Prozor u svijet

30.10.2014. 14:15:35 - Colleen Boland (Your Middle East)

Islamski feminizam:

Vjerom nadahnuta borba protiv diskriminacije

Islamske feministkinje prihvaćaju vlastitu vjeru, kulturu i tradicije istovremeno se zalažući za zakonske reforme i interpretacije koje će odražavati suvremenije poimanje uloge žena u društvu.

Dominantni argument mnogih skupina, između ostaloga i feministkinja, članova/ica akademske zajednice i novinara/ki, navodi da su rodne nejednakosti (koje proizlaze iz postavki samog islama) upisane u zakonske sustave Bliskoga istoka. Islamski zakoni prodiru u brojne pravne sustave i ustave zemalja Bliskoga istoka, koji kombiniraju europski model civilnog zakona i načela shari'a. Nema sumnje da su mnogi od tih pravnih sustava neuspješni u integraciji međunarodno prihvaćenih mjera protiv diskriminacije žena kakve propisuju UN i druge organizacije posvećene promicanju i zaštiti ljudskih prava.

Qiwama ili vlast muškaraca nad ženama, jedno od načela shari'a, navodi se kao temelj nejednakosti unutar pravnoga sustava. Obiteljski zakon i propisi vezani uz osobni status pojedinca često se navode kao najočitiji primjeri ovih nejednakosti. Međutim, postoje i oni/e koji/e tvrde suprotno, inzistirajući na tome da islam nije izvor rodne neravnopravnosti. Zagovornice navedene tvrdnje nazivaju se islamskim feministkinjama i podržavaju borbu za progresivne zakone i ženska prava.

Korijene diskriminacije žena islamske feministkinje ne nalaze u islamu, već u državnim akterima ili elitama: vođama koji manipuliraju islamom u svrhu postizanja osobnih političkih ciljeva, što rezultira ugnjetavanjem golemih segmenata društva, uključujući i žene. Islamske feministkinje prihvaćaju vlastitu vjeru, kulturu i tradicije, istovremeno se zalažući za zakonske reforme i interpretacije koje će odražavati suvremenije poimanje uloge žena u društvu. Njihov cilj nije eliminirati islam iz civilne sfere: naprotiv, tvrde da njihova borba za ženska prava proizlazi upravo iz njihove vjere.  

"Kao i u mnogim drugim religijama, feministička teorija ukorijenjena u islamu ima mnogo toga za ponuditi, kako u kontekstu razumijevanja religije, tako i u kontekstu borbe za pravdu. Žene koje podržavaju islamski feminizam tvrde da se načela shari'a kao što je qiwama može tumačiti na različite načine. Međutim, muške elite kroz povijest su koristile i interpretirale zakon kako bi izokrenule pravdu i upotrijebile ju za vlastite ciljeve", kaže Ziba Mir Hosseni, jedna od vodećih teoretičarki islamskog feminizma.

Postanak islamskog zakona povezuje se s dolaskom proroka Muhameda u Medinu (oko 622. godine).Od Prorokove smrti, službena tumačenja tekstova kao što su Kur'an i riječi Proroka iz Sunne koriste se kao metoda za razvoj islamskog zakona. Na taj su način stvorene četiri različite škole mišljenja o islamskim zakonima u tradiciji Sunni (Maliki, Hanafi, Shafi'i i Hanbali) kao i brojne druge škole mišljenja unutar tradicije Shi'a.

Na koji način islamske feministkinje planiraju provesti reformu? Oslanjajući se na različita sredstva, između ostaloga i zakonske kodekse, birokraciju i pravni sustav, cilj im je izboriti se za uvođenje zabrana protiv rodne diskriminacije.Jedan od mogućih pravaca djelovanja jest podržavanje zakonskih interpretacija onih škola koje su naklonjenije ženskim pravima (npr. pravci Hanbali i Maliki). Još jedan mehanizam za koji bi se islamske feministkinje mogle pokušati izboriti jest federalni zakon koji propisuje dobnu granicu za udaju i koji bi tradicionalnijim sucima onemogućio da se vode vlastitim prosudbama i odobravaju udaje premladih djevojaka. Kao i njihove sekularne kolegice, i islamske feministkinje glasno kritiziraju postojeće zakone diljem Bliskog istoka, u prvom redu obiteljske zakone i propise vezane uz osobni status pojedinca, naročito one koji se odnose na razvod, nasljeđivanje i skrbništvo nad djecom.

Mnogi/e kritiziraju ovaj pristup feminizmu spočitavajući mu, između ostaloga, da njegovi pokušaji mirenja islama i feminizma skreću pozornost sa širega feminističkog pokreta, umanjujući time mogućnost uspješnog i brzog postizanja promjena.Međutim, kako objašnjava još jedna istaknuta teoretičarka islamskog feminizma, Leila Ahmed,"feministkinje svih religija oduvijek su žustro raspravljale o ključnim izvorima opresije žena. Je li to patrijarhat, religija, rasizam, imperijalizam ili klasna opresija? Ili možda neki vrlo toksičan spoj svega nabrojanoga? Feministkinje se također razilaze po pitanju rješenja, a nedostaje i konsenzus o tome kome ili čemu se najprije trebamo suprotstaviti kako bismo postigle oslobođenje žena".

I dok se feministkinje bore za prava velikog djela populacije, ne čudi da su njihove strategije i opravdanja ponekad međusobno oprečna. Možda prava žena najviše poštujemo kada uvažavamo njihova pojedinačna uvjerenja i pravo da slijede vlastite interese i protiv diskriminacije se bore na način za koji vjeruju da u najboljoj mjeri odražava njihovu osobnost.

Prevela i prilagodila Nada Kujundžić

 

Tagovi: bliski istok, diskriminacija, feminizam, islam, kultura, tradicija, vjera, zakoni

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM