U fokusu

Ausschaffungsinitiative

Borba protiv kriminala ili kršenje ljudskih prava?

Borba protiv kriminala ili kršenje ljudskih prava?

Posljednjih se dana u Švicarskoj o ničemu toliko ne govori i piše koliko o novoj inicijativi pokrenutoj od strane švicarske vodeće stranke SVP. Godinu dana nakon inicijative koju je SVP pokrenuo protiv izgradnje minareta u Švicarskoj, ova stranka donosi novi prijedlog: automatska deportacija nakon počinjenja kaznenog djela za sve one koji u Švicarskoj žive, ali koji se od svojih susjeda pa i sustanara razlikuju po tome što ne posjeduju švicarsku putovnicu. Inicijativa o deportaciji bila je jedna od glavnih točaka za koje se SVP zalagao prilikom izbora 2007. godine. “Tko se ne pridržava naših pravila, mora napustiti Švicarsku!” jasno je iznijela navedena stranka. Strancima se kod ugrožavanja vanjske ili unutarnje sigurnosti do sada izricao određeni rok. Ukoliko bi osoba unutar zadanog razdoblja prekršila zakon, bila bi deportirana. Treba naglasiti da Švicarska već sad ima jedan od najstrožih zakona o strancima u Europi.

 

Deportacija slijedi nakon što osoba počini jedno od sljedećih kaznenih djela: ubojstvo s predumišljajem, silovanje i ostali seksualni delikti, pljačka, trgovina ljudima i drogom, provala te zlouporaba socijalne pomoći. Osoba će biti deportirana neovisno o stupnju počinjenog kaznenog djela.

 

Parlament je predložio protuprijedlog koji je nešto blaži, posebno prema EU državljanima. Udruge za ljudska prava i pojedine stranke ne slažu se ni s ovim prijedlogom smatrajući da se on ne razlikuje znatno od prijedloga same inicijative, osim po tome što je formalno prekrojen kako bi bio u skladu s međunarodnim pravom, a prema tome i u skladu s Europskim Ugovorom o slobodi kretanja. Posljedica prihvaćanja protuprijedloga, smatraju oni, bit će izgradnja troklasnog pravnog sustava.

 

 

Svijet reklame u svijetu politike

Ulice po švicarskim gradovima preplavili su još jednom plakati s crnom ovcom koja biva izbačena iz bijelog stada smještenog na polju oslikanom švicarskom zastavom, kao i plakati sa slikom masivnog bradatog muškarca i natpisom “Ivan – Silovatelj. Uskoro Švicarac?” Organizacije i stranke koje se ne slažu s prijedlogom o deportaciji snažno su reagirale na sadržaj ovog plakata iznoseći da on ne samo da pogrešno navodi švicarsko stanovništvo na pomisao kako će prekršitelj zakona (kao nagradu za počinjeno kazneno djelo?)dobiti švicarsko državljanstvo, već i baca negativno svjetlo na čitavu populaciju sa stranim podrijetlom.

 

{slika} 

 

Situacija nakon mogućeg prihvaćanja prijedloga

U slučaju prihvaćanja navedene inicijative osobi stranog podrijetla, sudbeno procesuiranoj zbog djela kao što su preprodaja droge, provala ili zlouporaba socijalne pomoći, slijedi automatska deportacija. Navedena inicijativa zalaže se za zakon koji neće razmatrati svaki slučaj zasebno, već će ih sve trpati u isti koš provodeći deportaciju bez uvida u osobnu i obiteljsku situaciju te bez razmatranja opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

 

Ima li osoba ikakvu vezu sa zemljom podrijetla? Pripada li ova osoba socijalnoj mreži koja bi joj omogućila integraciju unutar zemlje podrijetla? Ima li osoba obitelj u Švicarskoj? Je li osoba uopće rođena u državi podrijetla ili je pak rođena i odgojena u Švicarskoj? Niti jedno od ovih pitanja neće biti razmatrano ukoliko navedeni prijedlog stupi na snagu.

 

Glavni argument pokretača prijedloga jest snižavanje stope kriminala i stvaranje sigurnije životne okoline za poštene građane kao i odvajanje kriminalnih stranaca od onih poštenih, što bi pak pridonijelo poboljšanju njihova ugleda u švicarskom društvu. Međutim, tvrdnja da će se Švicarska donošenjem novog zakona uhvatiti u koštac s kriminalom, tvrde protivnici inicijative, ne drži vodu. Pitanje koje se ovdje nameće jest: kakav će utjecaj ova inicijativa imati na već od prije zategnute odnose između “stranaca” i “pravih Švicaraca”? Kakav god taj utjecaj bio, jedno je sigurno: ova inicijativa i njezino prihvaćanje sigurno neće pomoći u uspostavljanju boljeg dijaloga između navedene dvije skupine, niti će pridonijeti boljoj integraciji stranaca u švicarsko društvo.

 

“Zašto ne bi bili deportirani oni stranci koji ne poštuju švicarske zakone?”, jest nešto što se često može čuti u raspravama o navedenoj inicijativi. Međutim, pri traženju odgovora treba prvo odgovoriti na pitanje: je li određeno kazneno djelo ima veću težinu onda kada ga počini stranac, no onda kada ga počini Švicarac?

 

Izjave poput “Oni su gosti u našoj državi, pa nek se tako i ponašaju.” Amnesty International strogo osuđuje odgovarajući pritom da stranci u Švicarskoj nisu gosti. “Gosti bivaju posluživani. Stranci imaju sreće kada smiju raditi. Oni su dio našeg društva toliko koliko i same Švicarke i Švicarci”, iznosi Amnesty International, “te imaju jednako pravo na to da budu kažnjeni za ono što su počinili, a ne za ono što jesu.”

 

28. studenog – dan odluke

Referendum o navedenoj inicijativi i protuprijedlogu održat će se u nedjelju 28. studenog. Kakvo mišljenje o stanju stvari imaju švicarske državljanke i državljani biti će poznato nakon prebrojavanja glasova. Ono što sam sama naučila iz života u ovoj zemlji jest da odgovor na pitanje tko je manje ili više Švicarac nije tako jednostavan kao odgovor na pitanje ima li navedena osoba švicarsku putovnicu ili ne. Život piše daleko složenije priče od onih koje pretpostavljaju zakoni.