Prozor u svijet

16.11.2018. 09:56:00 - Jessica Bateman (BBC)

Odustaju od svojih snova i imaju plan B

Kako mladi u Grčkoj spajaju kraj s krajem

(Foto: pexels.com)

Areti Stabelou, iz Atene, ostala je bez posla u srpnju. Ona i njezini_e 24 kolege_ice bili_e su tehnički višak u pozivnom centru. Posao joj se nije sviđao, bio je težak i crpio je energiju. "Bila sam tamo samo radi plaće", kaže ona.

Bio je to tek jedan u nizu kratkoročnih, jednostavnih poslova koje je ova 2-godišnjakinja obavljala otkako je diplomirala političke znanosti 2011. godine. Ništa bolje nije uspijevala naći.

"Voljela bih raditi nešto kreativno. Kada sam diplomirala, željela sam raditi kao politička analitičarka ili u neprofitnoj organizaciji", kaže Stabelou.

Ali kad su se njezini roditelji odselili iz grada, trebala je vlastite prihode. "Morala sam se sama uzdržavati i pronaći bilo kakav posao".

Grčki_e milenijalci_ke trenutno se nalaze u jednom od najlošijih tržišta rada u razvijenom svijetu. O stopi nezaposlenosti mladih od 40 posto često se raspravlja kada se spominje desetljeće financijske krize ove mediteranske zemlje, ali manje se govori o potplaćenosti. Oni_e koji_e se nađu u situaciji poput Stabelou, nižu jedan slabo plaćeni posao za drugim. Minimalna mjesečna plaća za fakultetski obrazovane smanjila se s osamsto na šesto eura od početka krize, a jedna od četiri mlade osobe živi u siromaštvu. To je samo jedan od razloga zbog kojih je oko 250 tisuća fakultetski obrazovanih mladih ljudi u proteklih osam godina otišlo iz zemlje.

Iskustvo ove mlade žene tipično je za mnoge koji su diplomirali nakon krize. Problem nije uvijek u tome da ne mogu naći posao, nego ne mogu naći siguran, dobo plaćen posao u skladu sa svojim vještinama. Mnogi visokoobrazovani mladi stoga rade kao konobari_ce ili barmeni_ce ili u sličnim uslužnim zanimanjima. Mnogi rade na crno te nisu dio statistike o nezaposlenosti.

Prema riječima dr. Michaela Arghyroua, profesora ekonomije na Cardiff Business School, na sivu ekonomiju u Grčkoj vjerojatno otpada oko trećine sveukupne gospodarske aktivnosti. "Siguran sam da se to većinom tiče mladih ljudi", izjavljuje. "To utječe na njihovu osobnu dobrobit jer se osjećaju nesigurnima i to utječe na financije zemlje".

Stabelou priznaje da joj se traženje stabilnog, zadovoljavajućeg posla odražava na psihičko stanje.

"U prošlosti sam se osjećala vrlo tjeskobno i bila sam vrlo pesimistična u pogledu vlastite budućnosti", kaže ona. "U jednom sam periodu bila prilično depresivna – imala sam osjećaj kao da ništa ne mogu učiniti". Posljednje razdoblje nezaposlenosti podnijela je nešto lakše jer sada živi s dečkom, koji joj pomaže financijski i psihološki. "Osjećam se kao da sada imam vremena otkriti što želim u životu... Ne želim još jedan onakav posao".

Praktične vještine

Ostali visokoobrazovani mladi, koji su prethodno imali "tradicionalne" ambicije, odlučili su se prekvalificirazi za obrtnička zanimanja, kao što su frizer_ka ili tattoo-majstor_ica.

Dvadesetosmogodišnja Agapi Katsorchi diplomirala je 2011. godine na fakultetu političkih znanosti. Nakon bezuspješnog traženja dobro plaćenog posla, prekvalificirala se za pedikerku. "Htjela sam posao koji je kreativan i koji me inspirira. Voljela bih da sam nastavila studirati, ali nisam imala dovoljno novca. Kada nas je pogodila kriza, bila sam optimistična, ali tek sam nakon diplome shvatila koliko je kriza utjecala na našu budućnost", izjavila je. U ljeto 2011., kada je diplomirala, prosječna grčka plaća pala je za 13 posto. Tada je dogovoreno spašavanje vrijedno 109 milijardi eura, a štrajkovi i prosvjedi doveli su zemlju u zastoj.

"Moji_e prijatelji_ce i ja bili_e smo jako zabrinuti_e zbog pronalaženja posla u struci i brinulo nas je hoće li ti poslovi biti dugoročni. Imala sam sreće jer sam tada mogla živjeti s roditeljima, ali za one koji_e su morali_e živjeti sami_e, bilo je izuzetno teško".

Pet mjeseci nakon diplome, od kojih je dva provela radeći niskoplaćene uredske poslove, Katsorchi je vidjela oglas za tečaj uređivanja noktiju. Industrija ljepote jedna je od rijetkih rastućih u Grčkoj. Radi se o dobro poznatom fenomenu poznatom kao "the lipstick index", uobičajenom u mnogim posrnulim gospodarstvima.

"Oduvijek sam voljela uređivati svoje i tuđe nokte", kaže ona. "Nakon prekvalifikacije, shvatila sam da stvarno volim taj posao. Mislim da je vrlo kreativan, a plaća je dobra".

Druge visokoobrazovane mlade osobe imaju slične priče: jedna od njezinih kolegica koja uređuju nokte ima diplomu iz arheologija. Neki_e odlučuju ne pohađati fakultete i odabiru baviti se obrtničkim zanimanjima.

Hakiranje budućnosti

Neki_e koje je kriza zatekla u srednjoj školi upisali_e su fakultete znajući da ih nakon diplome ne čeka siguran posao. Umjesto toga, razradili su plan B, tražeći načine kako da stvore vlastite prilike.

"Moj je otac nekoliko godina bio nezaposlen, i tada sam shvatio da ne mogu samo čekati da završim studij i pronađem posao – od samog početka sam morao raditi za sebe", kaže Vasileios Karavasilis, dvadesetpetogodišnji osnivač tvrtke za razvoj igara eNVy Softworks. Još za vrijeme studija računalnog inženjerstva, s petoricom svojih kolega počeo su učiti kao izraditi videoigru.

"Problem je u tome što poslodavci žele praktične vještine koje se ne uče na fakultetima", kaže on. "A u krizi mnoge tvrtke nemaju sredstava za obrazovanje svoga kadra".

Karavasili i njegovi prijatelji četiri su godine proučavali internetske tutorijale, tražili mentore i posjećivali skupove u industriji prije nego što su došli do prvih klijenata. "Ponekad je teško zadržati optimizam", priznaje. "Ali kada smo dobili prvog klijenta, stvar se zakotrljala".

Osnivanje tvrtki i pronalaženje netradicionalnih načina za stvaranje prilika trend je koji Karavasili sve više primjećuje među studentima_cama i nedavno diplomiranima. "Prije pet godina nitko to nije radio", kaže on. "Sada postoji mnogo studentskih organizacija koje potiču ljude da izađu iz studentskog stanja uma, poučavajući ih da razviju svoje vještine i rade stvari za sebe. Mislim da je dobro poticati to, ali također moramo podučiti ljude da to nije lako. Ipak, s obzirom na trenutnu situaciju, mislim da nemamo drugog izbora".

Nove ideje

Iako je trenutno nezaposlena, Stabelou je optimističnija glede budućnosti mladih Grka nego prije godinu-dvije. "Sada vidim oglase za kvalitetnije poslove, a ne samo one u pozivnim centrima ili za promotivni rad", kaže ona. "Posljednjih deset godina bile su vrlo teške za našu generaciju. Ali mislim da mladi ljudi trebaju ostati u Grčkoj i raditi na poboljšanju situacije i naših života".

Grčka je službeno izašla iz programa spašavanja u kolovozu ove godine, a za 2019. godinu se predviđa rast BDP-a od 2,32 posto. Premijer Alexis Tsipris obećao je povećati plaće i smanjiti poreze. Ekonomist Arghyrou ostaje skeptičan; kaže kako vjeruje da je zemlja još uvijek pretjerano birokratska i da nema dovoljno dobru poduzetničku klimu za stvaranje snažnog, održivog rasta.

Ali Stabelou vjeruje da će njezina generacija zemlju pokrenuti naprijed. "Sve loše stvari uzrokovale su prethodne generacije. Ali mi smo oni koji mogu donijeti promjene".

Tagovi: grčka, grčka kriza, kriza, mladi, nezaposlenost, nezaposlenost mladih, prekarijat

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM