Prevela Nada Kujundžić
Jane*, tinejdžerka iz New Jerseya, zna da je postavljanje golišavih fotografija na Facebook nedolično. Zna da je takvo ponašanje može dovesti u neprilike te izavati brojne neugodnosti njenoj obitelji ili njoj osobno. Problem je u tome što klince poput Jane za to jednostavno nije briga. Takva vrst ponašanja naziva se sextingom – slanjem seksualno sugestivnih poruka ili slika putem mobilnog telefona ili njihovo objavljivanje na društvenim mrežama kao što su Facebook ili MySpace. S početkom nove školske godine roditelji i djelatnici škola nadaju se da će uspjeti tinejdžerima objasniti potencijalne opasnosti sextinga ili ih barem nagovoriti da ne nastave tamo gdje su stali prije početka ljetnih praznika.
Prošlog su proljeća zabilježena dva odvojena slučaja (jedan u američkom gradiću Glen Rocku, drugi u Cliftonu) u kojima su četrnaestogodišnje djevojčice distibuirale vlastite golišave fotografije. Takvo ponašanje predstavlja kršenje zakona o dječjoj pornografiji donešenog 2006. godine u sklopu Zakona o zaštiti i sigurnosti djece Adam Walsh (The Adam Walsh Child Protection and Safety Act, zakon kojime se regulira javni registar seksualnih prijestupnika). U slučaju iz Glen Rocka policija je naredila učenicima da izbrišu golišave fotografije koje su dobili na svoje mobilne telefone. Održana je i serija predavanja o sigurnosti i ponašanju na Internetu za učenike srednjih škola. Djevojci iz Cliftona uhvaćenoj u sextingu određeno je šestomjesečno savjetovanje sa psihologom. No u drugim djelovima Sjedinjenih Američkih Država tinejdžeri skloni sextingu suočeni su s optužnicama za posjedovanje i distribuciju dječje pornografije. Mnogima od njih prijeti unošenje u registar seksualnih prijestupnika, što bi im dugoročno gledano onemogućilo nastavak školovanja, pa čak i zapošljavanje. U slučaju zabilježenom u saveznoj državi Pennsylvaniji, gdje su dvije djevojke distribuirale vlastite fotografije u donjem rublju, intervenirao je i Američki savez za građanske slobode (American Civil Liberties Union, skrać. ACLU). Prema ACLU-u, sporne fotografije su izraz slobode govore zajamčene Ustavom, te ih se kao takve ne može dovoditi u vezu s dječjom pornografijom. “Takve probleme valja rješavati unutar samih obitelji,” izjavio je pravni savjetnik podružnice ACLU-a savezne državne New Jersey, Edward Barocas.
Istraživanja pokazuju da se 20-40% američkih tinejdžera u nekon trenutku upustilo u sexting. Petnaestogodišnja Cynthia Lam iz grada Westfielda (New Jersey) smatra da su mladi skloniji slanju SMS poruka erotskog sadržaja negoli eksplicitnih fotografija. “Slanje zavodljivih SMS poruka dio je flertanja, pa je poželjno da one bude slobodnijeg sadržaja. No to se ne odnosi na golišave fotografije,” smatra Lam, suradnica edukativnog biltena Sex, Etc. Riječ je o biltenu koji pišu tinejdžeri za tinejdžere, a izdaje ga nacionalna organizacija za seksualno obrazovanje mladih Answer (Odgovor), sa sjedištem na Sveučilištu Rutgers u New Brunswicku. “Objavljivanje vlastitih fotografija u bikiniju ili oskudnoj odjeći na društvenim mrežama je prilično uobičajena pojava. Kreiraš vlastiti profil i naravno da se želiš predstaviti u što boljem svjetlu,” ističe Lam.
Čelnica udruge Answer Elizabeth Schroeder smatra kako je jedini novitet u cijelom slučaju tehnologija, a ne ponašanje. “Tehnologija je danas mnogo dalekosežnija i trajnija, a tinejdžeri ne razmišljaju o posljedicama svojih postupaka. Njih zanima ispitivanje granica seksualnosti. Nekada su se mladi šokirali javnost ragolićivanjem ili pokazivanjem stražnjice u javnosti, razmjenjivali bi poruke ili širili glasine. Danas u te iste svrhe koriste mobitele i računala,” smatra Schroeder, vlasnica doktorata iz područja seksualne edukacije. Sedamnaestogodišnja Anita Modi iz okruga South Brunswick (New Jersey) drži kako je riječ o novom obliku privlačenja pozornosti: “Sve je to pitanje samopouzdanja – objavljivanje vlastitih fotografija pokazuje koliko se dobro osjećate u vlastitoj koži.”Modi također smatra kako sveprisutnost izazovnih fotografija mladih glumica i manekenki dodatno potiče tinejdžere na otvoreno iskazivanje vlastite seksualnosti.
Njujorška psihologinja Susan Lipkins u svome se radu najčešće susreće s adolescenticama: “Prije pet-šest godina primjetila sam pomak u načinu na koji one doživljavaju vlastito tijelo i seksualnost.” Mladi danas (a to u se u podjednakoj mjeri odnosi i na mladiće i na djevojke) preferiraju neobavezne seksualne donose, jer im se čini, tvrdi Lipkins, da veza zahtjeva previše truda. “Jedna mi je trinaestogodišnjakinja rekla: ´Uvijek su mi govorili da svi imamo jednaka prava; to znači da imamo jednaka prava i na sex.´ Za mlade danas sexting je način na koji komuniciraju – to je poziv na parenje, vrsta trača,” kaže Lipkins. Tinejdžeri su također skloni tzv. osvetničkom ili zlobnom sextingu, tj. distribuiranju kompromitirajućih fotografija u svrhu ponižavanja. Profesorica zaposlena u srednjoj školi u okrugu Essex (New Jersey) koju ćemo u svrhu zaštite identiteta zvati tek njenim srednjim imenom Ruthm, tvrdi da je vidjela kako učenici u njenoj školi distribuiraju nedolične fotografije svojih bivših djevojaka kako bi im se osvetili nakon prekida veze. Prošle je godine, kaže Ruth, u njenoj školi jedan učenik suspendiran zbog osvetničkog sextinga.
Istraživanje koje je provela Susan Lipkins pokazuje da je od 323 ispitanika starosti između 13 i 72 godine, njih čak 66% priznalo upuštanje u sexting. Rezultati studije predstavljeni su na konferenciji o Internetu i mentalnom zdravlju održanoj na Sveučilištu McGill u svibnju prošle godine. Najutjecajnije istraživanje o sextingu proveli su web portal CosmoGirl.com i Nacionalna kampanja protiv neplanirane trudnoće tinejdžerki. Rezultati pokazuju da je 20% tinejdžera i jedna trećina mladih između 20 i 26 godina slalo svoje nage ili polunage fotografije elektroničkim putem ili ih objavljivalo na Internetu. Oko 40% tinejdžera i 60% mladih slalo je seksualno sugestivne SMS poruke ili e-mailove. “Jesu li ovi podaci uznemirujući? Za nas starije jednostavno se radi o razlici između ponašanja u javnosti i privatnosti vlastitog doma, razlici koja, čini se, mladima nije sasvim jasna. Ideja o objavljivanju vlastitih nagih fotografija na Internetu starijim osobama je potpuno neshvatljiva,” izjavio je glasnogovornik kampanje, Bill Alpert. “Istina je da bi roditelji trebali voditi više računa o tome kako i u koje svrhe njihova djeca koriste svoje mobitele i računala,” smatra Alpert, “no rezultati istraživanja ipak ne daju povoda za paniku. Na kraju krajeva, oko 80% tinejdžera tvrdi da nikada nisu distribuirali golišave slike.” Maria Concilio, majka troje djece (od toga dvije djevojčice od 12 i 14 godina) iz okruga South Orange (New Jersey), kaže da je čula za sexting, ali sigurna je da se njena djeca nikada ne bi upustila u tako nešto. Kako može biti sigurna? Tajna, tvrdi Concilio, je u revnosnom provjeravanju mobitela i Facebook profila svoje djece. Istu metodu primjenjuje i Katie McGrath (okrug West Orange), majka trojice mladića (15, 22 i 24 godine). “Konstantno provjeravam mobitel najmlađeg sina,” kaže McGrath, “i ako on želi da nastavim podmirivati njegove telefonske račune, dopustit će mi da ga provjeravam i dalje.”
Istraživanje portala CosmoGirl.com također pokazuje da su sextanju sklonije djevojke. I dok većina sextanje opisuje kao zabavni oblik flerta, polovica djevojaka tvrdi da su ih na slanje seksualno sugestivnih sadržaja prisiljavali njihovi partneri. Samo 18% mladića na sextanje su pristali pod pritiskom svojih djevojaka. “Dečkima moramo dati do znanja da nikoga ne smiju prisiljavati na tako nešto, a djevojkama da ne bi trebale osjećati pritisak,” kaže Schroeder. “Nažalost, mnoge su djevojke spremne na sve kako bi zadržale partnera.” Lipkins se s time ne slaže. Njeno istraživanje pokazuje kako je samo 2% djevojaka izjavilo da su na sextanje bile primorane. Peter Cumming, profesor na Sveučilištu York u Torontu koji se bavi fenomenom sextinga, smatra kako je pretjerana briga oko djevojaka odraz dvostrukih društvenih standarda. “Mislim da čitava ta strka ima i neke negativne posljedice. U mnogim se člancima navodi kako tehnologija potiče mlade na izražavanje seksualnosti – e pa baš me zanima što bi se desilo da dvoje mladih ostavite same na otoku bez mobitela.” John Shehan, ravnatelj Odjela za izrabljivanu djecu Nacionalnog centra za nestalu i izrabljivanu djecu ne misli da je sexting bezopasan. Naprotiv – Shehan drži kako je riječ o rizičnom ponašanju koje može imati posljedice daleko teže od neugodnosti u školi. Erotski prikazi mladih mogu dospijeti u ruke pornografa. “Ti ljudi skupljaju takve fotografije kao što obični svijet sakuplja sličice igrača baseballa. Oni ih čuvaju na svojim računalima i međusobno razmjenjuju,” tvrdi Shehan. “Na taj način fotografije mogu zauvijek ostati u opticaju.” Ponekad tinejdžeri skupljaju fotografije svojih školskih kolegica kako bi ih njime ucjenjivali: “To se pretvara u igru moći – momci traže razne protuusluge kako njihovi albumi ne bi dospjeli u javnost.” Da bi se ovakvom ponašanju stalo na kraj, smatra Shenan, roditelji trebaju razgovarati sa svojom djecom, a ne nadzirati njihova računala. Unutar Centra otvorena je i posebna linija o sigurnosti na Internetu namjenjena roditeljima. Pitanja vezana za konkretne situacije mogu se postaviti i na stranici netsmart411.org.
“Nažalost, u većini slučajeva roditelji razgovaraju s djecom tek nakon što naiđu na njihove polunage fotografije na društvenim mrežama. Razgovore o seksualnosti, privatnosti i postavljanju granica trebalo bi obaviti mnogo ranije,” smatra Schroeder. “Neprihvatljive oblike ponašanja treba kazniti; kazna bi trebala biti trenutačna i uključivati zlorabljenu tehnologiju.” Schroeder predlaže roditeljima da djeci na neko vrijeme oduzmu mobitele; posjedovanje tih uređaja, ističe ona, nije pravo već povlastica. Lipkins, pak, drži da su roditelji gotovo nemoćni – činjenica koje su tinejdžeri itekako svjesni. Rezultati njenih istraživanja govore u prilog tome: gotovo polovica ispitanika tvrdi da su se na objavljivanje sugestivnih ili erotskih fotografija odlučili čak i u slučajevima kada su znali da bi im to moglo donijeti probleme u školi ili na poslu. Također, većina je ispitanika bila svjesna mogućih neugodnosti koje bi distribuiranje takve vrste sadržaja moglo donijeti njima osobno ili njihovim obiteljima. “Oni misle da smo mi dinosauri i da ništa ne kužimo… i u pravu su. Ovdje je riječ o srazu dvaju kultura. Sexting je tek dio većeg problema,” smatra Schroeder.
* Jane je stvarna tinejdžerka iz sjevernog Jerseya. Pseudonim se koristi u svrhu zaštite njene privatnosti.
