Članci s tagom: split

Neafirmirana umjetnička scena u Splitu
Okupljene pod imenom NUS (neafirmirana umjetnička scena), pet splitskih studentica pokrenulo je manifestaciju koja je na tjedan dana u Split dovela preko 100 radova izlagača iz Italije, Francuske, Slovenije, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Češke, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske. Sedmodnevna izložba oživjela je prostor Akvarija na Bačvicama, a četverodnevni popratni program ponudio je Splićanima zabavu i edukaciju na više lokacija.
Splitski Pride pokazao je ljudima da ne smiju biti nevidljivi
U splitskoj Kinoteci održana je projekcija dokumentarnog filma o prvom Split prideu koju su pozdravili Edo Bulić iz udruge Iskorak, Mirjana Kučer iz Domina te sam autor, Tomislav Ladišić, student druge godine Filma i videa na UMAS-u. Film je prikazan u sklopu aktivnosti koje se odvijaju dva puta mjesečno nakon samog Pridea, a kojima je cilj okupiti kritičnu masu LGBT osoba u gradu čije je ime danima vrištalo sa naslovnica uz pridjeve poput "homofobni", "nasilni" i "sramotni".
'Homofobija je out'
Borba za prava LGBT osoba u Splitu se nastavlja i ljetnim akcijama. Anonimna skupina LGBT građana Splita odlučila je, kako navode, "malo razvedriti Split", pa su fasade "ukrasili" porukama izgradnje tolerantnijeg društva. "Natpisima poput 'svako misto svoju lezbu ima', 'homofobija je out' i 'psi laju, prideovi prolaze' poručujemo da je Split naš grad te da je Hrvatska naša zemlja.", kažu aktivisti.
Kulturna homofobija
Slobodna Dalmacija donosi, a Gay.hr prenosi tekst o sastanku splitske gradske vlasti utjelovljene u liku dogradonačelnika Jure Šundova s (...)
V-day: I Split će postati vagina friendly grad
'Vagina. Eto, izgovorila sam. Vagina – i opet sam rekla' – uvodne su riječi bestselera Eve Ensler "Vaginini monolozi" koji već 12 godina živi i u svojoj kazališnoj varijanti u sklopu V-daya ili svjetske kampanje usmjerene protiv nasilja prema ženama. Naime, iako su Monolozi na samom početku rođeni kao ideja koja će slaviti vaginu i ženstvenost, autoričin rad je ubrzo zadobio i dimenziju borbe protiv nasilja i diskriminacije. Ove godine na globalnoj razini V-day je posvećen silovanim ženama iz Konga, a na državnim razinama aktivistkinje za ženska prava same odabiru kome će posvetiti predstave.
Žene Brodosplita uz žene Uzora
Radnice splitskog Uzora već mjesecima nisu primile plaću. Unatoč tomu i dalje rade i nadaju se da će pokretanjem stečaja dobiti barem dio zarađenog novca. Danas su im potporu pružile članice Nazavisnog sindikata Brodosplita. Na žalost, bojimo se da i nas čeka ovaka sudbina i apeliram na sve instutucije da pomognu, neka ne dopuste da se više radi ovo što se radilo, izjavila je Blaženka Ercegović iz Nezavisnog sindikata Brodosplita.
Splitski Pride od Đardina pa do Prokurativa
Na sastanku organizatora/ica Split Pride-a s predstavnicima/cama grada Splita i policije utvrđena je konačan smjer kretanja povorke i datum održavanja. Povorka će se održati u subotu, 11.06. 2011. s početkom u 11,00 sati. Sudionice i sudionici Pride-a krenut će ispred Đardina kroz Tomislavovu i Marmontovu ulicu, do Prokurativa, gdje je predviđen dvosatni završni program.
Splićanke nekad i danas
"Splićanke nekad i danas" naziv je dokumentarnog filma iz produkcije "Domina" o ženskoj povijesti Splita u periodu između dva rata, čiji je dio u trajanju od 18 minuta premijerno prikazan na svečanom domjenku "Domina", 22. prosinca, u hotelu "Park" u Splitu. Ovim dokumentarnim filmom, koji bi u cijelosti trebao trajati 60 minuta, "Domine" žele afirmirati brojne velike žene Splita.
I Split svoju povorku ima
Lezbijska grupa Kontra, Iskorak i Domine u četvrtak, 13. siječnja, organiziraju konferenciju za medije na kojoj će najaviti niz aktivnosti usmjerenih na edukaciju javnosti o ljudskim pravima LGBT osoba u Splitu, uključujući prvu Split Pride manifestaciju koja će se održati u lipnju ove godine. Split Pride time bi se pridružio Zagreb Pride-u kao druga hrvatska povorka ponosa.
Osoba koju je nemoguće zaposliti
Prije dvije godine prva generacija prvostupnika završila je svoje eksperimentalno školovanje. Do danas malo se toga promijenilo što se tiče njihovog pozicioniranja na tržištu rada, osmišljavanja trogodišnjih programa i raščiščavanja zbrke nastale zbog bezglavog uvođenja bolonjske reforme. Na primjeru prvostupnice Pomorskog prometa studija pomorske tehnologije jahta i marina može se zaključiti da osim glavobolje i nesanice zbog birokratskih zavrzlama i neispunjenih obećanja matičnog fakulteta ništa od onog navodno zagarantiranog trogodišnji diplomanti ne dobivaju.