Prozor u svijet

17.11.2009. 09:37:14 - Ivo Špigel (Mreža)

Gay velikan

Alan Turing

Alan Turing

"He was a man and a friend always

He stuck with me in the hard old days"

Tom Paxton: "My Rambling Boy"

 

Ove su kolumne najčešće posvećene tehnologiji i tehnološkom biznisu - novim platformama, paradigmama, tko je koga kupio, koji su trendovi i tendencije i kako sva ta skalamerija utječe na mene, pomalo neobičnog a pomalo i običnog i svakodnevnog korisnika Vrlog Novog Svijeta.

Ovom se prilikom, za promjenu okrećem u prošlost, jednoj od najznamenitijih figura informatičke i računarske povijesti, čija je tragična sudbina na neki neobičan način aktualizirana ovovremenim događanjima.

Jedno se od tih događanja, zapravo, nije dogodilo. Za razliku od Zagreba i mnogih drugih europskih gradova, gradska vlast u Beogradu procijenila je da ne može jamčiti dovoljnu sigurnost organizatorima i sudionicima "Belgrade pride" manifestacije. Mračne, imbecilne, kretenske i debilne spodobe iz srpske naci-fašističke scene, čije sam grafite "Čekamo vas" (ispisane, dakako, ćirilicom) sa zebnjom gledao po Beogradu koji tjedan prije cijele te priče, ovom su prilikom dobile bitku. Rat je za njih, dakako, unaprijed izgubljen, ali ostaje gorak okus u ustima kad čovjek pročita i sluša o takvim strahotama u susjedstvu.

E sad, pitate se vi, dragi čitatelji, kakve veze to ima s Mrežom? Mora da je Špigel opet prolupao...

Vratimo se par koraka natrag u pionirske dane računarstva, informatičke tehnologije i informatičke industrije. Ako znate bar ponešto o tim vremenima, koja vam imena padaju na pamet kao "očevi osnivači"? Norbert Wiener, otac kibernetike. John (Janosz - bravo Madžari!) Von Neumann. I - svakako - Alan Turing.

Teško je preuveličati doprinos koji je Alan Turing dao ne samo računarstvu i informatičkoj industriji, već - doslovce - slobodnom životu svakoga od nas. Turingov stroj je logički model najosnovnijeg principa funkcioniranja računala. Turingov rad na temeljima umjetne inteligencije je nezaobilazan, i tzv. "Turingov test" se i danas smatra prihvatljivim, praktičnim testom za odlučivanje o tome da li je neko računalo "svladalo" ljudsku inteligenciju ili nije.

No, osim teorijskih koncepcija i dostignuća koja su, zacijelo, njegov najvažniji doprinos razvitku računarske i informatičke znanosti i tehnologije, Alan Turing je bio znanstvenik koji je svoje teorije itekako koristio i provjeravao u praksi. Četrdesetih godina prošlog stoljeća, na vrhuncu znanstvene i kreativne snage, pridružio se elitnom timu koji je u legendarnom kompleksu Bletchley Park-a razvijao, jednog za drugim, sve moćnije računske strojeve. Ne treba, dakako, spominjati da su spram današnjih mobitela po procesnoj snazi to bile male bebe, ali to nije niti bitno. U vrijeme prije integriranih sklopova, submikronske elektronike, štoviše u vrijeme prije bilo kakve elektronike, strojevi koje je sastavljao tim iz Bletchley Park-a bili su ne samo vrhunac tehnoloških napora tog vremena, već su, što je još važnije, bili moćniji od konkurencije.

Za razliku od današnjih konkurentskih sukoba, kada globalne IT korporacije vode "rat" za dominaciju svojih operativnih sustava, baza podataka ili mobilnih platformi, Turing i njegova ekipa imali su presudnu ulogu u vrlo stvarnom i krvavom ratu. Njihov je primarni zadatak bio da razbiju kriptozaštitne sustave Njemačke i njenih saveznika, i oni su to, uz pomoć nevjerojatnih tehnoloških inovacija i jako, jako puno sreće - i uspjeli.

Rezultati rada tima iz Bletchley Parka, na čelu s Turingom, bili su jedna od ključnih prekretnica II svjetskog rata. Saveznici su imali uvid u svu komunikaciju sila Osovine, a da to njihovi protivnici ne samo da nisu znali, nego nisu niti vjerovali da je moguće.

Rat je tako, pobjedonosno za Saveznike, završio. Zapad se okrenuo obnovi i izgradnji, a glavni junak naše priče se našao u pomalo nezgodnoj situaciji. Bio je muškarac koji je volio druge muškarce. Homoseksualac, "peder" kako se to pogrdno i kolokvijalno kaže. No, za razliku od današnje Velike Britanije, u vrijeme kasnih četrdesetih i pedestih takvo se životno opredijeljenje smatralo ne samo bolesnim, već je bilo i - protuzakonito. Turing je optužen zbog homoseksualnosti na temelju istog zakona zbog kojeg je pritvoren, desetljećima ranije, i Oscar Wilde, ali i deseci tisuća manje poznatih nesretnika i nesretnica.

Država koju je pomogao spasiti pružila mu je lijep i elegantan odabir: teška robija u sredini, zacijelo, ne baš naklonjenoj njemu sličnima, ili "eksperimentalnu terapiju". Tzv. "terapija" (koju je odabrao kao manje zlo) se sastojala od ubrizgavanja ženskih hormona, od kojih je naš matematički genij strahovito trpio: rasle su mu grudi, doživljavao je kojekakve fizičke i psihičke deformacije. Shrvan cijelom pričom, Alan Turing se ubio u lipnju 1954. godine.

Ova je priča, dakako, dobro poznata mnogima. Onima koji žele znati više o Turingovom životu i radu mogu od sveg srca preporučiti knjigu "Alan Turing - The Enigma" koju je napisao Andrew Hodges. No - priča o Turingu dobila je svoju novu dimenziju ove godine. Britanski poduzetnik, pisac i znanstvenik John Graham-Cumming, frustriran pričom o Turingu, pokrenuo je prije nekoliko mjeseci peticiju prema britanskoj vladi sa zahtjevom da se vlada službeno ispriča Turingu. Proširena Internetom ali i klasičnim medijima (BBC) peticija je, na iznenađenje autora, uzela maha. Početkom rujna dobio je e-mail od tajnice britanskog premijera Gordona Browna s molbom da se javi. Malo kasnije te večeri, nakon koordinacije s tajnicom, zazvonio mu je mobitel: "John - ovdje Gordon Brown. Vjerojatno znaš zašto te zovem."

Nekoliko dana kasnije, Gordon Brown se u ime britanske nacije ispričao Alanu Turingu - čovjeku koji je i njih i sve nas zadužio na više načina nego što smo svjesni.

Toliko za danas, a u idućem broju se vraćamo tehnologiji i biznisu!

 

Ivo Špigel

ivo.spigel@perpetuum.hr

 

 Zahvaljujemo Ivi Špigelu i redakciji Mreže na ustupljenoj kolumni!

Tagovi: alan turing, drugi svjetski rat, gay, homoseksualnost, ict, ivo špigel, lgbtiq, mreža

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM