Nakon duge debate, u Čileu je odlučeno da pobačaj postaje legalan u određenim slučajevima: kad je život žene u opasnosti, kad je fetus neodrživ te kad je trudnoća posljedica silovanja.
Do sada je u Čileu abortus bio ilegalan u svim slučajevima, a ta je odluka stupila na snagu za vrijeme diktature Augusta Pinocheta između 1973. i 1990. godine. Legalizacija dijela pobačaja pobjeda je predsjednice Michelle Bachelet i njene koalicijske vlade lijevog centra koji su započeli borbu nakon njenog drugog mandata 2014. godine. Također, to je pobjeda aktivista i aktivistkinja koji/e su se godinama borili/e protiv stroge zabrane.
Unatoč kršćanskim demokratima unutar koalicije same Bachelet te zastupnicima iz desnog Vamos bloka zakon je prošao u senatu. “Ovo je povijesno jutro”, kazala je Bachelet. “Senat je odobrio pobačaj u tri slučaja što znači da ćemo biti zemlja u kojoj žene mogu donijeti najbolju odluku ako su suočene s takvim situacijama”, dodala je.
Iako je Čile jedna od Latinoameričkih zemalja koje su najkonzervativnije i gdje je značajan utjecaj katoličke crkve, ankete pokazuju da 70% stanovnika/ica je protiv tako strogog zakona o abortusu. Unatoč tomu, konzervativna opozicija najavila je da će se protiv ove mjere boriti sudskim putem. “Bio je ovo tužan dan za Čile. Borit ćemo se do ustavnog suda da se mjera odbaci”, izjavila je Jacqueline van Rysselberghe, senatorica radikalno desne UDI stranke.
