Brojne članice Europske unije i dalje se muče s dugoročnom nezaposlenosti mladih, iz koje se može iščitati potencijalna kriza u skoroj budućnosti jer jedna cijela generacija je nezaposlena, potplaćena i permanentno nesigurna.
Najveću nezaposlenost i dalje bilježi Grčka gdje je u srpnju bilo 25 posto nezaposlenih, a slijede Španjolska i Cipar s 22,2 odnosno 16,3 posto nezaposlenih.
Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska je i dalje u samom europskom vrhu po broju nezaposlenih mladih – 43,1 posto. Usporedbe radi, u 2013. godini je broj nezaposlenih mladih osoba u RH bio na najvišoj razini ikada i iznosio je 51,6 posto.
U Europskoj uniji stopa nezaposlenosti osoba do 25 godina iznosi 21,9, dok je u Hrvatskoj taj postotak i više nego dvostruko veći.
Dok neke druge europske zemlje nastoje više uskladiti obrazovni sustav i svijet rada kako bi donijeli efikasnije mjere zapošljavanja, Hrvatska nastoji sanirati gorući društveni problem stihijskim mjerama stručnog osposobljavanja.
Stoga, generacija mladih s pravom se već sada nazivaju izgubljenima jer su nezaposleni, ekonomski ovisno o roditeljima ili parterima/icama, a ako rade onda su potplaćeni/e, nesigurni/e i tjeskobne/e. Ne mogu dobiti posao jer nemaju potrebne kvalifikacije, a nisu kvalificirani jer im tržište, zbog svoje neusklađenosti s obrazovnim sustavom – to ne omogućava. Ono što im je omogućavalo eventualno naukovanje jest prvotno stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa za 1.600 kn, a nakon što se sustavno upozoravalo da su naknade izrazito socijalno neosjetljive, ove godine će takva mjera mladima nuditi da zarade mjesečnu plaću u visini minimalca.
Problematično nije samo to što je rad preko takvih mjera debelo potplaćen, a često i gotovo besplatan, nego što nakon odrađene mjere, mladi se u velikom broju ponovno nađu na burzi. Dakle, dolazi do rotiranja radne snage u kojoj profitiraju samo poslodavci kojima država omogućuje da iskorištavaju gotovo besplatnu radnu snagu.
“Takva praksa dovodi i do srozavanja ekonomskog napretka države, gdje se sustavno opterećuje sve manji broj zaposlenih te se socijalna izdvajanja države preopterećuju, što dokida mogućnost ulaganja u rast i razvoj”, rekla je Marta Jagušt, članica inicijative Za rad spremne.
Više o temi:
- Ne želimo postati izgubljena generacija!
- Hrvatska neslavno prednjači po nezaposlenosti u Europskoj uniji
- Gdje su rezultati stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa?
- Vlada više ništa ne garantira mladima
- Mladi na tržištu rada: Neperspektivnost i nezaposlenost u turbulentnim vremenima
- Mladi u Hrvatskoj na neodređeno imaju jedino tjeskobu
