Prozor u svijet

08.12.2009. 15:00:17 - Augustin Palokaj (Civilno društvo)

Sjećamo se Anne Lindh

 Augustin Palokaj dopisnik je "Jutarnjeg lista" iz Bruxellesa

Tekst je preuzet iz časopisa Civilno društvo koje izdaje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

U rujnu 2003., dok se razmišljalo o žrtvama terorističkog napada u New Yorku i Washingtonu 11. rujna, svijet je šokirala vijest iz Stockholma, gdje je ubijena ministrica vanjskih poslova Švedske Anna Lindh.

Okončan je tada nasilno, ubodom noža u prsa i trbuh, život jedne od najpoznatijih švedskih političarki čiji je glas postajao sve važniji i izvan Kraljevine Švedske u EU-u i diljem svijeta.


Dogodilo se to 10. rujna 2003. poslijepodne, dok je bila u kupnji u jednoj robnoj kući u Stockholmu. Preminula je dan poslije, upravo 11. rujna, ujutro. Ubijena je u danima kada je bila glavno lice u kampanji za uvođenje eura. Nažalost, njezina se slika, umjesto u nastavku kampanje europskoga monetarnog ujedinjenja, na naslovnicama novina i u glavnim televizijskim vijestima tada pojavljivala uz vijest o tragičnom ubojstvu.

Bilo je to drugo ubojstvo aktivnog političara u Švedskoj, jednoj od najsigurnijih i najuređenijih država na svijetu. Na sličan način, gotovo na istome mjestu, ubijen je i premijer Olof Palme. Oba su ubojstva potresla Švedsku, ali i danas u toj državi političari uglavnom izlaze u javnost bez posebne zaštite jer je nasilje na ulicama švedskih gradova rijetka pojava. Šveđani jednostavno nisu htjeli dopustiti da nasilna ubojstva političara promijene njihov način života.

S obzirom na to da se ubijena ministrica zauzimala za dijalog među kulturama na području Sredozemlja, današnja Zaklada "Anna Lindh" promiče taj dijalog. Osim toga, njezino ime nose i dvorana za sastanke u zgradi Vijeća EU-a u Bruxellesu te jedna dvorana u Europskom parlamentu.

 

Zaštita okoliša

Još kao mlada političarka Anna Lindh se zauzimala za usmjeravanje svoje države prema članstvu u EU-u, što je ostvareno sredinom devedesetih, tijekom četvrtog kruga proširenja EU-a. Doživjela je biti na čelu Vijeća ministara vanjskih poslova EU-a za vrijeme švedskog predsjedanja, a u trenutku ubojstva vodila je kampanju za prihvaćanje eura kao valute i u Švedskoj.

Osim što je ostvarila parlamentarnu karijeru, uspjela je biti i zamjenica gradonačelnika Stockholma. Anna Lindh je prvi puta postala ministricom 1994., i to za okoliš. Švedska je već tada, dok je ona vodila to ministarstvo, prednjačila u zaštiti okoliša. Stockholm će sljedeće godine biti "Prvi zeleni glavni grad svijeta", a poznat je i po tome što ima cijela naselja bez smeća. Ministar za okoliš u Švedskoj je jedna od najvažnijih funkcija. Upravo u vrijeme dok je Anna Lindh vodila ministarstvo okoliša Švedska je postala članicom Europske Unije.

Anna Lindh se unutar EU-a, zajedno sa ministrima okoliša drugih država članica, zauzimala za novu europsku regulativu o opasnim kemijskim tvarima. Već je tada znala da je zaštita okoliša zajednička briga svih u Europi i svijetu i da neće biti dovoljno za buduće naraštaje ako se to pitanje regulira samo u nekim državama članicama.

 

Zagovornica proširenja

Ipak mnogi Annu Lindh više pamte po njezinoj posljednjoj ministarskoj funkciji. Nakon još jedne pobjede socijaldemokrata u Švedskoj premijer Jöran Persson imenovao ju je 1998. ministricom vanjskih poslova. Bile su to važne godine za Europsku Uniju, a tada mlada članica Švedska dobro uklopila. Anna Lindh je bila velika zagovornica procesa proširenja Europske Unije. Sudjelovala je na najvažnijim sastancima na kojima se unutar EU-a odlučivalo, a i sama je sudjelovala u pregovorima s državama kandidatkinjama.

Sudjelovala je u završetku pregovora s mnogim istočnoeuropskim državama, ali nije doživjela velik povijesni dan njihova punopravnog članstva 1. svibnja 2004. Tada se Europska unija proširila za deset novih država članica, među kojima prvi put i osam iz prijašnjega komunističkog bloka.
Za nju, kao i za cijelu švedsku vladu, tim proširenjem, koje se zove i "veliki prasak", nije bilo završeno proširenje Europske Unije. Zauzimala se i za brzu integraciju zapadnog Balkana u EU. Kad je Švedska preuzela predsjedanje Europskom Unijom, Anna Lindh je bila ključna u oblikovanju stava o nužnom nastavku proširenja EU-a prema zapadnom Balkanu i primjeni politike stabilizacije i pridruživanja. Iz njezinih nastupa u EU-u sjećamo se kako je govorila da je, nakon svih strahota koje su narodi iz bivše Jugoslavije doživjeli tijekom krvavih ratova, dužnost Europe da tu regiju stabilizira i da joj pomogne u gospodarskom oporavku i priključenju Europskoj Uniji.

 

Dolazila u regiju


Za približavanje zapadnog Balkana EU-u nije se zauzimala samo u nastupima u Bruxellesu i Luxembourgu nego je posjećivala i regiju. Boravila je ne samo u tada mirnom Zagrebu i politički stabilnoj Hrvatskoj nego je posjećivala i Makedoniju za vrijeme etničkih sukoba u toj državi, išla je na Kosovu, gdje ratne rane još nisu bile izliječene. Čudna je sudbina  i to što se u ožujku 2003. trebala sastati s tadašnjim predsjednikom Vlade Srbije Zoranom Đinđićem, koji je prije samoga toga sastanka ubijen u Beogradu. Srbija je tada krenula u pravcu demokratizacije i približavanja EU-u, a Đinđić je bio glavni promotor takve politike. Iako se zauzimala za prava kosovskih Albanaca, Anna Lindh je Srbiju smatrala Srbiju ključnom državom u regiji, čije je približavanje EU-u nužno za dugoročnu stabilnost Balkana i za uspješnu politiku EU-a u toj regiji.

Švedska je i sada predsjedateljica EU-a, a politika te države prema proširenju nije se promijenila iako su se promijenile okolnosti u EU-u. Proširenje EU-a sve je manje popularno u mnogim članicama EU-a, ali ne i u Švedskoj. Švedska vlada, iako je sada ne vode socijaldemokrati, vodi proaktivnu politiku prema proširenju.

 

Glas razuma i pravde

Pri ulasku u dvoranu "Anna Lindh" u Europskom parlamentu zastupnici se sjećaju njezina zauzimanja za proširenje EU-a. Švedska još nije uvela euro, ali je financijska kriza koja je zahvatila i tu državu znatno promijenila raspoloženje građana. Sredozemna regija, za koju se tako strastveno zauzimala Anna Lindh, je dobila i institucionalni okvir za dijalog u Uniju za Mediteran - Barcelonski proces. U toj su Uniji sve sredozemne države, uključujući i Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju, te sve članice Europske Unije. Kriza na Bliskom istoku nastavlja se, ali je prvi put postignuta suglasnost da će rješenje biti uspostava palestinske države, koja će moći živjeti u miru s Izraelom kao susjednom državom. Hrvatska je na pragu članstva u EU-u. Druge države zapadnog Balkana napreduju na tom putu, Makedonija ima status kandidata, a Albanija i Crna Gora zatražile su i formalno članstvo. Uskoro će to učiniti i Srbija i Bosna i Hercegovina. Sva pitanja u regiji nisu riješena, ali je ona znatno stabilnija nego prije.

Da život Anne Lindh nije tako tragično završen, ona bi, kao glas razuma i pravde, vjerojatno i danas pridonosila u rješavanju svih tih pitanja. A Europska Unija također ne zaboravlja na nju i njezino zauzimanje. Bila je svakako važan švedski glas u Europi i važan europski glas u svijetu.

 

Pojedinosti iz životopisa

Anna Lindh je rođena u lipnju 1957. U njezinu bogatom životopisu stoji da se politikom počela baviti još kad je imala 12 godina, a postala je prva žena na čelu Švedske socijaldemokratske stranke. Diplomirala je pravo 1982. na sveučilištu u Uppsali te je iste godine postala zastupnicom u parlamentu. Već je tada njezin politički angažman prelazio švedske granice. Zauzimala se za rješavanje situacije u Nikaragvi i Vijetnamu, za završetak "apartheida" u Južnoj Africi. Tražila je rješenje palestinske krize i vodila kampanju protiv utrke u naoružavanju.

Tagovi: anna lindh, civilno društvo, eu, švedska

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM