U fokusu

mrsićevo 'volontiranje za 1.600 kuna'

Gdje su rezultati stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa?

Gdje su rezultati stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa?

Iako je prošla gotovo godina dana od kada je ministar rada Mirando Mrsić uveo mjeru poticanja zapošljavanja mladih kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, još uvijek nema konkretnih analiza te Vladine mjere.

Naime, javnosti je ova mjera prezentirana kao sjajan način da se zaposli minimalno 10.000 mladih osoba koje su upravo izašle iz obrazovnog sustava. Pod krinkom stjecanja iskustva, mladi su zapošljavani uz naknadu od 1.600 kuna na godinu dana, a njihovim poslodavcima država uplaćuje doprinose.

Osim što je jako dvojbeno koliko će tih ‘Mrsićevih volontera i volonterki’ ostati na radnom mjestu nakon što prođe godina dana, sporno je i to što ovu mjeru u dvije trećine slučajeva koristi državni i javni sektor.

Prema Tportalu, u HZZ-u do 6. svibnja je kroz tu mjeru bilo zaposleno 9.927 mladih, od čega je samo trećina uključena u privatni sektor – 3.119, dok je 3.586 osoba u javnom, a 3.222 u državnom sektoru.

Iako je Mrsić pompozno najavljivao kako će ova mjera smanjiti nezaposlenost, to se nije dogodilo. Štoviše, od dolaska Kukuriku koalicije na vlast do danas broj nezaposlenih je samo rastao. U travnju ove godine, na Zavodu za zapošljavanje bilo je 355.598 nezaposlenih osoba.

U HZZ-u nisu imali odgovor na pitanje koliko je mladih ostalo nakon godine dana ‘volontiranja’ na radnom mjestu, što može navesti na krive zaključke. Najvjerojatnije se radi o tome kako će mladi godinu dana raditi za mizerne novce, koji nikome ne omogučavaju dostojanstven život, a zatim će biti otpušteni kako bi se zaposlili novi ‘volonteri i volonterke’.

“Ono što ta mjera zapravo radi jest da, primjerice, osobama zaposlenima na ugovor o djelu dokida radna mjesta s plaćom u rasponu od minimalca pa do prosječnoga hrvatskog primanja i na njih zapošljava volontere/stažiste. . Takva praksa ne samo da ne rješava problem, nego ga produbljuje: umjesto da zaposli nezaposlene, njome se ugrožava socijalna egzistencija dvostrukog broja ljudi – onih koji su zbog nje izgubili posao i onih koji su zbog nje ‘zaposleni'”, napisala je svojevremeno Andrea Milat za Novosti.

{slika}

Budući da je više od 50 posto svih mladih u Hrvatskoj koji su završili neki oblik školovanja nezaposleno, kronična nezaposlenost mladih osoba može se nazvati socijalnom bombom, dok vladajuća garnitura ne poduzima nikakve učinkovite mjere kako bi se situacija riješila.

Ovaj problem se sve više stavlja u fokus javnosti, a nedavno je osnovana i inicijativa Za rad spremne, koja osim mladih žena i tržišta rada, problematizira i sporno ‘volontiranje za 1.600 kuna’. Štoviše, aktivistkinje ove inicijative su u subotu na Zrinjevcu organizirale javnu akciju tijekom koje su skupljale potpise na pismima ‘ukora i opomena’ nadležnim ministarstvima ‘koja nemaju nikakvu viziju i strategiju zapošljavanja mladih’.