Prozor u svijet

24.05.2017. 17:17:16 - Katarina Pavičić-Ivelja

Prvo eko selo u Rojavi

Jinwar - Simbol novog života za žene u Rojavi

Polaganje kamena temeljca

Polaganje kamena temeljca (Foto: Screenshot Youtube)

Na sjeveroistoku Rojave, u Jazira kantonu nedaleko grada Dirbesiye, nakon kilometara pustih prostranstava, nalazi se izolirano, malo selo od velikog značaja imenom Jinwar – prvo eko selo u Rojavi čije su stanovnice isključivo žene.

Sam naziv ovog nadasve osebujnog mjestašca na Kurmanjiju predstavlja spoj riječi 'jin' (žena) i 'war' (naselje) što već samo po sebi ilustrira temeljnu ideju koja stoji iza njegovog nastanka. Početkom revolucije u Rojavi te širenjem revolucionarne misli utemeljene na ekologiji i Jineologiji – tako zvanoj znanosti o ženi – na sve aspekte života, od oružane borbe pa sve do muško-ženske dinamike u privatnoj sferi, u srcu borbe protiv Islamske države kao jedne od najopresivnijih i najpatrijarhalnijih socio-političkih struktura današnjice, postavljeni su temelji novog društva utemeljenog na borbi za slobodu kroz oslobođenje žena. Jineologija kao temelj revolucije vidljiv kroz osnivanje raznih ženskih grassroots organizacije i ženskih odbora na području Rojave, temelji se na shvaćanju da upravo žene kroz povijest predstavljaju jednu od najpotlačenijih skupina unutar društva te je stoga nužno da borba za slobodu i izgradnja novog društva započne upravo s njima. Društvo slobodnih žena ne dopušta opresiju niti jedne druge marginalizirane skupine budući da oslobođenje najpotlačenijeg sloja društva posljedično jamči i oslobođenje za sve društvene razine iznad njega. Sloboda svih ljudi ovisi o slobodi žena – tek kada žene izbore svoj put do slobode, svi će ljudi biti slobodni.

Navedeno shvaćanje upravo je ono što stanovnice Rojave nastoje postići kroz Jinwar. Kao što njegovo ime nalaže, Jinwar predstavlja naselje za žene u kojem će im biti omogućen slobodan život u skladu s jineološkim principima i aktivno sudjelovanje na stvaranju novog, progresivnog društva u kojemu su žene ravnopravne sudionice u svim aspektima javnog života, ali i bijeg od još prisutnog strogo patrijarhalnog mentaliteta njihove sredine koja im ne pruža dostatnu zaštitu od nasilja kao i bijeg od terora islamske države koja je odgovorna za smrti mnogih sirijskih žena, a brojne zarobila u paklu seksualnog ropstva.

Projekt izgradnje Jinwara započeo je još 25. studenog 2016. godine, na međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, pod okriljem Kongreya Star-a, konfederacije ženskih organizacija širom Rojave, te su i u njegovoj gradnji sudjelovale isključivo žene. Selo je zamišljeno kao u potpunosti samoodrživa, ali i vrlo ekološki osviještena zadruga temeljena na skladu, zajedništvu i suradnji njezinih stanovnica među kojima ne postoje vođe već se njihov suživot temelji isključivo na slobodnoj volji i jednakosti. Iako rad na sadnji stabala, pripremanju zemlje za stvaranje obradivih polja, obnovi starih, već postojećih bunara i osiguranju vodoopskrbe već traje, još je mnogo truda potrebno uložiti kako bi Jinwar konačno zaživio u svom punom sjaju. Oformljene su radne skupine i odbori zaduženi za različita područja radova, od raspolaganja financijama, preko obrade polja i vrtova, do građevinskih poslova. Kada radovi završe, u selu će se moći naći isključivo voće i povrće iz vlastitog uzgoja, sve će kuće biti izgrađene od glinenih, mnogo ekološki prihvatljivijih, umjesto betonskih cigli, a sve životinje upotrebljavane za prehrambene svrhe morat će dolaziti isključivo iz slobodnog uzgoja. Naravno, razlog za odabir takvog načina života nije isključivo ekološke prirode. Upotrebom tradicionalnih materijala u gradnji naglašava se svojevrsni povratak povijesnoj tradiciji izgradnje komunalnih nastambi svojstven području Rojave, ali ona na određeni način predstavlja i ženski otpor. U navedenom kontekstu, prirodnim materijalima aludira se na povijesne građevine koje su usprkos zubu vremena, ratovima i raznim drugim nepogodama ostale uspravne i neoštećene – poput kurdskih žena koje usprkos svim nedaćama i preprekama ne posustaju u svojoj borbi za slobodan život.

Ovaj je projekt osmišljen kako bi pokazao kakav život može biti ako se žene nađu u njegovom centru. Društveni život bit će prilagođen potrebama svih stanovnica, ali i organiziran na temelju prijedloga i ideja koje same izlože. Važno je napomenuti da ustroj života u Jinwaru ne nastoji promicati netrpeljivost prema muškarcima te također njegova jedina svrha nikako nije da pruži samo privremeno utočište ženama kojima je isto potrebno. Jinwar je mnogo više - mjesto života, trajne proizvodnje i bezuvjetnog otpora patrijarhalnoj opresiji. Prema riječima Heval Rumet s akademije za Jineologiju, koja sudjeluje na izgradnji Jinwara, za portal JINHA, "rodno obojena ideologija odgaja muškarce na način koji ih pretvara u potencijalne ubojice žena. Život svake žene bez samovolje, samosvijesti, samoorganizacije i samoobrane je u opasnosti. Žene čiji fizički životi nisu u opasnosti suočile su se s krađom i ubojstvom vlastitog jezika, kulture, osjećaja i misli. U tom smislu, odupiranje genocidu nad ženama zahtjeva multilateralnu organizaciju i rad s ljubavlju. Naši projekti i borba zahtijevaju da se pojam 'žena' prestane povezivati sa smrću, već da u našoj povijesti i kulturi ponovo postane simbol života."  

Jinwar je trenutno dom nekoliko stotina žena raznih dobi koje dolaze iz nadasve različitih područja života, od udovica poginulih boraca YPG-a, preko mladih majki do onih koje naprosto žele živjeti revoluciju kako bi stvorile novo, bolje društvo, koje žive i rade na održavanju i izgradnji ovog doista posebnog sela koje uistinu predstavlja utjelovljenje ideološkog tkanja Rojave u malom. Revolucija u Rojavi dramatično je promijenila socio-politički put Sirije, a Jinwar predstavlja tek početak novog društva lišenog patrijarhalne opresije, ali i posljedično utemeljenog na slobodi svih drugih društvenih skupina – društva slobodnih žena.

Tagovi: eko selo, jednakost, jinwar, manjine, međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, oslobođenje žena, patrijarhalna struktura, patrijarhalno nasljeđe, rat, rojava, seksualno nasilje, sloboda, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM