Sa stavom

razgovor sa Ivanom Pirin o gostovanju Vladimira Grudena

‘Nisam mislila da će gostovanje Grudena podići toliku buru’

‘Nisam mislila da će gostovanje Grudena podići toliku buru’

bbz.hr

“Homoseksualnost je bolest koju treba liječiti i spriječiti”, rekao je Vladimir Gruden na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske biskupske konferencije, a nešto kasnije  2002. izjavio je i sljedeće: “Homoseksualnost ne treba pustiti s lanca, nego spriječiti njenu legalizaciju”.  Iskorak i Kontra tada su ga tužili Hrvatskoj liječničkoj komori koja se od njegovih izjava ogradila, kako je pisao Nacional, a Gruden je potom, misleći da se opravdava izjavio: “Ako roditelji nemaju skladan brak i definirane ličnosti u smislu jasnog spolnog identiteta, te ako imaju bilo kakvih problema sa sobom, dijete bježi od heteroseksualnog odnosa za koji vidi da ne funkcionira i ide u homoseksualnost”.

Nakon svih homofobnih, seksističkih i inih izjava Vladimir Gruden iz nekoga razloga još uvijek za mnoge predstavlja autoritet. Često ga se i dalje tako naziva cijenjenim i uglednim psihijatrom, ali i traži komentare na društveno – politička događanja ili poziva na sudjelovanje na predavanjima. To samo po sebi i nije pretjerano velika novost koliko god za različite struke bilo sramotno, ali i pokazivalo u kojoj mjeri seksizam i homofobija u našem društvu naprosto prolaze neprimjećeno. No, kada kao predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova jedne županije na tematsku sjednicu pozovete Vladimira Grudena, sasvim je sigurno prijeđena granica očekivane nezainteresiranosti i apatije.

Ništa od toga nije spiječilo Ivanu Pirin, predsjednicu Povjerenstva za ravnopravnost spolova, da Vladimira Grudena pozove na tematsku sjednicu i to onu na Dan ravnopravnosti. Uostalom, ovih dana kad djeca u jednoj školi slušaju predavanja Marka Perkovića Thompsona koji im pušta pjesme koje započinju ustaškim pozdravom, dok se u drugoj na satu vjeronauka pušta film ‘Jasenovac – istina’ Jakova Sedlara prepun falsifikata, neistina i propagiranja filoustaštva, zašto onda ne bi i Gruden, nakon svega, mogao propovijedati o ravnopravnosti spolova?

Kako bismo dobile odgovor na to pitanje, kontaktirale smo Ivanu Pirin koja je već na početku razgovora rekla da “pretpostavlja već o čemu je riječ”.

Najprije nas je zanimalo je li ona kao predsjednica povjerenstva osobno pozvala Vladimira Grudena na tematsku sjednicu održanu u utorak, 19. travnja.

“Vidim da je to podiglo prašinu, međutim, moram priznati da sam prva bila skeptična, ali gospodin je jučer o ravnopravnosti zaista imao odlično predavanje, nije imao nijedan sporan…onako…u svom stilu, kako je znao imati ispade ili nešto slično”, rekla nam je Pirin.

Dodala je i kako “gospodin Gruden” u Bjelovaru već 16 godina ima svoje radionice na kojima ima veliku publiku, ali da “ona nikad nije bila na njima”. Također, dodaje kako su “dvije članice Povjerenstva” tražile njegovo sudjelovanje na tematskoj sjednici. Na pitanje koje članice, Pirin nije željela odgovoriti.

“Mi smo njega, kao Povjerenstvo, direktno zvali, ali imali smo i nekoliko upita za tim da ga pozovemo. Zvali smo ga i sve dogovorili s njegovom mentoricom za Bjelovar, Vesnom Varvir. Preko nje smo stupili u kontakt”, kaže nam Ivana Pirin.

Pojasnila nam i kako je preuzela Povjerenstvo za ravnopravnost spolova županije prije tri godine, a da je tada “već bilo nekoliko upita da se pozove profesor”, ali nije bilo neke prilike. No, eto, do prilike je došlo, a s prijedlogom su se složili svi uključujući i župana Damira Bajsa.

A da se Damir Bajs složio sa prijedlogom vidljivo je i po izvještaju objavljenom na stranicama Županije gdje se navodi kako je Bajs rekao:

“Danas imamo predavanje vezano uz Dan ravnopravnosti i po prvi puta to obilježavamo. Drago mi je da je prof. Gruden došao u našu županiju i da će kao specijalista kroz svakodnevni život govoriti o ravnopravnosti.”

 {slika}

S izjavama o silovanju u braku predsjednica Povjerenstva bila je ranije upoznata, svejedno je pozvan

Zanimalo nas je i što predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova misli o prijašnjim izjavama Vladimira Grudena.

“Pojam silovanje u braku mi je oduvijek bila čudna definicija jer se pretpostavlja da međusobne zajedničke radnje sadrže i seksualni odnos. Neslaganje se mora riješiti i dati neke stvari do znanja, no ima i brakova bez spolnog odnosa kad su primjerice invalidnost ili impotencija u pitanju. Po američkom modelu, silovanje počinje nakon ženinog ‘ne’ i dalje se ne smije inzistirati, ali ako se preselimo kod nas na Balkan, sam čin osvajanja je dio onog ‘hoćeš-neću’ odnosno ako bi muškarac odmah odustao na ženinom prvom ‘ne'”, on nije muškarac, izjavio je Vladimir Gruden u travnju 2013. godine, a u razgovoru je ova izjava pročitana Ivani Pirin.

Rekla nam je kako je upoznata s tom izjavom i te da je čitala taj članak.

“Ja nemam dobro mišljenje o tome, naravno da to ne podržavam. Moram priznati da profesor jučer ni u jednom trenutku nije… Predavanje je bilo u redu, razumijete. Ne mogu sada radi jedne izjave čovjeku ne dati priliku”, rekla nam je Pirin.

Na naš komentar kako sigurno nije riječ o jednoj izjavi zbog koje mu se daje prilika, pročitale smo i sljedeću:

“Zlostavljanje u obitelji svojevrstan je sado-mazo odnos između djeteta i roditelja koji dijete ponekad priželjkuje”, rekao je Gruden u skupu stručnjaka školske medicine, kako je zabilježio Nacional.

Pirin je najprije rekla kako za tu izjavu nije čula, ali naglasila kako “za to pitanje nije ekspert da bi to mogla sa psihološke, znanstvene strane” komentirati.

Pokušale smo pitati znači li to da ostavlja prostora za to da je s takvom izjavom Gruden možda u pravu, Pirin samo odgovara: “Naravno da ga ne podržavam, ne, ne.”

Potom smo predsjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova pročitale i izjavu sa samog početka teksta u kojoj Gruden kaže da je “homoseksualnost bolest i da je treba spriječiti i liječiti” te je pitale što misli o tome.

“Ništa ne mislim o tome”, rekla je Ivana Pirin. “Kako mislite ništa ne mislite o tome?”, pitale smo. “Hoćete vi da vam ja dam broj i pokušam vas spojiti s pročelnicom koja isto podržava to [gostovanje Grudena op.a] i, eto, psihologinja je?”, rekla nam je Pirin.

Nakon inzistiranja da nam odgovori na pitanje što misli o izjavi da je homoseksualnost bolest, Pirin je teškom mukom izustila: “Iskreno, ne podržavam to.” Na ponovljeno pitanje što točno ne podržava Grudena ili homoseksualnost, Pirin nam je odgovorila da “ne podržava takvu izjavu” i da ne misli “da je to bolest”. Ovdje napominjemo kako nam se na nekoliko poziva pročelnica na koju se poziva Ivana Pirin na nekoliko telefonskih poziva nije javljala.

Predavanjem na tematskoj sjednici predsjednica Povjerenstva čas je zadovoljna, a onda ipak nije

Ponovno nam je naglasila da se s izjavama “profesora”, a koje su bile “ekstremne” ne slaže, ali da je pretpostavila da će njegovo “gostovanje izazvati buru”, no ovoliko veliku ne.

“Ugodno sam iznenađena s time što je predavanje koje je profesor održao stvarno bilo pozitivno, nije bilo takvih izjava”, rekla je Pirin.

Prešli smo stoga na izjave koje je Gruden održao na spornom gostovanju na tematskoj sjednici povjerenstva. Nakon što je rekao kako su muškarac i žena jednakovrijedni i jednakopravni, ali ne i jednaki nastavio je sa svojim izgladanjem ovako, a sve je zabilježio jedan bjelovarski portal:

 

“Rješenje je, ponavljam, u radu na sebi. Zašto smo izgubili raj? Zato jer je Adam popustio! I od tog vremena sve žene testiraju muškarce, a da se muškarac znao postaviti pravilno prema ženi, mi bi se vratili u raj. A još se nismo vratili u raj. Više se boji muškarac žene, nego žena muškarca. Samo to ne priznajemo”, riječi su kojima je Gruden završio svoje izlaganje, a mi smo ih pročitale Ivani Pirin.

Najprije nam je gospođa Pirin pojasnila kako je sve to izrečeno u jednom “kontekstu”, pružajući nam primjer “nekog portala” koji je izvadio njegove riječi iz spomenutog “konteksta” kada je on govorio o tome da je ključ “rad na sebi”, implicirajući da i mi vadimo njegove izjave iz konteksta.

Na direktno pitanje je li pojašnjavanju diskriminacije i rodne ravnopravnosti na primjeru biblijskog Adama i imenom nespomenute Eve primjereno tematskoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova koja se održava na Dan ravnopravnosti, Pirin nam je odgovorila ovako:

“To je moguće da je taj dio malo neprimjeren. Jedna izjava više onako u šali nego što je direktno postavljena”.

S obzirom na to da je tu izjavu vidjela kao šalu, vratile smo se na sam početak predavanja koje je održao Gruden.

“Bože sačuvaj da smo jednaki. Treba naglasiti da se razlikujemo, osim očigledno po spolu, tu dolazi do izražaja društvena pripadnost i način na koji je društvo prihvatilo naše razlike. Kažu da svega 20 posto se razlikujemo po intelektualnim i emocionalnim specifičnostima. Znači, postoji nešto pretežno muški i nešto pretežno ženski. Pitanje je kako je kroz povijest došlo do diskriminacije? I jedni i drugi su prihvatili. Nisu krivi ni muškarci ni žene. Nego su krivi obadvoje”, rekao je Gruden, a mi smo izjavu pročitale predsjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova.

Najprije nam je Pirin rekla kako “nema mišljenje o tome”, a ako želimo “stručno mišljenje”  da nam je već rekla kome da se obratimo. Suočena s time da je ona predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova, a da konkretna izjava i pitanje itekako spadaju u područje njezina rada i dužnosti te da nas iz tog razloga zanima njezin komentar na spomenute izjave Pirin se ipak odlučila dati odgovor.

“Za diskriminaciju koju doživljavaju žene po meni nisu krivi obadvoje, ali diskriminaciju doživljavaju i muškarci, ako ćemo realno gledati. Ne možemo gledati samo jednu stranu, zar ne?”, pita nas Pirin.

Složile smo se, naravno, da diskriminaciju doživljavaju i muškarci, no pitale smo može li reći da postoji jednaka razina diskriminacije i nije li diskriminacija žena sustavan problem. S tom se konstatacijom Pirin složila, ali istaknula da “isto tako ne možemo zaboraviti ni na ovaj drugi dio diskriminacije”.

Na samom kraju Pirin nam je ponovila kako poziv Vladimiru Grudenu nije bila samo njezina ideja.

“Nije bilo samo na moju inicijativu, nije mi palo napamet da će izazvati ovakvu buru. Ja sam se o tom dijelu savjetovala i s pročelnicom koja je bila prva predsjednica Povjerenstva i koja je Povjerenstvo osnovala. Nije bila moja ideja, nego sam se savjetovala, a sa svih je strana bilo pozitivno prihvaćeno”, zaključila je Pirin.

 

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.