Razgovor

School Strike 4 Climate Hrvatska

‘Ljudi će se žaliti ako nitko ništa ne radi, ali i ako se netko bori za ono u što vjeruje’

‘Ljudi će se žaliti ako nitko ništa ne radi, ali i ako se netko bori za ono u što vjeruje’

Pixabay

Na vijestima i u novinama svakodnevno vidimo da temperature rastu, polarne ledene ploče se tope te dolazi do sve češće pojave ekstremnih vremenskih uvjeta. Svjetski klimatolozi smatraju da su glavni uzroci klimatskih promjena ljudske aktivnosti. Upravo zato je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg pokrenula globalni pokret učenika/ca School Strike 4 Climate. Ideja jest da učenice i učenici ne žele ići u školu jer smatraju da nema smisla učiti ako nema budućnosti gdje će to znanje moći i primijeniti. Učenice i učenici se nadaju da će prosvjedima diljem svijeta potaknuti političare/ke da počnu razmišljati i donositi zakone kojima bi smanjili emisiju stakleničkih plinova.
U ožujku ove godine održan je prvi hrvatski učenički prosvjed, koji je predvodila 17-godišnja
Laura Skala, maturantica zagrebačke Privatne klasične gimnazije. Predvodeći hrvatski ogranak School Strike 4 Climate, uputila je osam klimatskih zahtjeva učenica i učenika Vladi i Saboru.

U travnju ove godine ste na facebook stranici School Strike 4 Climate Croatia objavile klimatske zahtjeve učenika_ca, koje ste uputile Vladi i Saboru. Zahtjeva je osam, spominjete smanjenje emisija stakleničkih plinova, instituiranje multidisciplinarne ‘Klimatske komisije’ te zabranu plastične ambalaže, kao i osuvremenjivanje postrojenja za zbrinjavanje otpada. Prema vašoj procjeni, je li došlo do pozitivnih promjena i pomaka od strane Vlade i Sabora?

Od predavanja zahtjeva u Sabor, 29. ožujka, nije došlo do većih promjena. Kada smo pisale zahtjeve, bile smo svjesne toga da su neki od njih teško ostvarivi u kratkom periodu, poput zabrane prodaje vozila na fosilna goriva. Međutim, bitan zahtjev koji na svakom prosvjedu tražimo jest suočavanje s egzistencijalnom opasnošću ljudski uzrokovane klimatske promjene. U zadnjih godinu dana je nekoliko država proglasilo stanje klimatske krize. Poanta toga je da vlasti države prihvate situaciju u kojoj se nalazimo i da krenu poduzmati potrebne mjere kako bi se zaustavio daljnji rast emisija stakleničkih plinova.

Mnogi komentari na internetu (ali i uživo) ismijavaju mlađe generacije kojima je stalo do promjena. Smatraju vas smiješnima i izruguju se vašoj borbenosti. Također se često može pročitati kako bi “bilo bolje da nešto korisno radite” i da “radije ostanete u školi”. Što mislite, zašto starije generacije imaju problema s prihvaćanjem ozbiljnosti klimatskih promjena?

Ne mogu govoriti za sve starije, ali jedan dio njih još ne prihvaća to da su mladi uzeli stvar u svoje ruke. Komentiraju da smo neobrazovane/i, izmanipulirane/i i kako se nemamo pravo miješati u stvari koje ne razumijemo, međutim očito je da su klimatske promjene jedno realno i istinito stanje. Nekoliko puta sam čula kako prosvjedima nećemo ništa postići i kako se borimo za nešto, za što u slobodno vrijeme ne marimo – osobe s takvim komentarima nikada nisu osobno razgovarale s nama. Činjenica je da one/i, koje/i se aktivno bore za okoliš, ne kupuju jednokratnu plastiku, ne jedu ili minimalno jedu meso, recikliraju te su uključene/i u razne akcije povezane s ekologijom. Bojim se da bi osobe koje još ne shvaćaju ozbiljnost klimatskih promjena, vrlo uskoro mogle vidjeti kako to izgleda kada pređemo točku nakon koje nema povratka.

Recentna studija je pokazala kako muškarci ne smatraju muževnim brinuti se o okolišu, smatraju da je recikliranje ženstveno. Gledajući slike i snimke klimatskih prosvjeda, može se primjetiti da je prisutno više žena nego muškaraca. Što mislite, otkuda stav da bi okoliš trebao biti samo ženska briga?

Mislim da to varira u različitim okolinama. U našoj organizaciji ima više ženskih osoba nego muških, ali to nužno ne znači da muškarcima nije stalo. Gledajući slike/snimke prosvjeda po svijetu, uočavamo jednak omjer muškaraca i žena, štoviše u nekim gradovima sam vidjela više govornika nego govornica. Neke/i će argumentirati da je ekologija, recikliranje i aktivizam više povezan sa ženama, ali smatram da to zapravo ovisi o okolini u kojoj se osoba nalazi, kao i želji za promjenom.

Od malena nam se govori kako jedna osoba ne može promijeniti svijet. Greta Thunberg je dokaz da jedna osoba može, ako ne promijeniti, onda barem potaknuti na razmišljanje i razgovor na globalnoj razini. Ona je mlada aktivistkinja koja svojim djelovanjem inspirira mnoge. Koje aktivistkinje i aktivisti (na lokalnoj ili globalnoj sceni) vas inspiriraju?

Mene je osobno Greta jako inspirirala time što je s 15 godina sama odlučila prosvjedovati pred Švedskim parlamentom, bez očekivanja da će to postati globalni pokret. Inspirirane/i njome, prosvjed za klimu danas vode, ne samo učenice/i, već i starije generacije. Teško mi je istaknuti samo jednu osobu, budući da ih dosta doprinosi snazi ovog pokreta. One kojima se posebno divim su osobe, koje se zbog protestiranja potencijalno dovode u opasnost. Često čitam vijesti o državama gdje su aktivisti/kinje pretučeni/e, maltretirani/e ili čak ubijeni/e. Također poštujem poznate ličnosti poput Leonarda di Capria, Jadena Smitha, Willa Smitha, Al Gorea itd., koji su na razne načine iskoristili svoj utjecaj kako bi potaknuli zaštitu okoliša i klime.

Greta ima Aspergerov sindrom, a konstantno naglašavanje njezinog sindroma jest strategija omalovažavanja. Preispitivanje mentalnog zdravlja žena je pak strategija patrijarhata kojom nas prikazuje ludima, histeričnima i neurotičnima – time nas i naš rad zapravo diskreditira. Jeste li se i same susrele s tim fenomenom/osjetile ga na vlastitoj koži? Što biste poručile onima koji diskreditiraju Gretin rad zato što ima Aspergerov sindrom

Greta je sama u više navrata naglasila da ju njezin sindrom osnažuje i čini drugačijom. Činjenica da mnogo odraslih to uzima kao materijal za vrijeđanje i omalažavanje samo govori o društvu u kojem živimo. Odrasli uvijek govore kako trebamo imati poštovanja prema njima i kako se trebamo odnositi prema drugima onako kako želimo da se oni odnose prema nama. Nažalost, vrijeđanjem djevojke od 16 godina koja se bori za bolju budućnost svih nas je kontradiktorno svemu što propovijedaju. Njezin zadnji govor u UN-u dobio je puno medijske pažnje zbog njezinih ekspresija lica, ali i zbog jedne izjave koja je izazvala veliku pomutnju – ‘oduzeli ste mi djetinjstvo’. Mnogi/e su komentirali/e da je Greta histerična, da je glumica, da je plaćena za ovo, da joj treba ozbiljna pomoć i da je sramota što su joj roditelji dopustili da radi to što radi. Ne znam u kojem trenutku je izražavanje emocija postalo negativno. Ljudi će se žaliti ako nitko ništa ne radi, ali i ako se netko bori za ono u što vjeruje, tako svijet nažalost funkcionira.

Nedavno je u Večernjem listu izašao tekst autora, koji naziva ‘gretenima’ one koji podižu svijest o klimatskim promjenama. On ne vjeruje u razornost klimatskih promjena i smatra da je to sve samo propaganda ljevičarskog buntovnog mišljenja. Kako komentirate priču da je pitanje klimatskih promjena zapravo ljevičarska teorija zavjere?

Pokret Fridays for Future i pitanje klimatskih promjena ne bih nazvala ljevičarskom teorijom zavjere, niti bilo kojom drugom teorijom zavjere. Klimatske promjene su nažalost činjenica koja se tiče ne samo ljevice, već i desnice.

Koji su vam daljnji planovi, planirate li raditi na zagovaranju, protestima, edukaciji građanstva?

Ne vidim skori završetak pokreta Fridays for Future. Znam da FFF ima velike planove za sljedeću godinu, ali i duže. Ja ću i dalje biti dio cijelog pokreta jer znam da sam na pravoj strani povijesti. Iako se puno toga postiglo na globalnoj razini u zadnjih godinu dana, to još uvijek nije dovoljno. FFF Croatia također ima puno ideja za daljni razvoj prosvjeda, ali i akcija koje će uključivati građanstvo.

Za kraj, koje konkretne savjete biste dale našem čitateljstvu o ekološki održivom načinu života i poboljšanju odnosa prema prirodi?

Moja poruka je da prihvatite činjenice i prestanete živjeti u zabludi da su klimatske promjene laž. Poslušajte što mlade generacije govore jer ne bismo trošile/i vrijeme na nešto što nije vrijedno borbe. Individualne promjene jednako su bitne – odvajajte otpad, koristite platnene vrećice, kupujte limene/staklene boce, smanjite unos mesa (pogotovo crvenog), koristite javni prijevoz umjesto osobnih automobila. Razgovarajte s prijateljicama i prijateljima, kolegama i kolegicama, roditeljima i djecom o klimatskim promjenama. Vrijeme je da prihvatimo enormnu štetu koju smo napravili/e i počnemo djelovati kako bismo zaustavili/e njezin daljnji razvitak.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.