Prozor u svijet

09.04.2015. 18:41:26 - Arijana Kladar

Pogubni rezultati za francusku ljevicu

Francuski lokalni izbori preko noći doveli do savršene rodne jednakosti

Francois Hollande, Nicolas Sarkozy i Marine LePen

Francois Hollande, Nicolas Sarkozy i Marine LePen

Prije nešto više od tjedan dana postotak vijećnica koje sjede u francuskim pokrajinskim vijećima iznosio je samo 14 posto. Ta mizerna brojka usporediva je sa slučajem u SAD-u gdje 81 posto američkog kongresa čine muškarci, a puno drugačije nije niti u drugim zakonodavnim tijelima širom svijeta.

No, nakon ovogodišnjih lokalnih izbora ta se brojka popela na 50 posto.

Izbori za francuske departmane održali su se 22. ožujka 2015. Od 4.108 vijećnika koji su slavili pobjedu, 2.054 su žene i time je postignut odličan rezultat kako bi paritetna demokracija trebala izgledati.

Ovakvi izborni rezultati posljedica su promjene francuskog izbornog sustava. Trenutna socijalistička vlada srezala je broj lokalnih distrikta od kojih su sastavljeni departmani te su uveli pravilo da svaki distrikt mora birati između dva kandidata – jedne žene i jednog muškarca.

Tom reformom je razbijen famozni stakleni strop, vijeća su preplavile tisuće novih lica te je na lokalnoj razini okončana dominacija starijih, pretežno muških političara.

Takav paritet u Francuskoj nije bilo lako postići, a dokaz tome su i raniji, neuspjeli pokušaji vlade lijevog centra da se tako nešto postigne. 2000. godine novi zakon je zahtijevao od političkih stranaka da kandidiraju jednak broj žena i muškaraca na nacionalnim izborima. No to nije rezultiralo podjednakom zastupljenošću žena i muškaraca među izabranim dužnosnicima. Dok je na parlamentarnim izborima 1997. izabrano tek 11 posto žena, ta brojka se povećala na samo 12 posto 2002., na 19 posto nakon 2007. i na 27 posto nakon izbora 2012.

Kako je moguće da je unatoč zakonu bila tako mala zatupljenost žena? Iako su stranke kandidirale ženske kandidate, to su nerijetko radile u distriktima gdje bi one izgubile. Slična situacija se događala i Demokratskoj stranci u SAD-u sa ženskim kandidatima za Senat u Kansasu, Oklahomi i Texasu. No, političke stranke nikad u potpunosti ne poštuju zakon. Ponekad radije plate kaznu nego da na listu stave etablirane političarke.

Novi mehanizam kojim se bira dvoje kandidata po distriktu zaobilazi problem prethodnog zakona osiguravajući da svaki distrikt predstavlja i žena vijećnica. Iako ovaj zakon nije primjenjiv na nacionalnoj razini, ovaj ishod lokalnih izbora bi svakako trebao utjecati i na zastupljenost kandidatkinja i u više državne funkcije.

U svrhu poboljšanja ravnopravnosti spolova, Vlada lijevog centra je također provela brojne reforme, uključujući olakšanje pristupu pobačaja te promicanje rodiljinog dopusta. Ipak, lijevi centar od tih reformi nije imao gotovo nikakve koristi jer suočeni s velikom nepopularnosti predsjednika Francoisa Hollandea i njegove Vlade, Socijalistička stranka je očekivala poraz koji je i doživjela.

Lijeve stranke su do sada kontrolirale 61 od ukupno 101 departmana u Francuskoj. No, na lokalnim izborima 2015. trijumfirala je konzervativna stranka (UMP - opoziciona desnica bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja)te se na mapi francuskih departmana od sada ističe plava boja.

Nacionalisti, anti-imigrantska Nacionalna Fronta (ili FN, kao njegov francuski akronim) je snažna stranka na francuskoj političkoj sceni već desetljećima. No, tek nedavno je dobila ozbiljnu mogućnost za pobjedu na izborima. Podsjetimo da je na europskim izborima Nacionalna Fronta također trijumfirala s 23 mjesta u Europskom parlamentu (Francuska ima sveukupno 74 zastupnika u EP).

Francuska ima vrlo složenu regionalnu i lokalnu hijerarhiju. Središnja I lokalna vlast spojene su u instituciji prefekture. Sustav francuskih prefektura utemeljio je Napoleon još početkom 19.st., a sastoji se od 101 departmana (96 na francuskom tlu i 5 prekomorskih). Svaki departman ima vlastitog prefekta i izabranu skupštinu. Prefekta imenuje središnja vlast kako bi nadzirao upravu u nekoj zajednici, a izvješća najčešće šalje ministarstvu unutarnjih poslova.

Izborni postupak je ovakav: Dva najbolja kandidata idu u drugi krug, kao i bilo koji drugi kandidat koji dobije više od 12,5 posto svih registriranih birača. (Odaziv na lokalnim izborima je u prosjeku oko 50 posto, to znači da je kandidatu koji je na trećem mjestu potrebno oko 25 posto glasova kako bi išao u drugi krug.)

U strahu od eliminacije ujedinjena desnica je kandidirala zajedničkog kandidata u gotovo svakom distriktu, dok ljevica nije napravila takvo nešto. Socijalistička stranka i njeni saveznici, Komunistička stranka i Zeleni su najčešće kandidirali vlastite kandidate, dok su tek u nekim distriktima nastupili zajedno.

Rezultat je bio poguban za Socijalističku stranku jer gotovo niti u jednom distriktu njihov kandidat nije došao do drugog kruga, ostavljajući tako prostor za duel desnom centru i Nacionalnoj fronti. Sličan scenarij se dogodio čak i u distriktima gdje je ljevica tradicionalno pobjeđivala.

Uzroci poraza ljevice su teške politike štednje od strane predsjednika Hollandea i premijera Vallsa koje su stvorile razdor ne samo unutar vladajuće Socijalističke stranke, nego i njenih partnera. Zelena stranka je smatrajući kako Vlada provodi lošu politiku, već prošle godine napustila koaliciju.

To je situacija s kojom su jako dobro upoznati demokrati iz Kalifornije. Naime, 2012. su se nadali kako će osvojiti novo dizajnirani 31. kongresni distrikt. Demokrati su imali četiri kandidata, a Republikanci samo dva što im je omogućilo da uzmu prva dva mjesta i daljnji put na opće izbore.

Nova politička konfiguracija u Francuskoj će doživjeti ključni trenutak na predsjedničkim izborima 2017. Ankete pokazuju kako će Marine LePen, predsjednica FN-a proći u drugi krug, no da će u konačnici izgubiti od svog protukandidata, tko god on bio.

Ovi lokalni izbori bi mogli biti samo uvod u konačni poraz ljevice na predsjedničkim izborima, na kojima će biti najizgledniji drugi krug između konzervativnog bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja i Marine LePen.

Ukoliko se ljevica ujedini, ima šanse da se probije do drugog kruga eliminirajući Sarkozyja ili anti-imigrantsku politiku koju zagovara LePen.

U ovom tekstu su naglašene slabe točke ljevice te njeno nejedinstvo iz kojeg mogu ponešto naučiti i Demokrati iz Kalifornije, ali i ljevica u Hrvatskoj.

 

 

Tagovi: desnica, francuska, izborni sustav, ljevica, lokalni izbori, paritetna demokracija, ravnopravnost spolova

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM