U fokusu

Ženska prava

Zemlje MENA daleko od ravnopravnosti

Zemlje MENA daleko od ravnopravnosti

Ravnopravnost spolova diljem svijeta znatno se povećala tijekom zadnjih pola stoljeća iako velika većina zemalja i dalje ograničava ženski gospodarski razvoj, izvijestila je Svjetska banka prošli tjedan.

Banka je objavila veliko izvješće  u kojem se prati tematika ravnopravnosti spolova u 143 zemlje, s posebnim naglaskom na posljednje dvije godine, ali i u kontekstu promjena od 1960 godine.

Iz izvješća je vidljivo da su mnoge zemlje krenule prema većoj ravnopravnosti spolova, ali još uvijek postoje veliki prostori – posebno na Bliskom istoku i subsaharskoj Africi (zemlje MENA) – gdje postoje značajne pravne prepreke za ravnopravnost.

Predstavnici/e civilnog društva općenito se slažu s dugoročnom analizom banke te naglašavaju da je slika na terenu i dalje problematična. Čak i nakon što su se uvjeti promijenili, kažu, slaba provedba ostaje otvoreno pitanje.

“Iako je istina da smo tijekom posljednjih 50 godina vidjeli veliki zamah u ženskim pravima, napose po pitanju zakona o nasilju u obitelji, razvoda i imovinskih prava, najveći je izazov da se većina tih zakona zapravo ne provodi u praksi,” kazala je Ritu Sharma, predsjednica Ženskog svjetskog napretka (Women Thrive Worldwide), neprofitne organizacija za IPS.

“Pravi je cilj stvoriti infrastrukturu koja će lokalnoj samoupravi zapravo omogućiti progon počinitelja spolnih delikata, osigurati ženama da zadrže vlastita vlasnička prava te im omogućiti da pokrenu razvod. Do sada je malo učinjeno kako bi se osiguralo da se ovi novi zakoni poštuju”.

Gotovo 90 posto od 143 zemlje imalo je barem jednu zakonsku zabranu ženskih ekonomskih prilika, navodi se u izvješću. Financijski znanstvenici usredotočili su na propise koji utječu na ženska imovinska prava, pravne procedure donošenja odluka, pravne zaštite od nasilja nad ženama i pravne prepreke na ekonomskom osnaživanju žena.

Većina ograničenja utječe na žensku sposobnost obavljanja osnovne djelatnosti, u rasponu od podnošenja zahtjeva za izdavanje putovnice preko registracije poduzeća do otvaranja računa u banci kako bi se prijavile za posao sukladno svojim sposobnostima i mogućnostima te zadržale imovinu. U 15 zemalja muževima je još uvijek pravno dopušteno da spriječe svoje supruge da rade ili prihvate posao.

Najznačajnije prepreke u tom smislu utječu na neke od osnovnih aspekata ženskog svakodnevnog života. To je duljina plaćenog rodiljnog dopusta, primjerice, kao i zakoni koji propisuju kazne poslodavcima koji otpuštaju trudnice. Ovo su samo dva primjera najčešćih prepreka.

“Iako multilateralne organizacije poput Svjetske banke obavljaju puno posla i bore se za bolje zakone o ravnopravnosti spolova”, kaže Sharma, “one zapravo kaskaju, nema puno pomaka od prije pet ili deset godina.”

Svjetska banka financijski doprinosi, primjerice, važnom utjecaju na globalnu raspravu. No, kaže Sharma, čini se da su mnoge institucije imale utjecaj pružanja normativne osnove za kretanje dok se lokalni aktivisti i aktivistkinje bore za provedbu vlastitih strategija.

“Ono što se čini da se danas događa jest da su lokalne grupe svjesne da moraju učiniti većinu provedbe vlastitim snagama, tako da dolaze do novih načina za to,” kaže ona, što sugerira da su mnogi sada usredotočeni na načine kako promijeniti društvene norme koje dovode do rodne nejednakosti.

“Jedan od načina da to učinite jest da doprete do lokalnih vjerskih institucija i pokušate postići ravnopravnost spolova obrazovanjem žena kroz svoju vjeru i svoje kulturne norme.”

Drugi su pak u strahu od stranih izvora financiranja projekta i pokušavaju sami utjecati na neravnopravan odnos žena u društvu.

“Ono što su najviše multilateralne organizacije postigle u posljednjih nekoliko godina jest poboljšanje retorike o rodnoj nejednakosti u globalnoj raspravi – ali to je otprilike to,” kazala je Elaine Zuckerman, predsjednica Rodne akcije (Gender Action), savjetodavne skupine koja promiče prava žena u međunarodnom investicijskom razvoju.

“Svjetska banka, primjerice, uložila je velike količine novca u izvrsna istraživanja, ali još uvijek im nedostaje strogi rodni pristup temeljen na ženskim pitanjima.”

Zuckerman je također dodala kako bi voljela vidjeti da financijske institucije imaju veći broj rodnih stručnjaka/inja koje bi zaposlile.

Doista, Rodna akcija odavno kritički promatra negativan utjecaj koji razvojni projekti financirani u inozemstvu mogu imati na žene. Primjerice,  Izvješće ove grupe iz 2006. ogleda se u rodnoj dimenziji u multilateralnom financiranju projekta plinovoda u središnjoj Aziji.

“Ovakav industrijski razvoj imao je tragičan utjecaj na žene”, kaže Zuckerman. “Svi su građevinski i uredski poslovi otišli muškarcima, a farme na kojima su radile žene morale su biti uklonjene. Rezultat je bio da su žene bile gotovo prisiljene na seksualni rad kako bi preživjele”.