U fokusu

koruptivne prakse lome se na leđima najranjivijih pacijenata u sustavu - žena

Roda: Trenutno, u Hrvatskoj nedostaje 61 ginekološki tim

Roda: Trenutno, u Hrvatskoj nedostaje 61 ginekološki tim

Pxhere

U petak, 10. siječnja 2020. udruga Roda, Platforma za reproduktivnu pravdu i Koordinacija udruge u zdravstvu (KUZ) uputile su ministru zdravstva Milanu Kujundžiću pismo o iznimno velikom problemu nedostatka ginekoloških timova u Domu zdravlja Zadarske županije. Priopćenje izdano tim povodom u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Taj problem nije prisutan samo u Zadarskoj županiji, već i u gradovima i županijama diljem Hrvatske”, upozorile su iz udruge Roda. “Trenutno, u Hrvatskoj nedostaje 61 ginekološki tim”, dodaje Platforma za reproduktivnu pravdu.

Trenutna situacija u Zadru je primjer kako se višegodišnje nekvalitetno upravljanje sustavom, neučinkovito dugoročno planiranje, neutemeljeno rezanje troškova, sve veći odlazak liječnika u privatne ordinacije, ali i u inozemstvo te koruptivne prakse lome na leđima najranjivijih pacijenata u sustavu – žena, posebice trudnica, rodilja i babinjača.

Do sada se problem nedostatka ginekoloških timova i ginekologa općenito u Hrvatskoj rješavao na različite neučinkovite, skupe i neodržive načine koji su narušavali kvalitetu i dostupnost skrbi. U petak je skupina zadarskih ginekologa poslala pismo ministru u kojemu su upozorili na niz problema, poput toga da na razini države HZZO podiže maksimalan broj pacijentica koje pojedini ginekolog može primiti – na broj koji je sad dosegao čak 9.000 pacijentica po odabranom ginekologu, dok ginekolozi uporno upozoravaju da bi taj broj trebao biti maksimalno 4.200 pacijentica po ginekologu.

U drugim slučajevima, pojedine bolnice i domovi zdravlja plaćaju troškove putovanja, dnevnice i naknadu ginekolozima iz drugih (često vrlo udaljenih) gradova kako bi na kraće vrijeme nadomjestili nedostatak ginekologa u njihovom gradu. Treće rješenje koje se trenutno koristi je privremena ili povremena preraspodjela ginekologa s jednog radilišta na drugo (primjerice, iz bolnice u dom zdravlja). “Te solucije su neodržive, skupe i narušavaju kvalitetu zdravstvene skrbi za žene”, ističu iz Rode. “Umjesto da se nazire rješenje, nazire se sve jasnije da će problem biti sve veći i rašireniji, osobito za žene iz dislociranih i manjih mjesta Hrvatske, a sve to usprkos činjenici da udruge, pa tako i Roda, upozoravaju na njega već dugi niz godina”.

Neka od rješenja koja predlažemo uključuju:
● Veća ulaganja u zdravstveni sustav, posebice u prevenciju, primarnu zdravstvenu zaštitu i optimizaciju sustava za pacijentice s invaliditetom, jer zdravlje svih mora biti jedan od prioriteta u proračunu;
● Potrebe i prava pacijenata moraju biti na prvom mjestu u sustavu, a mehanizmi za zaštitu prava pacijenata moraju se učinkovitije koristiti i ojačati kako bi sustav bolje odgovarao na prava i potrebe pacijenata;
● Task shifting, odnosno omogućavanje primaljama da pružaju skrb zdravim ženama, što može uključiti redovite godišnje preglede, uzimanje uzoraka za probire, savjetovanje o seksualnom zdravlju i kontracepciji;
● Redovito i temeljito revidiranje praksi, tako da se raspored pregleda i vrste pregleda usuglase s najboljim dostupnim dokazima o učinkovitosti, što bi rasteretilo ginekološke timove i uštedilo sredstva za zdravstveni sustav;
● Izravno poticanje djevojaka i žena, a posebno žena iz ranjivih skupina poput žena s invaliditetom, na odlazak na redovite preglede kod ginekologa, što bi olakšalo ranije otkrivanje mogućih bolesti i stanja i tako smanjilo troškove liječenja uz bolje ishode;
● Kontinuirane i učinkovite kampanje o seksualnom i reproduktivnom zdravlju za sve, ali osobito za mlade, koje bi osnažile preventivu.