U fokusu

nevolje s rodom

Judith Butler o napadu u Brazilu

Judith Butler o napadu u Brazilu

YouTube/Screenshot

Tijekom konferencije koju je pomogla organizirati u Brazilu, spaljen je portret Judith Butler, istaknute filozofkinje i rodne teoretičarke (poput vještice). Ona je opisala opoziciju u Brazilu i svoje iskustvo takvog napada.

Judith Butler nije neupoznata s kontroverzom. Njezine knjige i predavanja o filozofiji, književnosti i rodu pridobile su i obožavatelje/ice i kritičare/ke. U filozofiji i rodnim studijama, ona je jedna od vodećih akademičarki u SAD-u danas. Njezina predavanja na konferencijama obično imaju samo stajaća mjesta zbog izuzetno velikog interesa.

Prije dva tjedna u Brazilu, gdje je pomogla organizirati konferenciju u SESC-u, organizaciji za istraživanja u Sao Paulu, doživjela je ružan prosvjed gdje su je nazvali vješticom i optužili za pokušaj uništavanja rodnih identiteta ljudi i oskvrnjivanje vrijednosti zemlje. Prosvjednici/e bili/e su kritični/e prema najpoznatijem Butlerinom djelu “Nevolje s rodom” za koje su mislili da će biti tema Butlerinog predavanja.  Zapravo je konferencija bila o demokraciji i Butler nije održala niti planirala održati predavanje nego je bila jedna od organizatora/ki. Butlerin portret bio je spaljen dok je policija držala njezine kritičare i obožavatelje razdvojenima. Ružičasti grudnjak bio je prikvačen na portret kojeg su spalili. Ljudi su držali natpise s njezinom slikom i frazama poput “Idi u pakao” (i mnoge još gore od toga). Ostali/e su držali/e križeve i brazilske zastave u zraku. Konferencija se održala i prosvjed je bio prenesen u brojim brazilskim medijima.

Lokalne vijesti prenijele su da je protest organiziran od ekstremne kršćanske desnice i pokrenuta je peticija da se Butler drži podalje od Brazila (što ona nije učinila).

Kako se vijest o tome prenosila danima, akademici/kinje društvenih znanosti stali su u obranu i podršku Butler. Francois Soyer, srednjovjekovni povjesničar na Univerzitetu u Southamptonu, u Britaniji, napisao je na Twitteru: “Kako znate da vaše istraživanje ima utjecaja? Kada rulja drži biblije i križeve i spali vaš lik ispred vašeg seminara.” Putem e-maila, Butler je objasnila što se dogodilo. Butler ima titulu Profesorice Maxine Elliot na Odsjeku komparativne literature i Programu kritičke teorije na Univerzitetu Kalifornija, Berkeley. Također je voditeljica programa u Fondaciji Andrew W.Mellom za subvencije za konferencije, uključujući navedenu u Brazilu, na temu stanja demokracije. Događaj u Brazilu bio je na temu “kraja demokracije.”

Prije dolaska u Brazil, Butler je pojasnila da je “peticija pozvala na otkazivanje mog predavanja i pretpostavljalo se da ću govoriti na temu roda budući da sam optužena da sam jedna od onih osnivača/ica “rodne ideologije.” Ta ideologija, koju nazivaju dijaboličnom, smatra se prijetnjom obitelji. Izgleda da ne postoje dokazi da su isti oni koji su se mobilizirali oko ovog događaja na ikoji način upoznati s mojim radom “Nevolje s rodom”, koji je objavljen kasne 1989. godine. Oni/e su pretpostavili/e da taj tekst promovira ideju da se može postati bilo kojim rodom i da ne postoje prirodni zakoni ili prirodne razlike i da bi biblijske i znanstvene osnove za razliku među spolovima bile uništene, ili već jesu, s teorijom koju mi pripisuju.” Ne samo da su sudionici/e protesta govorili o temi koja nije bila na rasporedu konferencije, kaže Butler, nego nisu razumjeli niti približno točno opisali njezin rad. “Naravno, rodni studiji, i teorije roda, su veoma kompleksno područje, i ne poznajem nikoga u tom području tko ima takva uvjerenja kakva pripisuju meni i “teoriji.” Zapravo, teorija nije singularna,” kaže Butler. “Performativna teorija roda koju sam predložila prihvaća da smo svi rođeni unutar društvenih normi i konvencija koje definiraju naše rodne identitete, ali i da mi možemo kreirati svoj rod unutar tih ograničenja. Cilj teorije je bio pružiti jezik i prepoznavanje onima koji su izopćeni zato jer se ne uklapaju u restriktivne ideje onoga što bi trebalo biti muško ili žensko. Ali ta teorija nikada nije opovrgavala postojanje ograničenja, i kako sam se akademski razvijala tijekom godina, htjela sam pokazati kako služi moralnoj svrsi kreiranja boljeg života za ljude koji se nalaze negdje na rodnom spektru.”

Butler je rekla da je sama konferencija bila uspješna i s mnogo dobrih rasprava koje je očekivala i da je privukla zainteresiranu međunarodnu publiku. Dodala je kako je priroda protesta bila uznemirujuća. “Zabrinulo me vidjeti toliko ljudi motivirano neznanjem, protivljenjem teoriji koja ni na koji način ne nalikuje karikaturi, i sam čin paljenja portreta, podsjećajući na odvratnu tradiciju paljenja disidenata/kinja kao ‘vještica’. Koliko sam shvatila, lutka/slika koja me je predstavljala uključivala je vještičji šešir i ružičasti grudnjak, simbolizirajući gej ili trans život na neki način. Nisam sigurna što znači da me optužuju da sam i vještica i trans. Ako sam trans, onda bih vjerojatno bila muško, ali ako sam vještica, onda sam vjerojatno žensko. Čini se da su oni/e sami/e upali u vlastite nevolje s rodom.”

Na pitanje što su zapravo sudionici/e protesta htjeli/e postići, Butler je odgovorila: “Moje mišljenje je da je grupa ljudi koja se uključila u mahnito paljenje mog portreta, uhođenje i maltretiranje, htjela obraniti “Brazil” kao mjesto gdje LGBTQ ljudi nisu dobrodošli/e, gdje obitelj ostaje heteroseksualna (dakle, ne gej braku), gdje je pobačaj nezakonit i reproduktivne slobode ne postoje. Oni/e žele da dečki budu dečki, a cure cure i da ne postoje kompleksnosti u tim pitanjima. Taj pokušaj je antifeministički, antitrans, homofoban i nacionalistički, i koristi društvene mreže za organizaciju svojih događanja. Na taj način oni podsjećaju na forme neo-fašizma kojeg vidimo da se pojavljuje u različitim dijelovima svijeta. Doista, podsjetili su nas na konferenciji da smo u pravu što se brinemo za stanje demokracije.”

Prosvjednici/e su se pojavili i na aerodromu kada je napuštala zemlju. “Tog jutra kada sam napuštala Sao Paulo, moja partnerica, Wendy Brown, i ja bile smo na aerodromu i prišla nam je grupa od 20-ak ljudi, držeći veliku sliku mene s banerima na kojima je pisalo da odem kući ili da odem u pakao,” izjavila je Butler.

“Vrištali/e su na mene da napustim Brazil, da nisam dobrodošla. I bilo je spomena pedofilije (kojoj se snažno i apsolutno protivim kao i bilo koja feministička akademkinja i aktivistkinja). Došlo je do fizičkog obračuna između prosvjednika i nekih prolaznika koji su se umiješali da ih spriječe u maltretiranju, ali ni jedna od nas nije bila ozlijeđena. Dok sam ulazila u osigurano područje aerodroma, netko od njih je viknuo na engleskom “Trump će se pobrinuti za vas!”.

Prevela i prilagodila Jana Kujundžić