U fokusu

U Zagrebu tek 1,1 posto ulica ima ime po ženama

Od ukupno 5277 javnih prometnih površina u Zagrebu tek 59, što je 1,1 posto, nosi ime po ženi. Brojka je još manja ako se od tih 59 oduzme imena svetica, te imaginarnih likova. Naime, samo 37 javnih prometnih površina, što je 0,7 posto, nosi ime po stvarnoj ženskoj osobi. Još jedna ulica nosi ime po jednom bračnom paru te se može reći da 37,5 ulica u Zagrebu je ime dobilo po stvarnoj ženi.

U Zagrebu tek 1,1 posto ulica ima ime po ženama

Od ukupno 5277 javnih prometnih površina u Zagrebu tek 59, što je 1,1 posto, nosi ime po ženi. Brojka je još manja ako se od tih 59 oduzme imena svetica, te imaginarnih likova. Naime, samo 37 javnih prometnih površina, što je 0,7 posto, nosi ime po stvarnoj ženskoj osobi. Još jedna ulica nosi ime po jednom bračnom paru te se može reći da 37,5 ulica u Zagrebu je ime dobilo po stvarnoj ženi. O ovom problemu govorilo se na tematskoj sjednici kojeg su organizirali skupštinski Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova.

U bazu treba dodati osam novih imena, zato su zastupnici pozvali građane i udruge daju prijedloge

Zastupnici su zaključili kako bi u bazu podataka iz koje se odabiru imena budućih gradskih javnih površina treba nadopuniti imenima istaknutih žena. Tako je na sjednici odlučeno da se u bazu dodaju osam novih imena. Riječ je o Diani Budisavljević (humanitarka i antifašistica), Sidoniji Erdõdy Rubio (pjevačica i operna primadona), Zuvlejki Štefanini (sportašica), Boženi Begović (prva spikerica Radio Zagreba), Lidiji Sklevicky (feministkinja i znanstvenica), Zlati Bartol (kemičarka, izumiteljica Vegete), Vesni Parun (pjesnikinja) te Jeleni Krmpotić Nemanić (akademikinja). Na ovaj način je broj ženskih imena u fundusu sa 12 povećan na 20.

No i dalje je ženska imena čine manjinu u fundusu u kojem je 214 predloženih naziva

Zato su zastupnici pozvali građane i udruge daju prijedloge. Zastupnici su također zaključili kako odluku da se prilikom imenovanja novih javnih površina treba voditi računa o tome da se ravnomjerno zastupaju oba spola treba poslati i predsjednicima Vijeća gradskih četvrti. Naime, ta Vijeća daju svoja mišljenja i prijedloge prilikom imenovanja javnih površina.

Melita Mulić (SDP), predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, kazala je da u četvrtima Pešćenica-Žitnjak, Donja Dubrava i Podsljeme nema niti jedna ulicu koja nosi ime po ženi. Mulić je dodala kako sadašnji saziv Skupštine vodi računa oko rodne ravnopravnosti prilikom imenovanja javnih površina te je kao podatak navela da je od šest imenovanih ulica u 2010. njih tri ime dobilo po ženama.

Prilikom odabira treba paziti kako se ne bi poticali stereotipi

Marin Knezović (SDP), predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova kazao je da je veliki problem što se rijetko za javne površine predlažu ženska imena. Kao dodatni problem naveo je činjenicu da se u posljednje vrijeme jako malo daju nova imena tako da nema puno mogućnosti za povećanjem ukupnog broja ženskih ulica u Zagrebu. Zvonko Maković, nezavisni zastupnik, kazao je kako se treba paziti da se prilikom odabira ženskih imena ne potiču stereotipi.

– Većina predloženih imena su glumice, književnice, pjevačice. Jako je malo znanstvenica i inženjerki čime se na neki način potiče stereotipizacija ženskih zanimanja – kazao je Maković. Barbara Blasin, jedna od autora Ženskog vodiča kroz Zagreb, kazala je da glavni razlog tome što su žene u tim zanimanjima puno lakše dolazile do prostora u javnom životu pa su se mogle istaknuti.