Prozor u svijet

13.03.2014. 09:00:54 - Ela Naranđa

jednakost njima, a ne svima!

Europski parlament unazadio borbu za prava žena

Samo tri dana nakon Osmog marta poslana je poruka građankama EU da se ravnopravnost ne odnosi na njih.

U utorak, 11. ožujka, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, odbačen je izvještaj Ines Cristine Zuber o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji. Time je vraćena borba za ženska prava 50-ak godina unazad.

U izvješću Zuber navodi kako je jednakost spolova temeljno pravo sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji i Povelji o temeljnim pravima, a ciljevi EU su garancija za jednake mogućnosti i postupanja prema muškarcima i ženama i borba protiv svake diskriminacije na temelju spola. Međutim, mnoge nejednakosti između muškaraca i žena i dalje su prisutne, bilo da je riječ o pravima žena kao ljudskim pravima, karijeri, mogućnostima zapošljavanja i plaće, pristupu obrazovanju i zdravstvenim uslugama, sudjelovanju u gospodarstvu i u donošenju odluka ili političkoj zastupljenosti.

Izvješće najviše pažnje pridaje ekonomskoj nejednakosti u društvu - nezaposlenost žena u 27 država članica EU iznosila je 10,8 posto u zadnjoj četvrtini 2012. Žene su suočene s većom opasnošću od siromaštva nego muškarci. Politike u krizi, a posebno fiskalna konsolidacija kojom se smanjuje broj radnih mjesta, ne uzimaju u obzir rodne aspekte. Žene češće od muškaraca rade na ugovore sa skraćenim radnim vremenomtakav rad je u 2012. godini predstavljao gotovo trećinu ukupne zaposlenosti žena (32,1 posto u odnosu na 8,4 posto za muškarce). Velik broj žena ima privremene ugovore koji nude manju zaštitu od otkaza ili drugih oblika prekida ugovora; tim se ugovorima kažnjavaju žene, uključujući i njihove mogućnosti za razvoj karijere, prilike za usavršavanje ili prava na mirovinu.

U 2012., prema Eurostatu, ukupna stopa zaposlenosti žena u dobi od 20 do 64 godine u Europi iznosila je 62,4 posto u odnosu na 74,6 posto zaposlenih muškaraca. Stopa zaposlenosti glavni je pokazatelj za mjerenje nejednakosti spolova, a kvaliteta i uvjeti zapošljavanja jednako su važni parametri za mjerenje te nejednakosti. No, stopa zaposlenosti žena je podcijenjena s obzirom na činjenicu da mnoge žene nisu registrirane kao nezaposlene osobe, osobito one koje žive u ruralnim ili udaljenim područjima.

Prihodi žena za obavljanje jednakog posla s jednakim sposobnostima još je uvijek niži od prihoda muškaraca, a nejednakost plaća iznosi u prosjeku oko 16,2 posto u EU, s velikim razlikama među državama članicama koje idu od 10 posto razlike u plaći do više od 20 posto. Niže plaće žena dovele su do smanjenja mirovinskih doprinosa i nižih mirovina, a rodna razlika u plaćama i mirovinama još uvijek je jedan od glavnih razloga što se žene nalaze ispod granice siromaštva u kasnijoj životnoj dobi. Prosječna razlika između muških i ženskih mirovina iznosi 39 posto.


Podjela obiteljskih i kućanskih obveza između muškaraca i žena, osobito s razvojem korištenja roditeljskog i rodiljnog dopusta, preduvjet je za promicanje i ostvarenje jednakosti spolova. Više od šest milijuna žena u Europi navodi da ne može raditi puno radno vrijeme zbog svojih obiteljskih obveza. Kulturna tradicija, organizacija rada i dnevne prakse još uvijek su razlozi zbog kojih je odgovornost za skrb o obitelji uglavnom ženski problem.

Kada govorimo o političkoj zastupljenosti, u 2012. godini, tri od četiri člana nacionalnih parlamenata bili su muškarci, a države članice koje su imale više od 30 posto žena u svojim nacionalnim parlamentima su Švedska, Finska, Danska, Belgija, Nizozemska, Slovenija, Španjolska i Njemačka, dok su Malta i Mađarska imale manje od 10 posto zastupljenosti žena. Lokalne i regionalne skupštine u EU u prosjeku su uključivale 32 posto žena, a nacionalne vlade bile sastavljene od 27 posto žena. U Europskom parlamentu žene čine samo 36 posto od ukupnog broja, a muškarci 64 posto zastupnika. Omjer zastupljenosti u Komisiji iznosi 32 posto za žene i 68 posto za muškarce.

Iako 46 posto svih doktorskih diplomanata u 27 država članica predstavljaju žene, samo su u 15,5 posto ustanova visokog obrazovanja na čelu žene, a samo 10 posto sveučilišta ima rektorice. U mnogim su sektorima i dalje prisutne nevidljive prepreke koje sprječavaju žene u dostizanju viših položaja, a pogotovo onih najviših, rukovoditeljskih.

Procjenjuje se da je jedna petina do jedna četvrtina svih žena u Europi doživjelo fizičko nasilje barem jednom tijekom svoje odrasle dobi. Više od jedne desetine pretrpjelo je seksualno nasilje koje uključuje uporabu sile, a 12 - 15 posto žena u Europi žrtva je nasilja u obitelji, dok sedam žena svakodnevno umire u Europskoj uniji od posljedica takvog nasilja. Trgovina ljudima, u svrhu seksualnog iskorištavanja u kojemu su velika većina žrtava žene i djevojke, nedopustivo je kršenje ljudskih prava te predstavlja moderni oblik ropstva.

Feminizacija siromaštva mogla bi dodatno dovesti do povećanja u trgovini ženama, seksualnom iskorištavanju i prinudnoj prostituciji te natjerati žene u položaj veće financijske ovisnosti, uključujući i one koje su pretrpjele obiteljsko nasilje.

Većina zastupnika/ca Europskog parlamenta glasalo je protiv izvješća, a od hrvatskih zastupnika/ca izvješće su poduprli/e Tonino Picula, Oleg Valjalo, Marino Baldini, Nikola Vuljanić, Biljana Borzan i Sandra Petrović Jakovina.

Protiv su bili/e: Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić te Davor Ivo Stier i Andrej Plenković.

Tako je konzervativizam u EU, kao i u Hrvatskoj, dosegao novu razinu. Za protivnike/ce izvješća, sporan dio je bio onaj o ljudskom pravu na zdravlje, osobito seksualnom i reproduktivnom zdravlju, koje treba biti dostupno svim ženama, bez obzira na njihov društveni položaj, dob, seksualnu orijentaciju, porijeklo, pravni status ili etničku pripadnost.

Konzervativne snage u EU još jednom su svoje mišiće demonstrirale na pravima žena. Međutim, kada se radi o pitanjima koja utječu na cjelokupnu populaciju EU, ne bi li se trebalo odmaknuti od ideologije i misliti na dobrobit društva i svih naših građanki i građana? Da li je radnicama Kamenskog, modne kuće Arena iz Pule, Toplane Karlovac i drugih koje čekaju svoje plaće bitnija ideologija ili mogućnost da svojim radom prehrane sebe i svoje obitelji?! Budući da u Europskom parlamentu, bez obzira na političku opciju, zastupnici i zastupnice predstavljaju sve nas pa tako i gore navedene radnice, neka se sljedeći puta sjete te činjenice prije nego nam uskrate ravnopravnost i pravo na poštene plaće za naš rad. Neka se sjete da se žene školuju jednako dugo, da tijekom obrazovanja postižu bolje rezultate od muških kolega, da bi kasnije radile više sati te dobivale 16 posto manje plaće i 32 posto manje mirovine. Uloga Europskog parlamenta i naših predstavnika/ca u njemu mora ostati promocija, naglašavanje i jačanje prava žena te vječna borba za pravednost i jednakost u društvu.

Članak je nastao u okviru projekta Europske mogućnosti za ruralne žene koji provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena Hera, Prostorom rodne i medijske kulture K-zona i Radijom Kaj. Projekt financira Europska Unija u okviru IPA INFO 2012. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju mišljenje i stavove Europske unije.

Tagovi: eu, europarlamentarci, europska unija, europski parlament, glasovanje, ines cristine zuber, konzervativci, plaća, rad jednake vrijednosti, seksualna i reproduktivna prava, zastupnici, ženska ljudska prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (2)

Stari komentari

muško:

Vrlo sumljivi podaci u tekstu piše da ženama prijeti veći rizik od siromaštva, kako je moguće da je broj muških beskućnika daleko veći očito krivi i netočni podaci namjerno ili slučajno
15.03.2014. 17:33
za:
U tekstu piše prijeti, a kad ženi prijeti onda iz mire tri vraga vire.Do onda su muškarci već beskućnici, a ženi ostaju
još osam života.
15.03.2014. 18:28

Stup srama

Iz drugih medija

AEM