U fokusu

Španjolsko pravosuđe prožeto patrijarhatom i tradicionalističkim katoličkim moralom

Slučaj ‘vučji čopor’ prokazuje španjolske mizogine zakone

Slučaj ‘vučji čopor’ prokazuje španjolske mizogine zakone

Kat Jayne

Borba za prava žena u Španjolskoj ne jenjava. To je postalo bolno jasno u svjetlu manada (vučji čopor) slučaja, čiji naziv potječe iz Whatsapp grupe muškaraca koji su se prijateljima hvalili svojim seksualnim podvizima, grupnim seksom i ženama koje su drogirali kako bi ih zlostavljali, i koji su svoja djela otvoreno opisivali rječju “silovanje”. “Povoljno prodajem pilule za silovanje”, jedan je napisao.

Rano ujutro 7. srpnja 2015., tijekom utrke s bikovima u Pamploni, pet muškaraca iz ove grupe odveli su 18-godišnju ženu u haustor zgrade, gdje su je unutar pola sata nekoliko puta silovali; pet puta oralno, tri vaginalno i jednom analno. Zatim su je ostavili da ondje leži, ukravši joj mobitel kako ne bi odmah pozvala pomoć. Nakon toga, pohvalili su se u svojoj Whatsapp grupi, objavljivali fotografije i videozapise.

U travnju su osuđeni na devet godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja, ali su oslobođeni optužbi za silovanje. Širom Španjolske, žene su prosvjedovale na ulicama. Skandirale su: “To nije zlostavljanje, to je silovanje!”. Prošlog je tjedna provincijski sud u Pamploni presudio da muškarci mogu izaći na slobodu uz jamčevinu. Žene u Španjolskoj ponovno su reagirale izašavši na ulicu.

Ja sam žena, sutkinja kaznenog suda s 20 godina iskustva, i feministkinja. Presuda “vučjem čoporu” razbjesnila me je i mislim da je odluka o oslobađanju tih muškaraca vrlo problematična.

Tijekom suđenja, u sudnici su prikazane snimke koje su snimili optuženi muškarci: mlada je žena stjerana u kut i ne može se oduprijeti jer je doslovno paralizirana, okružena petoricom muškaraca, redom starijih i snažnijih od nje, u uskom haustoru sa samo jednim izlazom. Za vrijeme agonije, žena je žmirila.

U presudi sudskoga vijeća stoji da nije došlo do silovanja, nego seksualnog zlostavljanja, što predstavlja tek prekršaj. Mlada je žena, prema presudi, zauzela “stav podložnosti i podčinjenosti”. Prema španjolskim zakonima, samo seks koji uključuje nasilje ili zastrašivanje smatra se silovanjem. Jedan od sudaca čak je tvrdio da se radilo o posve konsenzualnom seksu. Dodao je da su se ti događaji odvijali u “ozračju zabave i veselja”.

Ono što me je toliko uzrujalo, kao i mnoge druge žene, jest činjenica da je najčešća reakcija španjolskih sudaca osuda prosvjednika_ca, a ne presude. Ovo ukazuje na način razmišljanja u kojem se javna kritika na neki način smatra prijetnjom vladavini prava i neovisnosti pravosuđa.

To, dakako, nije istina. Španjolski val protesta znak je zabrinjavajućeg jaza između mnogih građana_ki i pravosudnog sustava.

Nije teško vidjeti da naše nacionalno zakonodavstvo nosi teško nasljeđe seksizma. Izgleda da bi suci radije sudili ženi koja je bila žrtva napada, nego onima koji su za napad optuženi. Neke stvari u našem pravosuđu gotovo da se i nisu promijenile od razdoblja Francove diktature – barem ne u obrazovanju sudaca kroz bubanju zakona napamet i autoritet iskusnih sudaca.

Pedro Sánchez, socijalistički vođa nove vlade, kritizirao je presudu dok je bio u opoziciji. Ovog mjeseca je za ministricu pravosuđa imenovao Dolores Delgado, tužiteljicu feministkinju. Ona je izjavila da je potrebna promjena načina razmišljanja, kao i promjena zakona.

Španjolska je jedna od potpisnica UN-ove deklaracije o uklanjanju nasilja nad ženama. 2007. godine donesen je zakon o “efektivnoj jednakosti muškaraca i žena”, prema kojemu se zakoni moraju tumačiti na način koji sprječava diskriminaciju žena.

2014. godine Španjolska je potpisala Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe, prema kojoj je nasilje prema ženama ozbiljno kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije. Konvencija kaže da je seksualni čin bez suglasnosti kazneno djelo.

Nema sumnje da je za moga životna vijeka feminizam znatno napredovao u Španjolskoj. Vijest o masovnom osmomartovskom štrajku žena u Španjolskoj obišla je svijet. Ovi prosvjedi imali su značajnu ulogu u činjenici da nova španjolska vlada lijevog centra ima dvije trećine žena, što predstavlja sjajan presedan i primjer cijeloj Europi.

Ali naš pravosudni sustav i dalje je šovinistički. Inzistira na tome da mlada žena mora biti u stanju pružiti dokaz da je bila prestravljena i da se pokušala oduprijeti napadaču. Da su isti muškarci u tom haustoru okružili muškarca te da im je ovaj odmah predao svoj novčanik ili mobitel, španjolski bi sud ovu situaciju okarakterizirao kao pljačku sa zastrašivanjem. Niti jedan dokaz otpora ne bi bio potreban, niti bi postojala sumnja da se žrtva sama dovela u tu situaciju.

Volja se naroda izrazila na mnogo načina u Španjolskoj od pokreta “15 M”, koji je započeo 15. svibnja 2011. godine. Mnoštvo je zauzelo trgove diljem zemlje, tražeći sigurnija jamstva za temeljna prava – pravo na stanovanje, na javno obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalne usluge. Mnogima je postalo jasno da su državne institucije, zadužene za nadzor moćnih skupina, nisu uspjele ispuniti svoje zadatke. Bijes naroda rastao je kako su se nizali korupcijski skandali.

Ipak, pokret “15 M” nije u pitanje doveo funkcioniranje našeg pravosudnog sustava. Jedan od razloga bio je to što su, na početku prosvjeda, suci i sutkinje podržali_e prava građana_ki. Odbacivali su presude o deložacijama i borili se protiv štetnih ugovora koje su klijenti_ce potpisivali_e s bankama. Također su pomno proučavali_e posljedice radne reforme.

S vremenom su, pak, kazneni sudovi počeli pokazivati izraziti nedostatak neovisnosti od političke moći. Postalo je još gore kada su se razni politički sukobi uvukli u sudove, osobito sukob oko Katalonije. Španjolski pravosudni sustav sada je sve više pod povećalom zbog seksizma.

Španjolke ne prosvjeduju samo zbog jednog slučaja, niti ponašanja jedne grupe muškaraca, nego zbog sustava u kojem je šovinizam dio struktura i institucija. Potrebno je obnoviti povjerenje javnosti u pravosuđe. Žene pozivaju na jednakost i poštovanje. Desetljeća nakon što smo ostvarili demokraciju, pravosudni sustav Španjolske ostaje prožet patrijarhatom i tradicionalističkim katoličkim moralom. Slučaj “vučji čopor” pokazao je da još mnogo toga moramo učiniti kako bismo čuli ženske glasove.

• Victoria Rosell je sutkinja i feministička aktivistkinja u Madridu