Prozor u svijet

02.11.2014. 19:36:39 - Ivana Perić

Iznad svega - umjetnost i borba

Niki de Saint Phalle: Žena za sva vremena

Nedavno je svijet obilježio osamdeset i četiri godine od rođenja jedne velike žene - Niki de Saint Phalle. Danas je se, u malom vremeplovu kroz njezin život, prisjećamo i odajemo joj počast.

Niki de Saint Phalle je rođena 1930.godine. Bila je francuska umjetnica, primarno kiparica i slikarica. Rodila se u bogatoj i uglednoj bankarskoj obitelji, koja se u tridesetima iz Francuske preselila u SAD. Pohađala je prestižne škole i iz jedne bila izbačena zato što je smokvin list na školskim kipovima obojila u blještavu crvenu.  Kakva provokacija!

U mladosti je bila i model te je njeno lice osvanulo na naslovnicima Voguea i Lifea. Gušena pritiskom i očekivanjima svoje konzervativne obitelji, u kojoj su mnogi smatrali kako su njezine umjetničke aspiracije besmislene, a ženino mjesto nije van kuće, u osamnaestoj godini života odlazi živjeti s ljubavnikom Harrijem Matthewsom. Dok je on studirao glazbu na Harvardu, Niki je slikala i posvetila se svojoj umjetnosti. Kasnije su se preselili u Europu, većinu vremena provodeći u Parizu. Posjet Barceloni posebno je inspirirao Niki, koja je vidjevši  Gaudijeva djela i  poznati Park Güell, odlučila više eksperimentirati sa svojim kiparstvom i korištenjem raznih materijala.  Iako samouka kiparica i slikarica, još uvijek neprimijećena u umjetničkom svijetu,  nije odustajala od svog poziva i ljubavi prema umjetnosti.

Šezdesetih se razvela od Matthewsa i pokrenula vlastiti studio u Parizu. Malo kasnije započinje vezu s umjetnikom Jeanom Tinguelijem, koji ostaje ljubav njenog života. Skupa su i radili i slikali, ali i odlazili na zabave Salvadora Dalija, proputovali Meksiko i SAD. Niki je i dalje razvijala svoju umjetnost, počevši izrađivati skulpture koje istražuju žensko tijelo i poziciju žene u društvu. Njezine skulpture spadaju među  najbolja feministička djela suvremene umjetnosti. U jednoj od njih, She: A Cathedral (Ona: Katedrala), ogromni kip žene je postavljen na ulazu Muzeja moderne umjetnosti (Moderna Museet) u Stockholmu. Da bi ušli u muzej, posjetitelji/ce su prvo morali istražiti žensko tijelo – ući na veliki ulaz kroz vaginu i obići razne prostorije unutar ženskog tijel a – glazbenu sobu (trbuh), akvarijum (maternicu), itd.

De Saint Phalle je time htjela prezentirati unutrašnjost ženskog tijela, anatomiju istog, za razliku od prenaglašenog štovanja i isticanja ženske fizičke vanjštine. Htjela se pozabaviti onime što žena jest i onime što može biti. Bavila se u svom radu mnogo  i društvenim očekivanjima i uobičajenim portretiranjem žena – pa je tako izrađivala žene kao mladenke, žene koje rađaju, žene kao zmajeve, žene kao čudovišta.

Black Nana

Black Nana

Njezine poznate skulpture Nanas (francuski za dame ili djevojke, ribe) su arhetipske ženske figure, iznova ažurirane verzije "every (wo)man – svake žene (muškarca)". Tri velike Nanas postavljene su za stalno 1974. godine u Hannoveru, blizu gradske vijećnice. Niki to dodatno ohrabruje i nastavlja maštati o čitavom parku svojih skulptura.  Upravo tom projektu, Tarot Garden (Vrt Tarota), posvećuje gotovo dva desetljeća svog života. U međuvremenu izlaže u Japanu, retrospektive njene umjetnosti održavaju se u Parizu, dizajnira za muzeje u Los Angelesu.

Tarot garden

Tarot garden

U suradnji s dr. Silviom Barandunom, osamdesetih piše i ilustrira knjigu AIDS: You can't catch it with hands, što je svojevrsna kulminacija njezinog aktivizma vezanog za informiranje o sidi i pomoć oboljelima. Devedesetih umire njena ljubav, Tinguely, kojemu u spomen izrađuje prve kinetičke skulpture.  Preselila se u Kaliforniju i tamo pokrenula novi studio. Na prelasku stoljeća radi na seriji skulptura Black Heroes (Crni Heroji) kojima odaje počast poznatim američkim crncima i crnkinjama, uključujući Milesa Davisa i Louisa Armstronga.

Niki je umrla u svibnju 2002. godine u Kaliforniji, no o njenoj ostavštini i radu brine njena unuka, Bloum Cardenas,  koja je pomogla da se mnogi nedovršeni projekti poslije Nikine smrti realiziraju do kraja.

 

Tagovi: aktivizam, feminizam, niki de saint phalle, svijet, umjetnost

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM