Prozor u svijet

25.03.2014. 14:29:41 - Joseph Kay (libcom.org)

KRATKA ANALIZA KAPITALISTIČKOG PODČINJAVANJA ŽENA

Ekonomija ženske brige

Joseph Kay, za libcom.org, daje sažetu analizu sustavnog kapitalističkog podčinjavanja žena i, u skladu s tim, prikazuje kako je ženska emancipacija povezana s borbom protiv kapitalizma.

Pretpostavljeno 'riješenje' ekonomske krize utemeljeno je na rezanju troškova. Stoga je bitno istaknuti ulogu koju igra podređeni položaj žena u ekonomiji, s obzirom na konstantno održavanje mnogih neplaćenih aktivnosti, odnosno poslova. Povijest nam je već pokazala kako su žene tretirane drugačije u drugačijim ekonomskim situacijama.

Iako je ratna ekonomija 1920-ih i 1930-ih godina uvela žene u tržište rada, 1940-ih su smijenjene s radnih mjesta koja su pripala vojnicima povratnicima s fronte. Praksa bračnih restrikcija (engl. marriage bars), odnosno zabrane ulaska u određene bolje kvalificirane profesije udanim ženama, koja je bila na snazi u pojedinim industrijama do 1960-ih, zadržala je žene u domeni slabije plaćenih poslova. Prema Mariji Angeles Durán, dvije trećine radnih sati danas čine neplaćene aktivnosti brige i njege – obavljanih uglavnom od strane žena.

U ovome procesu, muškarci su zakoniti radnici i ekonomski menadžeri, dok je uključenost žena na tržištu rada ovisna o njihovim odgajateljskim/njegovateljskim obvezama i tržišnoj potražnji. Znanstveni rad Aguiara i Hursta, iz 2007. godine, pokazuje kako u industrijaliziranim državama zaposlene žene, s punim radnim vremenom, provode prosječno 23 sata tjedno obavljajući neplaćene kućanske poslove, te između 6 i 12 sati (neplaćeno) se brinući o djeci – što je 2 do 4 puta više od istog posla kod muškaraca. U Ujedinjenom Kraljevstvu, briga o djeci doseže i 60 posto aktivnosti koje obavljaju žene.

Prema najnovijim podacima o rodnoj zastupljenosti u poslovima, u Ujedinjenom Kraljevstvu, 69.4 % čistača/ica, 81.5 % socijalnih radnika/ica i 87.7 % medicinskog osoblja su žene. No, žene čine tek 6.8 % inženjerskih stručnjaka/inja. Žene, sveukupno, zarađuju tjedno oko 90 funti manje nego li muškarci. S obzirom na to, žene obavljajući glavninu neplaćenih njegovateljskih/odgajateljskih aktivnosti, predstavljaju najveći postotak  u odgajateljskim  poslovima i u manje plaćenim profesijama.

Održavajući mikroekonomiju brige i njege u domeni neplaćenog ili nedovoljno plaćenog posla, omogućuje se velika ekonomska ušteda, ali i stvara ekonomija temeljena na natjecateljstvu, tržištu i napretku, umjesto na potrebama i privrženosti. I što je još važnije, ovi parametri omogućuju odvajanje 'ekonomije' od mnogih aktivnosti bitnih u ljudskim životima, poput brige o djeci. Ovakve prakse definiraju odgovornosti i vrijednosti kroz konstruirane društvene hijerarhije, konačno dajući prednost i kontrolu heteroseksualnom bijelom dobrostojećem muškarcu.

Promatrajući ekonomiju brige, možemo zaključiti da 'odgajanje' nije nešto što žene čine jer su rođene za to, već zbog iznimno preciznih i često prinudnih ekonomskih mjera. Na tim osnovama feminizam treba, ne težiti povlasticama koje muškarci posjeduju, već se žestoko boriti protiv i srušiti društvenu hijerarhiju koja održava kapitalizam.

Prevela i prilagodila Marina Tkalčić

Tagovi: ekonomija, kapitalizam, rad, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM