U fokusu

Afrika – Jaka na političkom osnaživanju, slaba u obrazovanju

Afrika – Jaka na političkom osnaživanju, slaba u obrazovanju

 

Prevela Matija Matea Stojić

 

“Jasno je da postoje velike razlike unutar Sub-Saharske Afrike, ali sve u svemu regija napreduje izrazito dobro što se tiče političkiog osnaživanja ‘‘, kaže Saddia Zahidi, ko-autorica ‘Global Gender Gap’ izvještaja (GGG izvještaj) koja je ujedno na čelu Žena Liderica i Programa ravnopravnosti spolova pri Svjetskom Ekonomskom forumu (WEF).

‘Global Gender Gap’ rangira 134 zemlje prema ravnopravnosti spolova i dizajniran je da bi izmjerio razlike temeljene na spolu vezano uz dostupnost resursa i prilika u pojedinim zemljama, što se razlikuje od općenite razine dostupnosti resursa u tim zemljama.

Izvještaj gleda 4 faktora: ekonomske prilike i sudjelovanje; obrazovna postignuća; političko osnaživanje; zdravlje i preživljavanje žena.

Zahidi govori o konkretnim slučajevima temeljenim na činjenicama iz GGG izvještaja, a također komentira profilaciju Južne Afrike kao jedne od država s najmanjim spolnim razlikama u svijetu te ostale trendove u Sub-Saharskoj regiji.

 

IPS: Iznenađenje ove godine je Južna Afrika, koja je skočila sa 22. na 6. poziciju u GGG izvještaja. Što se promijenilo?

Saadia Zahidi: Podaci otkrivaju da je Južna Afrika postigla značajan napredak vezan uz položaj žena na tržištu rada te imaju više žena u parlamentu i na ministarskim pozicijama u novoj vladi.

U nekim drugim zemljama možemo uočiti napredak samo u jednoj varijabli. Za razliku od toga, u slučaju Južne Afrike vidimo očite napretke u sudjelovanju u politici i na tržištu rada.

Unatoč tome što GGG izvještaj pokazuje skok, to je više bio postupan napredak u pristupu tržištu rada tijekom prošlih par godina, ILO (Međunarodna organizacija rada) je nedavno ažurirala podatke, a mi u izvještaju vidimo promjene sada.

 

IPS: Ali mi pričamo o državi koja je na prvom mjestu po broju silovanja po osobi (1.9538 žrtava na 1000 osoba), prema Sedmom U.N.-ovom Izvještaju o kriminalnim trendovima i akcijama pravnih kaznenih sistema, koji pokrivaju period 1998-2000. Kako Južna Afrika suočena sa takvom realnošću može biti na tako privilegiranoj poziciji u GGG izvještaju?

SZ: Postoji više odgovora na ovo pitanje. Gledamo podatke koji se mogu usporediti, gdje imate poboljšanja u pojedinim dijelovima, kombinirano sa jako slabim dostignućem u drugim.

Na primjer, Indija (114 u GGG izvještaju 2009. godine) je brzo rastuća zemlja sa slabim dostignućima u GGG-jevom izvještaju (radi slabih postignuća u političkom i ekonomskom sudjelovanju), s velikim problemima kao što su žensko čedomorstvo i selektivni pobačaji.

Diskriminacije takvog tipa događaju se u izrazito nejednakim društvima, gdje postoje velike četvrti siromašne populacije, zatim srednje klase koja je u nastajanju i jako bogate elite.

Drugi slučaj je Brazil (82), koji ima naročito slaba postignuća u političkom osnaživanju dok odlično stoji na području obrazovanja i zdravstva za žene.

Međutim, GGG izvještaj ne gleda na nasilje protiv žena i druge slične probleme vezane uz spol. Gleda na žene kao “potencijal’; na to kako pojedine države ulažu u te “potencijale” (odnosi se na obrazovanje i zdravstvo) i da li su ti “potencijali” produktivni. Pokazatelj mjeri razlike, ne razine.

Ako pogledate dodatne informacije na dnu izvješća, osnovna prava i socijalne institucionalne varijable su razmatrane, uključujući i zdravlje rodilja, genitalno sakaćenje žena, poligamiju, kao i postojanje zakonskih kazni za nasilna dijela prema ženama, na skali 0 ili 1, gdje je 0 najbolji rezultat.

Južna Afrika ima rezultat 0.42 u zakonskom kažnjavanju nasilja prema ženama i 0.50 u poligamiji, tako da postoji mnogo toga gdje moraju napredovati.

Međutim, čak i najbolje države na svijetu, kao Island (1) ili Švedska (4) nisu bez spolnih razlika.

 

IPS: Lesotho, je napredovao šest pozicija, sa 16. na 10. Unutar 10 najboljih država, 6 ih je europskih, 2 afričke, 2 iz azijsko-pacifičke regije. Govori li to nešto o Africi općenito?

SZ: Smatram da postoje ogromne razlike u poretku diljem Sub-Saharske Afrike. Teško je reći nešto o regiji kao o cjelini. Na primjer, Chad (133) i Etiopija (122) su na kraju poretka.

Međutim, možemo reći da regija ima očitu snagu u ekonomskom i političkom sudjelovanju žena.

Sve u svemu, Sub-Saharska Afrika na boljem je položaju od Srednjoistočne i Sjeverne Afrike, Azije, Latinske Amerike i Kariba, a skoro je na istom položaju kao Istočna i zapadna Europa.

Kad govorimo o političkom osnaživanju, čak i ako su rezultati niski, Sub-Saharska regija je bolje pozicionirana od Srednjoistočne i Sjeverne Afrike (najgora), Istočne Europe, Latinske Amerike i Kariba, kao i Sjeverne Amerike.

Doduše, dug je put vezan uz edukaciju i zdravstvo. Regija ima općenito najniži poredak na svijetu vezano uz obrazovanje; a kad govorimo o zdravstvu ima drugi po redu najniži poredak nakon Azije.

 

IPS: U svijetlu globalne ekonomske krize, izvještaj sugerira direktnu poveznicu između niskog spolnog jaza i visokih ekonomskih dostignuća.

SZ: Ovisi o tome kako gledate na spol. Možete gledati kao na pitanje jednakosti i ljudskih prava. Očito je da bi prava trebala biti jednaka za sve. Drugo je učinkovitost.

Žene čine pola ukupnih ljudskih potencijala. To koliko dobro država koristi svoje ljudske potencijale, utjecat će na njena postignuća. Vidimo korelaciju između GGG izvještaja i Globalnog izvještaja o konkurenciji (WEF). Generalno govoreći, postoje tri grupe država.

Prva grupa uključuje države gdje osnove, zdravstvo i obrazovanje, nisu pružene ženama. Nemoguće je imati ekonomski i politički napredak bez toga.

Druga grupa uključuje države čija populacija, generalno, ima pristup zdravstvu i obrazovanju, napravili su ulaganja, ali još nisu dobili “nagrade”, jer nisu uložili dovoljno u micanje prepreka prema ekonomskom i političkom sudjelovanju.

Treći red uključuje države koje su napravile potrebno u dostupnosti zdravstva i obrazovanja, a isto tako mijenjaju ulaz prema političkim i ekonomskim sferama.

Međutim, to nije dovoljno, jer neke prepreke još uvijek postoje i žene su u nekom momentu u škripcu. To uključuje države poput Švedske (4), Danske (7) i Sjedinjenih Američkih Država (31). Zadnje prepreke nisu još uklonjene.

 

IPS: Što je sa slučajem Južne Afrike?

SZ: Postoje iznimke, a Južna Afrika je jedna od njih. Južnoj Africi ide prilično dobro, relativno govoreći. Zapravo, kad se radi o edukaciji, rezultat je da 99% muškarca dobiju obrazovanje, što je izrazito visoko.

Te države samanjuju svoje propuste u obrazovanju i zdravstvu, ili su blizu tome, počinje im ići dobro u drugim dijelovima kao što su prihodi i resursi.

Pokazetelj ne gleda na cjelokupnu razinu razvoja, nego koliko su pravedno resursi raspodijeljeni.

Južna Afrika, iako siromašnija od Švedske, na prilično visokom je položaju.

 

IPS: Vi ste ko-autorica GGG izvještaja od 2006.godine, možete li istaknuti neke trendove otada? Neki aktivisti/kinje smatraju da smo dotakli razinu s koje stvari ne napreduju.Što Vi mislite o tome?

SAADIA ZAHIDI: Postoji puno toga što se može reći o dostignutoj razini. Iz podataka, gledajući općenito na 14 setova varijabli u 115 država od 2006. godine, u 99 od njih uočavamo napredak, a 16 ih je ostalo na istom položaju ili su u gorem položaju.

Na neki način, ovo je zabluda, jer ne možemo reći, gledajući samo na 115 država, da svijet napreduje. Neke druge države, koje nisu uključene, mogu biti u sve gorem položaju.

Međutim, četiri godine je prilično dovoljno vremena. Isto tako, u četiri kategorije izvještaja pokazan je napredak u obrazovanju i politčkom osnaživanju, dok je pokazan manjak u ekonomskom djelovanju generalno.

Postoji velik broj država gdje su razlozi zašto podaci nisu skupljeni povezani sa činjenicom da podaci o spolnoj segregaciji nisu shvaćeni ozbiljno niti shvaćeni kao prioritet ili dolaze iz oružanih konfliktih situacija. Da smo te podatke uzeli u obzir, smatram da smo mogli imati drugačiju sliku. Međutim, treba stići više podataka za definiranje konačnih trendova.

Imali smo pregled 39 zemalja od 2000. godine, a neke, kao npr. Ujedinjeno Kraljevstvo (15 u 2009. GGG izvještaju), ostale su na istom položaju. Nije bilo nikakvog napretka u nekim državama, jer su zadovoljne i ostaju na svojim dobrim rezultatima. Međutim, npr. Turska (129), koja je počela s vrlo niskim rezultatima, skočila je 10 bodova u posljednjih devet godina.Vidimo ohrabrujuće znakove u Čileu (64), Japanu (75) i Južnoj Koreji (115), koji su krenuli sa jako niskih pozicija i polako sustižu ove pri vrhu.