U fokusu

Feministički pristup klimatskim promjenama

Feministički pristup klimatskim promjenama

Prevela Kristina Vlaović

 

Na konferenciji o klimatskim promjenama održanom u južnoafričkom gradu Durbanu krajem studenog 2011. godine grupa sastavljena od predstavnica organizacija žena izradila je rad namijenjen raspravi, a koji je nastao kao reakcija na veliku pozornost rodnim pitanjima i pitanjima žena u Durbanu. Ta se pozornost, nažalost, ponekad temeljila na pukom nabrajanju riječi bez razumijevanja kompleksnosti roda kao koncepta i njezinih ciljeva. Pojedine žene/ organizacije žena nisu pozitivno prihvatile zlouporabu koncepta roda, iako su cijenile pozornost koja joj je dana.

Feministički pristup radne grupe vijeća žena na COP17 (17. konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN o promjeni klime). Facilitatorica grupe je Ulrike Roehr roehr@life-online.de.

Za postizanje rodne i klimatske pravde ključna je preobrazba načina na koji su žene i rodna pitanja koncipirana i uključena u vođenje politike i pregovora o klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da su žene uključene u srž rasprava i njihovih ishoda. Kao predstavnice polovice svjetske populacije, želimo biti u središtu, a ne na marginama.

 

Kako svijest o rodnim pitanjima raste u području klimatskih promjena, organizacije koje su radile na podizanju svijesti u ovom području trenutno naporno rade kako bi osigurale da se upotreba koncepta roda unaprijeđuje u okviru transformacije prema jednakosti, a ne da samo bude dodatak procesu.

 

Naša feministička perspektiva o klimatskim pregovorima temelji se na razumijevanju činjenice da tržišni mehanizmi nisu pridonijeli konstrukciji jednakosti između žena i muškaraca. Uz to, nisu stvorili niti održivo partnerstvo s prirodom koje bi zadovoljavalo potrebe svih ljudi na planeti. Umjesto toga, trenutačni tržišni mehanizmi rade na održavanju globalnog ekonomskog sustava koji se povijesno temelji na eksploataciji i dominaciji nad ljudima i ljudskim resursima, a sve radi ostvarivanja profita za malobrojne.

Štoviše, ekonomski sustav se danas temelji na rodnoj podjeli rada na međunarodnoj razini koja je seksistička, rasistička i uništava prirodu. Ova podjela rada tvori temelj nejednakosti između muškaraca i žena te ne može dovesti do preobrazbe potrebne za razvoj prema pravednoj i održivoj budućnosti. Uključivanje roda u takvu logiku pretvara žene i njihov rad u robu koja služi učinkovitoj implementaciji tržišnih mehanizama i ženama nameće veće radno opterećenje i odgovornosti.

U ovakvom kontekstu, kako razvijamo koncept roda u pregovorima o klimi, moramo izbjeći instrumentalizaciju rodnih uloga i odgovornosti. Puko prepoznavanje rodnih razlika unutar trenutačnih okvira ne rezultira većom autonomijom za žene i neće dovesti do značajnije probrazbe potrebne za ostvarivanje rodne ravnopravnosti.

 

Na konferenciji je bilo očito da postoji značajan napredak u podizanju svijesti o rodu, od inicijativa promatračkih organizacija do medija i samih pregovora. Međutim, ovo je tek polazišna točka. Svaka kriza može biti prilika za upućivanje na temeljne uzroke. Naš izazov danas je pomak prema poštenom, održivom i jednakom društvu temeljenom na stvarnoj preobrazbi.