Prozor u svijet

14.10.2015. 15:44:10 - Ellie Mae O'Hagan (theguardian.com)

Važnost prosvjeda na premijeri filma

Sisters Uncut - moderne sufražetkinje

Foto: screenshot

Foto: screenshot

Aktivistička grupa feministkinja Sisters Uncut sedmog je listopada upala na premijeru filma Sufražetkinja, protestirajući protiv mjera štednje kojima se smanjuje financiranje servisa za borbu protiv nasilja u obitelji. Aktivistkinje su utrčale na crveni tepih i legle na pod uzvikujući: "Mrtve žene ne mogu glasati!" dok su ih zaštitari i zaštitarke pokušali/e nasilno spriječiti i odvući s crvenog tepiha, što se ironično može promatrati kao odavanje počasti načinu na koji su ondašnje vlasti tretirale Pankhrust i tadašnje sufražetkinje.

Helena Bonham Carter rekla je da je protest bio "savršen" odgovor na film. Međutim, nisam sigurna da bi se originalne protagonistkinje složile, budući da su one dizale stvari u zrak i učile borilačke vještine kako bi se učinkovitije suprostavljale policiji. Možda bi smatrale da Sisters Uncut nisu bile dovoljno radikalne.

Kada su ih upitali/e zašto su odabrale baš premijeru filma za prosvjed, jedna od aktivistkinja, Latifa, odgovorila je: "Ovaj film govori o ženskom oslobođenju u slavljeničkom duhu i kao da podržava ideju da živimo u post-feminističkoj eri. To znači da se naša poruka mora čuti više nego ikad baš zato što postoji taj element deluzije".

U pravu je – iako je pravo glasa za žene izboreno prije gotovo jednog stoljeća, rodna neravnopravnost ostaje tvrdoglavno ukorijenjena. Kao što su Sisters istaknule, na najoštrijem kraju te neravnopravnosti nalazi se nasilje nad ženama koje ubija svaku drugu ženu u Ujedinjenom Kraljevstvu (u Hrvatskoj je ubijeno od 22 do 45 žena godišnje, više o tome pisale smo ovdje). Mjere štednje potaknule su nagli zaokret u napretku rodne ravnopravnosti budući da servisi za žene ostaju bez financijskih sredstava i zatvaraju se. Brojke pokazuju da se svaki dan, pa tako i na dan premjere filma, odbije oko 150 žena koje trebaju smještaj u skloništima za žene. Zatvaranje skloništa opasno je za sve žene, a posebno za one koje ovise o specijaliziranim skloništima kao što su nebijele i trans žene. Bijeg iz obiteljskog nasilja je traumatizirajuć i emocionalan proces, a te žene imaju specifične potrebe na koje ne mogu odgovoriti generički servisi za obiteljsko nasilje.

Kako navodi Women's Aid, "financiranjem  generičkih umjesto specijaliziranih servisa za obiteljsko nasilje izgubit će se 35 godina stručnog iskustva vezanog za obiteljsko nasilje". Trenutno, postoji jedan na deset specijaliziranih državnih servisa za obiteljsko nasilje, a 32 servisa koja su se zatvorila od 2010. godine bili su specijalizirani za nebijele žene i pripadnice etničkih manjina.

Ovo nečuveno omalovažavanje ženskih života opstaje zato što se naše društvo boji nazvati problem pravim imenom – da ideje koje usađujemo muškarcima i ženama stvaraju kulturu u kojoj rodno uvjetovano nasilje uspijeva. Postoji previše muškaraca koji smatraju da imaju pravo posjedovati i kontrolirati žene u njihovim životima i da je opravdano upotrijebiti fizičko ili psihičko nasilje kako bi se to postiglo. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je seksualno nasilje nad ženama ukorijenjeno u ideologiji muške seksualne privilegije. Drugim riječima, muškarci nisu prirodno nasilniji od žena nego su naučeni da imaju određena očekivanja od romantičnih veza koja ih mogu isprovocirati na napad ili, u nekim slučajevima, čak i na ubojstvo vlastitih partnerica. Političari/ke trebaju slijediti primjer Sisters Uncut i biti iskreni o stvarnosti obiteljskog nasilja, kako se ono događa i koga najviše pogađa.

Nasilje nad ženama opstaje zbog neiskrenosti o posljedicama mjera štednja i veze između ženske sigurnosti i ekonomije. Žene se oslanjaju na javne servise da ublaže njihov povijesno niski društveni status i poboljšaju im kvalitetu života. Ako oduzmemo te servise, rodna neravnopravnost će biti uvećana – statistike to dokazuju.

Na kraju svakog reza kojeg napravi ministar financija na državnom proračunu je žena koja će umrijeti od strane muškarca koji tvrdi da je voli. Rezovi na javnim troškovima stvaraju siročad koja su mogla odrastati uz oba roditelja. To su političke odluke koje vlada donosi, a stvari bi mogle biti drugačije.

Drago mi je da je aktivistička grupa žena uletjela na crveni tepih. Drago mi je da se nastavlja slavna tradicija subverzivnih žena. Jako mi je drago što Sister Uncut postoje – samo bih voljela da to nije nužno

Prevela i prilagodila Jana Kujundžić

Tagovi: crveni tepih, film, premijera, sisters uncut, sufražetkinje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM