Preko plota

26.11.2016. 18:20:00 - Sarajevski otvoreni centar

u 2015. godini

Zločini iz mržnje u BiH: tek svaki osmi počinitelj kažnjen

OSCE Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je 16. novembra 2016. godine koji se obilježava kao Međunarodni dan tolerancije, na svojoj web stranici, koja služi za izvještavanje o zločinu iz mržnje, objavio podatke o broju krivičnih djela počinjenih iz mržnje zabilježenih u toku  2015. godine.

Web stranica je pokrenuta 2014. godine, a napravljena je s ciljem da državama članicama OSCE-a, civilnom društvu, medijima i javnosti olakša pristup informacijama o zločinu iz mržnje koje je ODIHR skupio. Posebno je bitno istaknuti da civilno društvo igra presudnu ulogu u izvještavanju o zločinu iz mržnje jer nadopunjava i kontekstualizira službene podatake, ali i otkriva praznine u službenim izvještajima. ODIHR sa civilnim društvom i međunarodnim organizacijama surađuje blisko, a sve sa ciljem da se unaprijedi izvještavanje o zločinima iz mržnje.

Informacije za 2015. godinu obuhvataju izvještaje 41 države, članice OSCE-a. Izvještaj obuhvata i podatke vezane za incidente o kojima je izvještavalo ukupno 113 organizcija civilnog društva koje su izvjestile o ukupno 5,357 incidenata, koji pokrivaju 41 državu članicu, a koji uključuje 4,197 incidenata koji su bili razvrstani po vrsti incidenta i predrasudom kao motivacijom za njihovo izvršenje. Ova informacija je dopunjena podacima međunarodnih organizacija, UNHCR-a i Misije OSCE-a u ukupno 35 zemalja.

Prijavljivanje i dalje ključni izazov!

Nažalost, mnoge žrtve ne prijavljuju slučajeve zločina iz mržnje. Na neprijavljivanje ovih krivičnih djela utječe više razloga, u rasponu od jezičnih barijera do nepovjerenja u vlasti. Postoji konstantna potreba da se radi sa marginaliziranim društvenim grupama da se ohrabre i osnaže, te da ukoliko dođe do ovakvih slučajeva da ih i prijave nadležnim institucijama, radi efikasnog procesuiranja i sankcioniranja počinitelja. ODIHR usko surađuje s civilnim društvom da se ovaj izazov prevaziđe, ali isto tako pomaže i u jačanju suradnje između civilnog društva i vlasti.

Kakva je situacija u BiH?

Prema zvaničnom izvještaju OIDHR-a za 2015. godinu u Bosni i Hercegovini je zabilježeno 24 zločina iz mržnje. Isti broj slučajeva je zabilježen u Hrvatskoj (24) dok je u Srbiji zabilježeno ukupno 79 slučajeva. Broj pocesuiranih zločina iz mržnje u BiH je 12, a za iste je kažnjeno samo 3 počinitelja.

U izvještaju koji je OIDHR-u dostavila Misija OSCE-a u BiH za 2015. godinu, naglašena je suradnja sa civilnim sektorom na pitanjima zločina iz mržnje. Kad su u pitanju policijske agencije i pravosudne institucije, u izvještaju je istaknuta i suradnja sa Sarajevskim otvorenim centrom kroz dvogodišnji projekat "Borba protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje u BiH" u sklopu kojeg je u toku 2015. godine obuke o zločinu iz mržnje, tačnije o predrsudi kao pobudi za izvršenje zločina iz mržnje, prošlo ukupno 155 policijskih skužbenika_ca.

ODIHR zapaža da BiH nije dostavila podatke o slučajevima zločina iz mržnje motiviranih predrasudom kao motivom za njihovo izvršenje.

U kontekstu Bosne i Hercegovine, društveno pogođene kategorije zločinom iz mržnje su: povratničke zajednice, vjerski i sakralni objekti i imovina vjerskih zajednica, LGBTI osobe i Romi/kinje.

Kada su u pitanju LGBT osobe, Sarajevski otvoreni centar je u  2015. godini dokumentovao 103 slučaja govora mržnje i pozivanja na mržnju i nasilje, i 20 slučajeva zločina iz mržnje motiviranih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Od januara do marta 2016. godine  Sarajevski otvoreni centar je dokumentovao 23 slučaja govora mržnje i pozivanja na mržnju, te 2 slučaja zločina iz mržnje i incidenata motiviranih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Ovi podaci se odnose na zločine iz mržnje počinjene prema LGBT osobama, a koji nisu nužno prijavljene nadležnim institucijama, što upućuju na i dalje nizak stepen povjerenja LGBTI osoba u institucije, te da nasilje nad LGBTI osobama i dalje ostaje u tzv. "sivoj" zoni. Istraživanje koje je u toku 2015. godine proveo National Democtratic Institute  pokazalo je da je 15% LGBT osoba u BiH  doživjelo fizičko nasilje zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, a da je verbalno zlostavljane i uznemiravanje doživjelo čak 72% LGBT osoba u BiH. Ovo istraživanje nije uključivalo interspolne osobe.

Krivična djela počinjena iz mržnje u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine regulisana su na nivou entiteta i BD-a BiH. Prve značajne izmjene i dopune su izvršene 2010. godine u Krivičnim zakonima na državnom nivou, BD-u BiH i RS-u, a 2013. godine došlo je do poboljšane regulacije u KZ-u RS, te konačno 2016. godine i u KZ-u FBiH. Mržnju (predrasudu kao motiv) kao otežavajuću okolnost pri izricanju sankcija za sva krivična djela izričito propisuju KZ BD-a BiH, dok KZ RS-a propisuje počinjenje djela iz mržnje kao otežavajuću okolnost. Novi amandmani na KZ FBiH su propisali počinjenje djela iz mržnje kao obaveznu otežavajuću okolnost. 

Tagovi: bosna i hercegovina, homofobija, lgbt osobe, lgbt zajednica, preko plota, sarajevo, sarajevski otvoreni centar, zločin iz mržnje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM