U fokusu

Transnacionalne feminističke mreže

Transnacionalne feminističke mreže

clairevarley

Znanstvenica, doktorica sociologije, feministkinja i aktivistica, Valentine Moghadam, istražila je kako globalizacija utječe na žene, prije svega na one u zemljama u razvoju, odnosno njihovo suočavanje s neoliberalnim kapitalizmom. S druge strane ona promatra žene na srednjem istoku i kako na njih utječe patrijarhalni fundamentalizam. U konačnici dolazi do zaključka da su neoliberalni kapitalizam, kao i patrijarhalni fundamentalizam velike prijetnje ravnopravnosti i osnaživanju žena. Stoga se žene povezuju u transnacionalne mreže kako bi razmijenile svoje ideje, podijelile informacije i zajedno se solidarizirale.

 

Začetak transnacionalnog feminizma

Transnacionalni feminizam pojavljuje se krajem 70-ih i početkom 80-ih godina uzrokovan promjenama u globalnom gospodarstvu, padom socijalne države, porastom islamskog fundamentalizma i rastom stanovništva, odnosno rastom obrazovanijih i zaposlenih žena u zemljama u razvoju.

Sve do sredine 80-ih godina međunarodni feminizam bio je podijeljen između istoka i zapada. Sporovi su se vodili oko toga što predstavljaju prioritetna feministička pitanja. Ovi sporovi očitovali su se na prvim dvjema UN-ovim konferencijama o ženama (Mexico City 1975. i Kopenhagen 1980.).

Za liberalne feministkinje glavna pitanja bila su seksualna prava, reproduktivne slobode i jednakost pred zakonom.

Za mnoge feministkinje iz Trećeg svijeta, kao i za socijalističke feministkinje, prioriteti su bili društveno-ekonomski i politički: kako zaustaviti glad, siromaštvo, neonacionalne dominacije i sve ono što nepovoljno utječe na ženska prava i dobrobit.

Istovremeno, kapitalizam je bio u tijeku globalnog prestrukturiranja, a uskoro će se u svijetu žene početi suočavati s novim ekonomskim, političkim i ideološkim izazovima.

Kao odgovor na te izazove, a napose nakon treće UN konferencije o ženama održane u Nairobiju 1985. godine, međunarodni ženski pokret poprima karakter transnacionalnog te se feministkinje solidariziraju i počinju stvarati mreže.

 

Neoliberalni kapitalizam, država i uspon islamskog fundamentalizma

Globalno restrukturiranje započelo je reganizmom u SAD-u i tačerizmom u Velikoj Britaniji, te mjerama štednje u zemljama u razvoju. Nastavilo se tijekom 90-ih u obliku tranzicije iz komunizma u kapitalizam u bivšem SSSR-u i istočnoj Europi.

Jedna od posljedica od post-komunističke tranzicije do neoliberalnog kapitalizma je feminizacija siromaštva. U međuvremenu, međunarodna i ina druga istraživanja, uključujući studije od stane onih koji istražuju područje žena u razvoju (WID) ili žene i razvoj (WAD) pokazala su da je sve veći udio na svijetu žena koje su registrirane kao jeftina radna snaga. Rečeno kapitalističkim rječnikom dolazi do nove međunarodne podjele rada.

UN-ova istraživanja pokazala su da su 70-ih godina žene počele dobivati veći udio u mnogim radnim mjestima, ali nakon raspada komunizma i razdoblja tranzicije bilježi se konstantan rast nezaposlenosti, pad društvene moći, porast privremenog rada, rada sa skraćenim radnim vremenom, rada od kuće, kao i smanjenje socijalnih davanja i subvencija.

Tijekom 80-ih žene su se uključivale u sustav zaposlenih kako bi povećale dobit. U isto vrijeme, one su i dalje ostale odgovorne za kućanstva i brigu o djeci. Osim toga, one su i nadalje ostale na lošijim pozicijama, s manjom plaćom.

Ekonomist Guy Standing  nazvao je taj fenomen “feminizacija rada”. Tvrdio je da povećanje globalizacijske proizvodnje i poštivanje fleksibilnog oblika rada zadržava ili povećava konkurentnost, kao i promjenu strukture radnog mjesta u industrijskog proizvodnji. Taj sustav, tvrdi Standing, pogoduje feminizaciji zaposlenja jer povećava broj žena na radnim mjestima, ali i pogoršava radne uvjete, radne standarde i dohotke.

No, dolaskom ere globalizacije i upravljanja od strane stranih investitora, ekonomsko blagostanje žena postaje sve neizvjesnije.

Kao odgovor na novu globalnu gospodarsku politiku raste broj transnacionalnih feminističkih mreža koje nude alternative ženama za novo doba (DAWN, WIDE, WEDO)[1].

Paralelno s procesom tranzicije u postkomunističkim zemljama dolazi do uspona islamskog fundamentalizma u muslimanskim zemljama i Hindu komunalizma u Indiji kojima su ugrožena prava žena i ljudska prava. Ovi pokreti bazirani su na tradicijskim normama, uključujući i patrijarhalne zakone i tradicionalne obiteljske uloge žena. Traže se veća poštivanja religijskih običaja i kontrola nad ženama, navodno kako bi zaštitili narod ili kulturu od stranih utjecaja.

Islamski fundamentalizam pojavio se 70-ih godina na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, širio se tijekom 80-ih i 90-ih, a eskalirao je nedavnim sukobima, od kojih neki još uvijek traju. Ovi sukobi odražavaju mnoge proturječnosti. To su uglavnom sukobi između tradicionalnih i modernih normi, odnosa i institucija.

Pojavom fundamentalističkih pokreta u islamskim zemljama počinju se stvarati i feminističke organizacije i mreže, pa je tako poznata i transnacionalna mreža anti-fundamentalističkih feministkinja koja se zove Žene koje žive pod muslimanskim zakonima (Women Living Under Muslim Laws – WLUML). Osnovana je 1984. godine. Islamistice koje žive u egzilu (uglavnom u SAD-u i Velikoj Britaniji) povezane su s WLUML-om.

Putem transnacionalnih mreža žene upoznaju nove računalne tehnologije, dijele informacije, razmjenjuju ideje, šire solidarnost i proširuju svoje organizacije. 

Neoliberalni kapitalizam i vjerski fundamentalizam velike su prijetnje ravnopravnosti i osnaživanju žena. To je i rečeno na međunarodnom sastanku u Rio de Janeiru održanom u ožujku 1997. godine. Tada su tržišna ekonomija i vjerski fundamentalizam obilježeni kao dvije najveće prijetnje postizanju ženskog zdravlja, sigurnosti i prava.

U novom tisućljeću, globalni feministički program inzistira da se ženska ljudska prava i socijalna prava zaposlenih žena integriraju u državne politike, trgovinske sporazume te programe i politike međunarodnih organizacija.

Transnacionalne feminističke mreže kritiziraju multinacionalne korporacije poput Svjetske banke, MMF, WTO i političko stajalište vlade SAD-a. Ženske grupe udružuju se u široke koalicije kojima je glavni cilj borba za ljudska prava te osporavanje korporativnog kapitalizma i globalne nejednakosti.

Osim toga, transnacionalne feministkinje upozoravaju da novi zakoni o međunarodnim trgovinskim sporazumima idu na štetu žena, te da se često žene poduzetnice i vlasnice malih tvrtki stavlja u nepovoljan položaj, kao i to da neoliberalna politika i neoliberalna ekonomska teorija stvaraju predrasude o ženama.

 

Nasljeđe socijalizma

Socijalizam je u nasljeđe ostavio Međunarodni dan žena, ali nije doživio značajno mobiliziranje.

No, nova gospodarska i politička stvarnost zahtijevaju bolje i jače organiziranje feministkinja iz bivših socijalističkih odnosno komunističkih zemalja.

Naglasak bi svakako trebao biti na proširenju građanskih, političkih i socio-ekonomskih prava za žene.

Ti zahtjevi su kompatibilni s ostalim zahtjevima globalnog pokreta za prava žena, prije svega pravo na pristojan posao, radna prava i demokratsko upravljanje koje podupire gospodarski rast i razvoj.

Zanimljivo je napomenuti da su danas u 21. stoljeću zahtjevi žena poput zahtjeva sufražetkinja s početka 20. stoljeća. No, danas je feminizam ipak utjecajniji i stoga je veća vjerojatnost da se feministkinje izbore za veća prava žena.

 


O VALENTINE MOGHADAM

Valentine Moghadam rođena je 1952. u Teheranu. Nakon završene srednje škole, uz potporu roditelja odlazi na studij političkih znanosti u Ontario. Nakon diplome iz političkih znanosti odlazi na magisterij (1983.), a potom i doktorat (1986.) sociologije na American University u Washingtonu.

Od siječnja 2007. na poziciji je direktorice ženskih studija na Sveučilištu Purdue (Indiana, SAD) gdje ujedno predaje i sociologiju.

Napisala je četiri knjige o ženama i feminizmu. Posljednja, iz 2005. godine je: Globalizirane žene: Transnacionalne feminističke mreže. Nijedna njena knjiga nije prevedena na hrvatski.


IZVORI:

http://www.theatlantic.com/magazine/archive/1992/03/jihad-vs-mcworld/3882/

http://www.palgrave-journals.com/fr/journal/v7/n1/pdf/fr19816a.pdf

http://www.feministezine.com/feminist/modern/International-to-Transnational-Feminism.html



[1] DAWN – Development Altenatives with Women for New Era

  WIDE – Women in Development Europe

  WEDO – Women’s Enviroment and Development Organization