Prozor u svijet

13.02.2018. 23:33:33 - Katarina Pavičić-Ivelja

Kampanja 'Make Rojava Green Again':

Ekologijom do slobodnog društva

(Foto: Internationalist Commune of Rojava)

Internacionalistička komuna u Rojavi ovog je mjeseca započela s kampanjom pod nazivom 'Make Rojava Green Again' kojom nastoji sprovesti potrebnu edukaciju glede ekoloških problema uzrokovanih građanskim ratom u Siriji. Navedenom kampanjom, ova skupina koja okuplja aktiviste/kinje iz raznih dijelova svijeta, praktičnim djelovanjem nastoji doprinijeti, kako prijeko potrebnom očuvanju okoliša, tako i manifestaciji ideološkog okvira revolucije u Rojavi u svim aspektima svakodnevnog života.

'Make Rojava Green Again' projekt je ostvaren u suradnji s Odborom za ekologiju kantona Jazira te je njegovo provođenje moguće raščlaniti na tri temeljna aspekta koji uključuju:

  1. otvaranje Akademije utemeljene na ekološkom ethosu koja će putem podučavanja i podizanja svijesti o problemima vezanim uz očuvanje okoliša nastojati doprinijeti uspostavi ekološki osviještenog društva
  2. izgradnju rasadnika u sklopu Internacionalističke komune te poticanje pošumljavanja sjeverne Sirije (Prema sadašnjim planovima, u sklopu djelovanja Akademije, u 2018. godini bit će posađeno 2 000 sadnica, a kroz sljedećih pet godina i do 50 000 izdanaka.)
  3. razmjenu ideja s ostalim aktivističkim skupinama te konačno i pružanje financijske podrške projektima vezanim uz ekologiju u svrhu stvaranja dugoročnog rješenja unutar Demokratske federacije sjeverne Sirije

Prema izjavi Internacionalističke komune za Libelu, potreba za provođenjem ove kampanje javila se s obzirom na to da je velik broj članova/ica Komune "bio uključen u ekološki aktivizam i prije dolaska u Rojavu te je svijest o klimatskim promjenama, izazovima vezanim za uzgoj monokultura, kao i nedostatku efikasnog zbrinjavanja otpada kod mnogih već bila prisutna."

 "Činilo nam se važnim doprinijeti revolucionarnim promjenama u Rojavi ne samo umom već i praktičnim radom. Budući da je drveće doista potrebno u Rojavi, ovakav projekt, to jest vlastoručni rad na tlu na kojem se odvija ova revolucija, učinio se idealnim načinom za takvo što." Nastavljaju pripadnici/e Internacionalističke komune.

Naravno, daljnjom raspravom o konkretnom načinu provedbe kampanje 'Make Rojava Green Again' javila su se i mnoga pitanja vezana uz svakodnevni život svih stanovnika/ca na koja je potrebno iznaći odgovor, poput 'Kako osigurati dovoljno sadnica?', 'Na koji način učiniti otpadne vode sigurnima za, primjerice, zalijevanje polja i stabala?' te na posljetku  i samo pitanje 'Kako bi ekološki osviješteno društvo uopće trebalo izgledati?' Konkretni će podvizi vezani uz ovu kampanju stoga, uz sadnju stabala, uključivati ukazivanje na potrebu za sanacijom štete nastale ratnim razaranjima, efektnom reciklažom organskog otpada, omogućavanjem javnog prijevoza te pronalaženjem načina za neutralizaciju učinka osiromašenog urana prisutnog u vodi nakon upotrebe raznih oružja koje sadrži isti.

No, usprkos navedenom, nemoguće je reći da se ciljevi kampanje Internacionalističke komune svode tek na puku praktičnu organizaciju društva u Rojavi. Naprotiv, rad na području ekologije ima i svoju ideološku svrhu u kontekstu pružanja otpora okupatorskom kolonijalizmu kao i klasnoj dinamici kapitalističkog društva. Prema smatranju samih članova/ica Internacionalističke komune "kolonijalistički režim Assadove Sirije uvelike je utjecao na lošu ekonomsku i ekološku situaciju u regiji. (…) Namjerno zapostavljanje sirijskog sjevera od strane represivnog režima te postavljanje zabrana glede sadnje stabala i uzgoja povrća naprosto je prisilio tamošnju populaciju na preseljenje u neki od većih gradova poput Aleppa, Homsa i Raqqe, gdje bi ista mahom postajala jeftinom radnom snagom." Imajući na umu navedeno, kampanju 'Make Rojava Green Again' moguće je smatrati i svojevrsnim pokušajem decentralizacije Sirije putem promišljenog poticanja razvoja u donedavno sasvim zapostavljenim područjima.

Pokaže li se kampanja uspješnom, njezina bi dostignuća sa sigurnošću predstavljala ogroman korak u realizaciji željenog društva određenog teorijskim pretpostavkama Demokratskog konfederalizma kao jednog od temeljnih principa revolucije u Rojavi. Prema ideji Demokratskog konfederalizma, revolucija ne pretpostavlja 'nasilan prevrat' ili pak puku promjenu režima oružanom prisilom, već podrazumijeva i čitav niz promjena u svim aspektima života postignutim nenasilnom promjenom kolektivnog mentaliteta putem obrazovanja. Tek je u slučaju osvajačkog napada određene države, često temeljene na konceptu nacije kao njezinog temeljnog konstituenta, oružani otpor smatran opravdanim. Ultimativna manifestacija Demokratskog konfederalizma podrazumijeva samo-upravljajuće,  decentralizirano društvo bazirano na principu jednakosti svih skupina na internacionalnoj razini.

U ovom kontekstu, 'Make Rojava Green Again' predstavlja kako pokušaj decentralizacije Sirije, tako i postavljanje temelja za uspostavu samoodrživog, samo-upravljajućeg društva ujedno i obrazovanjem i agrikulturnim razvojem. No, čini se da šira javnost dosad nije pokazala prevelik interes za ovaj aspekt ideološkog make-upa revolucije. Kako Libeli navodi sama Internacionalistička komuna "Politička priroda ove revolucije utopila se u medijskoj fascinaciji borbom protiv Islamske države. No, važno je svijetu predstaviti i ostale prisutne aspekte i izazove vezane uz njih. (…) Kroz uspostavljanje dijaloga vezanog za ekološke probleme, ova kampanja može poslužiti kao most između različitih ljudi i različitih borbi te pomoći u razumijevanju i solidarnom razvijanju jedne, zajedničke borbe. Borba za demokratsko društvo, borba protiv države kao i borba protiv patrijarhalne opresije može biti uspješna jedino ako se vodi na globalnoj razini."

Iz navedenih je razloga moguće smatrati međunarodnu suradnju na planu održavanja okoliša, kao i upoznavanje stanovnika/ca drugih zemalja s pokrenutom kampanjom, izuzetno važnom čak i u kontekstu ženskog oslobođenja, koji uz ekologiju i Demokratski konfederalizam čini treći temeljni princip revolucije u Rojavi. Sasvim je lako vidjeti da odnos čovjeka prema prirodi u velikoj mjeri odražava mentalitet kapitalističke modernosti koji se neupitno temelji na dominaciji jedne skupine nad drugom. Na određeni način, ekološku je krizu moguće smatrati direktnom posljedicom normalizacije opresije nad drugim/om. Iako ideološki okvir prisutan u Rojavi smatra žensko oslobođenje ključnim korakom ka eliminaciji klasnog društva, kao i dinamike koja uključuje podređenost jedne, a nadređenost druge društvene skupine općenito, rješavanje problema samo u kontekstu međuljudskih odnosa nikako nije dovoljno kako bi se trajno oformilo ravnopravno i slobodno društvo.

Kako bi se uspostavilo društvo istinski temeljeno na ravnopravnosti, niti jedan njegov konstituent ne smije se naći u podređenom položaju. Budući da priroda neizbježno, na ovaj ili onaj način, predstavlja sastavnicu svakog mogućeg društva, nužno je eliminirati nasilje koje čovjek vrši nad prirodom. Tek kada sama ideja 'podređivanja' u bilo kojem smislu bude iskorijenjena, uspostava ravnoteže u svim aspektima života postaje trajno moguća, što posredno garantira i trajnu promjenu u položaju do sada potlačenih skupina u kontekstu međuljudskih odnosa te sukladno s tim i eliminira koncept podređenosti žene u odnosu na muškarca.

Važnost kampanje 'Make Rojava Green Again' kao načina borbe protiv različitih oblika opresije dolazi do izražaja čak i posmatranjem turske operacije 'Maslinova grančica', točnije invazije na kanton i grad Afrin, koja je trenutno u tijeku. Bitno je naglasiti da je upravo Afrin, kojem sada prijeti uništenje, jedno od najplodnijih područja na sjeveru Sirije te kanton od iznimnog agrikulturnog značaja za čitavu Rojavu. Napad na Afrin neupitno je pokušaj oslabljivanja Demokratske federacije sjeverne Sirije, ali i otvoreni iskaz kolonijalističkih ambicija, kao i napad na žensko oslobođenje.  Stvaranjem određene protuteže turskom uništenju, inicijatori/ke kampanje šalju snažniju poruku no što se čini. U doslovnom smislu, navedena kampanja predstavlja svojevrsnu sanaciju štete nastale zbog sukoba s ISIS-om, kao i one koja će potencijalno nastati za vrijeme turske invazije, no u svojoj srži ova kampanja jest mnogo više – ona predstavlja otpor opresiji, borbu protiv kolonijalnih sila te borbu za slobodu i jednakost sviju, ne samo u Rojavi, već širom svijeta.

Više o kampanji 'Make Rojava Green Again' moguće je saznati OVDJE.

Tagovi: ekologija, rojava, slobodno društvo

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM