznate osobe, poput voditeljice Charlotte Roche, satiričara Jana Böhmermanna i pjevačice Lene Meyer-Landrut. Jedna je berlinska start-up tvrtka pokrenula peticiju i hashtag #keinluxus (nije luksuz, op. prev.). Je li u redu da privatne tvrtke pokreću kampanje u promotivne svrhe?

Recimo to ovako – kampanja je definitivno je uspjela. Jer sada govorimo o menstrualnim proizvodima. Taj izraz – Periodenprodukten – skovala je start-up tvrtka Einhorn. Dobra stvar je što napokon imamo alternativu “ženskim higijenskim proizvodima”. To je promašen izraz.

Zašto?

Ženski higijenski proizvodi zvuče kao da je menstruacija prljava. Ali genitalije nemaju nikakve veze s prljavštinom. To je prirodno. Ako se ne operem, to je prljavština. Kada krvarim, to je život.

Natrag na pitanje: je li u redu da kompanije tako svojataju kampanju?

Ako želimo promijeniti svijet, trebamo uključiti i tvrtke. Naravno da je njihov cilj profit. I to je u redu. Svijet ćemo učiniti boljim samo ako počnemo zarađivati dobrim stvarima. Nije baš bilo što je tvrtka posve prisvojila kampanju, umjesto da nas je podržala.

“I što ćemo sljedeće promijeniti?”, pita Charlotte Roche u videu na Instagramu, u kojem slavi uspjeh inicijative. Dakle – što sada?

Želimo da sve javne ustanove nude besplatne menstrualne proizvode, jednako kako nude i toaletni papir. Ne trčim uokolo s rolom toaletnog papira iz straha da ga u toaletu neke ustanove nema. Menstruacija je jednostavno nešto što više od polovice populacije doživi u nekom trenutku svog svakodnevnog života. I ne može biti da smo mi, kao žene, jedine odgovorne za to da su nam ti proizvodi uvijek dostupni. Menstruacija nije privatna stvar, iako nas se sve u to i dalje nastoji uvjeriti.