Razgovor

Nastavi priču: od zatvora do vašeg e-maila

Kreativni rad u zatvorima smanjuje stigmu i humanizira situaciju u njima

Kreativni rad u zatvorima smanjuje stigmu i humanizira situaciju u njima

Skribonauti Facebook

Našim čitateljicama i čitateljima udruga Skribonauti je možda najpoznatija po organizaciji festivala ‘Zgodne žene spašavaju stvar’, no uz tu vrijednu inicijativu oni/e su inicijatori/ice mnogih zanimljivih aktivnosti. Primarni cilj njihova djelovanje je promocija i poticanje kulture, umjetničke produkcije, kao i neformalno učenje među marginaliziranim skupinama. Tako su ovih blagdana odlučili/e svoje pratitelje i pratiteljice darovati pričama koje su inspirirane fragmentima koje su napisale zatvorenice Ženske kaznionice u Požegi.

Skribonauti već sedam godina dovode umjetnost u zatvore kroz različite kreativne radionice, gledanje filmova, gostovanje autora i autorica te kroz kupovinu i opskrbu knjigama. Ovog puta, umjetnost može doći i na vaš e-mail putem newslettera. U razgovoru s Luizom Bouharaouaom i Paulom Zore doznajte kako je došlo do inicijative pisanja priča, koje su prepreke rada u zatvorima, s kakvim se stereotipima zatvorenice susreću te kako i vi možete dobiti priče, pa i one na koje ste malo zakasnili/e. 

U ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme vi ste odlučili/e naše newslettere ispuniti zanimljivim pričama inspiriranim fragmentima koje su tijekom ove godine na radionici kreativnog pisanja napisale zatvorenice Ženske kaznionice u Požegi. Možete li nam reći više o samoj inicijativi radionica kreativnog pisanja za zatvorenice?

Sama inicijativa dio je književnog kluba koja Paula i ja vodimo u ženskoj kaznionici od jeseni 2016. Sam književni klub odvija se u klasičnom “book club” formatu – s polaznicama se nalazimo jednom svaka dva ili tri tjedna i razgovaramo o unaprijed dogovorenom naslovu. S vremenom se pokazalo da taj naš književnih klub pohađaju žene koje su bile ili su u procesu postale strastvene čitateljice, već i žene koje pišu, imaju ambiciju pisati i pokazuju talent. Iz te spoznaje književni klub počeo je uključivati i vježbe kreativnog pisanja čiji su rezultat fragmenti korišteni u kampanji.

Zašto ste se baš odlučili/e ovu kampanju lansirati u vrijeme blagdana?

Kraj godine nam se činio kao idealno vrijeme za lansiranje kampanje iz vrlo praktičnog razloga: omogućio nam je da posvetimo dovoljnu količinu vremena radu s polaznicama književnog kluba i s autoricama koje u kampanji sudjeluju.

Glasovi zatvorenika se jako rijetko čuju, a još ih rjeđe i vidimo. Oni su ljudi iza zidova. O zatvorenicama, još se manje zna. Čak im je i zakonski zabranjeno bilo kakvo istupanje u sredstvima javnog priopćavanja. Kao udruga koja godinama radi s njima, recite nam kakva je situacija i položaj zatvorenica u hrvatskim zatvorima?

U Hrvatskoj žene čine tri do četiri posto zatvorske populacije, i sve žene koje služe neku zatvorsku kaznu smještene su u kaznionici u Požegi. Stoga jedna od najvećih poteškoća je za veliki broj žena udaljenost od mjesta stanovanja, što ograničava mogućnost posjete članova obitelji ili njihov odlazak ako su na otvorenom odjelu i imaju mogućnost izlaska. Drugi problemi su često materijalni uvjeti, broj osoba u sobama, neadekvatni prostori za provođenje slobodnog vremena i slično. Zatim je pitanje psihološke podrške, sam odlazak u instituciju i boravak tamo, može i za osobe koje nemaju poteškoća s mentalnim zdravljem biti izuzetno težak, a posebice je težak za one koji takve probleme imaju.

Činjenica je da služenje zatvorske kazne nerijetko sa sobom nosi i prekidanje socijalnih veza koje su zatvorenici/e imali/e prije služenja kazne, poteškoće s nalaskom posla i generalno težu resocijalizaciju, posebice u manjim sredinama. S kojim se sve stereotipima susreću žene za vrijeme i nakon služenja kazne?

Teško je reći s kojim se stereotipovima susreću žene, međutim čini da je kada je u pitanju povratak u društvo, najveći problem je što će uspješnost tog povratka, ovisiti prije svega o toj osobi i njenoj obitelji.

Vratimo se još malo na samu inicijativu ‘Nastavi priču’. Autorstvo nad pričama potpisuju autorice Marija Andrijašević, Marija Rakić Mimica i Jasna Jasna Žmak. Zašto baš one? Kako je došlo do te suradnje?

Newsletter kampanja Nastavi priču dio je većeg plana koji uključuje kolaborativnu knjigu kratkih priča koja istovremeno otvara prostor da se čuje glas zatvorenica (makar posredno) i mapira autorice književnoj sceni – a trenutak u kojem se nalazimo prepun je zanimljivih spisateljica. Jasna Jasna Žmak, Marija Rakić Mimica i Marija Andrijašević bile su dio tog popisa, a pozvala sam ih jer mi se činilo da svojim stilovima, senzibilitetom i tematskim preokupacijama pokrivaju široki spektar iskustava o kojim su zatvorenice progovorile u fragmentima.

Koliko se ljudi do sada ‘pretplatilo na priče’? Kakvi su prvi utisci?

U prvih osam do deset dana na priče se pretplatilo oko 350 osoba, a prijave su i dalje moguće. Utisci su mahom pozitivni, mene su posebno obradovale pohvale na format u kojem priče dolaze – ravno u inbox u jako kratkim nastavcima – jer je moja najveća želja za taj format bila to da pretplatnici/ice zaista priče i čitaju neovisno o životnim okolnostima. Odnosno, da netko poput mene ili Paule, koji ovisi o projektnim ciklusima, čak i na kraju godine (koji je redovito jako zahtjevan) stigne priču pročitat.

Osim radionica kreativnog pisanja, koje još aktivnosti provodite u zatvorima? Jeste li nailazili/e na veće prepreke u svom djelovanju i kakvi su utisci zatvorenika/ica s kojima radite?

Prepreke od strane sustava bile su nesnalaženje u suradnji s nekim tko odlazi izvan sustava, ponekad i nepovjerenje i nerazumijevanje oko toga kako aktivnosti poput Književnog kluba, kreativnih radionica  ili filmskih projekcija doprinose radu sustavaNaši programi su dobrovoljni i na njih osobe dolaze po vlastitom izboru, prvi utisci su često da oni nisu dovoljno kompetentni/e za sudjelovanje i sl., ali s vremenom kada se grupa poveže i svi pronađu svoje mjesto i mogućnost sudjelovanja, pokaže se da kreativni rad čak i za one koji nemaju nikakvog prethodnom iskustva u tom mediju ili području, donosi zadovoljstvo, zabavu, poticaj za razmišljanje i učenje, povezanost s drugima. Jako je važan i dolazak gostiju, autora i autorica književnog teksta ili filma, općenito dolazak osoba “izvana” koji smanjuje stigmu i humanizira situaciju u zatvoru.

I za kraj, s obzirom da priče dolaze u dijelovima, od 10. prosinca do 29. prosinca, možemo li naknadno dobiti dijelove koje smo propustile i kako do njih?

Svi/e koji su se prijavili/e za newsletter imaju priliku pristupiti prethodnim nastavcima aktualne priče putem linka u samom newsletteru. Svi/e koji/e su propustili/e priču Jasne Jasne Žmak nemaju razloga za brigu – početkom iduće godine svi pretplatnici/ice dobit će u svoj inbox sve tri priče i s njima originalnu verziju fragmenata na temelju kojih su nastale.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.